STUDY ARTICLE 36
Pipol blo Jehovah Tinghae lo Olketa Raeteous Standard blo Hem
“Olketa wea barava laekem samting wea stret bae hapi.”—MATT. 5:6.
SONG 9 Jehovah Hem King Bilong Iumi!
ARTICLE BAE STORYIMa
1. Wanem test nao Joseph kasem, and wat nao hem duim?
JOSEPH, son blo Jacob, kasem wanfala big test. Waef blo boss blo hem, Potiphar, talem hem for “slip wetem hem,” bat Joseph les for duim datwan. Samfala pipol distaem maet no minim why nao Joseph no sleep witim hem. Potiphar no stap, and tu, from Joseph hem wanfala slave nomoa, sapos hem no obeyim waef blo Potiphar, hem savve mekem laef blo Joseph hard go moa. Nomata olsem, Joseph no letem hem for switim hem. Why nao olsem? Joseph sei: “Mi no save duim disfala ravis samting olsem, an hemi mekem sin long ae blong God tu.”—Jenesis 39:7-12.
2. Hao nao Joseph savve for duim adultery hem wanfala sin againstim God?
2 Samting olsem tu handred year bihaen datwan, olketa Israelite kasem Law blo Moses wea sei “iu mas no duim adultery.” So hao nao Joseph savve adultery hem “ravis samting” lo eye blo God? (Ex. 20:14, NWT) From Joseph savve lo Jehovah, hem luksavve bae Jehovah no hapi sapos hem duim adultery. For example, masbi Joseph savve taem Jehovah startim marit hem for wanfala man maritim wanfala woman nomoa. And masbi hem savve hao Jehovah protectim granmami blo hem Sarah taem tufala difren king laek tekem hem from hasband blo hem. God protectim tu Rebekah, waef blo Isaac, taem samfala man laekem hem. (Jenesis 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) From Joseph ting raonem olketa samting hia, hem luksavve samting wea stret and no stret lo eye blo God. From Joseph lovem God and tinghae lo olketa raeteous standard blo hem, Joseph disaed strong for duim wanem hem stret.
3. Wat nao bae iumi storyim lo disfala article?
3 Iumi tu tinghae lo olketa standard blo Jehovah. Bat from iumi no perfect, sapos iumi no careful, maet iumi start for garem tingting blo pipol lo world abaotem wanem hem stret and no stret. (Aesaea 5:20; Rome 12:2) So bae iumi storyim hao iumi savve followim olketa raeteous standard blo Jehovah, and hao datwan savve helpem iumi. Then bae iumi storyim thrifala samting wea savve helpem iumi for gohed tinghae lo olketa standard hia.
HAO IUMI SAVVE FOLLOWIM OLKETA RAETEOUS STANDARD BLO JEHOVAH
4. Taem pipol herem disfala toktok “raeteous,” wat kaen man nao maet olketa savve tingim?
4 Disfala toktok “raeteous” maet mekem pipol for tingim samwan wea praod, savve judgem olketa narawan, or tingse hem gud winim olketa narawan. Bat God no hapi lo pipol wea garem olketa wei olsem. For example, taem Jesus stap lo earth hem tok againstim olketa bigman lo religion from olketa act olsem olketa raeteous. (Eklesiastes 7:16; Luke 16:15) Samwan wea followim olketa standard blo Jehovah bae no tingse hem gud winim olketa narawan.
5. Storyim samfala wei wea iumi savve followim olketa standard blo Jehovah.
5 Bible showimaot olketa standard blo Jehovah hem barava hae. For example, Jehovah sei olketa bisnisman shud iusim “scale wea barava stret.” (Deut. 25:15, NWT) Lo Hebrew languis datfala toktok “barava stret” hem savve minim “for honest” or “raeteous.” So wanfala Christian wea laek followim olketa standard blo Jehovah bae honest lo evri samting hem duim saed lo bisnis. Hem bae no laek for lukim samwan wea no kasem justice. And tu, “for mekem [Jehovah] hapi,” hem bae evritaem tingim hao Jehovah bae ting lo eni disison wea hem mekem.—Col. 1:10.
6. Why nao iumi fit for trustim wanem Jehovah sei hem stret and no stret? (Aesaea 55:8, 9)
6 Jehovah nao savve lo wanem hem stret. Dastawe Bible sei Jehovah hem “ples wea wanem hem stret hem stap.” (Jer. 50:7, NWT) From Jehovah Creator blo iumi, hem nomoa fit for disaedem wanem hem stret and no stret. From iumi no perfect, wanem iumi tingse hem stret and no stret maet no fitim tingting blo Jehovah bikos hem perfect. (Provebs 14:12; readim Aesaea 55:8, 9.) Bat from God wakem iumi for showimaot olketa wei blo hem, iumi fit for followim olketa raeteous standard blo hem. (Jenesis 1:27) And iumi hapi for duim datwan. From iumi lovem Dadi blo iumi lo heven, iumi traem best for followim wei blo hem.—Eph. 5:1.
7. Why nao iumi needim olketa standard for followim? Storyim samfala example.
7 Iumi savve kasem gud samting taem iumi followim wanem Jehovah sei hem stret and no stret. Why nao olsem? Tingim, standard hem stap lo hao for wakem wanfala building. Bat hao sapos evri construction company followim own standard blo olketa? Datwan bae mekem evri samting olobaot. And tu, olketa doctor and nurse garem olketa rul lo hao for lukaftarem olketa wea sik. Sapos olketa no followim olketa rul hia, maet datwan mekem samfala sik man for dae. Hem tru, olketa rul or standard savve protectim iumi. Olsem tu, olketa standard blo God abaotem wanem hem stret and no stret hem for protectim iumi.
8. Olketa wanem blessing nao olketa wea laek duim stret samting bae kasem?
8 Olketa wea traem best for followim olketa standard blo Jehovah bae kasem blessing from hem. Jehovah sei: “Bae olketa stretfala pipol i onam lan wea [Jehovah] hemi bin promisim fo olketa, an bae olketa stap long hem olowe.” (Sams 37:29) Tingim hao taem evriwan followim olketa standard blo Jehovah iumi bae wan mind, garem peace, and hapi. Hem nao laef wea Jehovah laekem iumi for garem. So iumi evriwan garem gudfala reason for tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah! Wat nao savve helpem iumi for duim datwan? Bae iumi storyim thrifala samting.
TINGHAE LO OLKETA RAETEOUS STANDARD BLO JEHOVAH
9. Wat nao bae helpem iumi for tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah?
9 First samting: Lovem Jehovah. For helpem iumi tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah, iumi mas lovem hem. Datwan bae helpem iumi for laek followim olketa standard hia. Tingim diswan: Sapos Adam and Eve lovem Jehovah, tufala bae no disobeyim law blo hem.—Jenesis 3:1-6, 16-19.
10. Wat nao Abraham duim for minim gud tingting blo Jehovah?
10 Iumi no laek for mekem sem mistek olsem Adam and Eve. Bae iumi no duim datwan sapos iumi gohed for lane abaotem Jehovah, tinghae lo olketa gudfala wei blo hem, and trae for minim tingting blo hem. Olketa samting hia bae helpem iumi for barava lovem Jehovah. Tingim Abraham wea barava lovem Jehovah. Nomata hem no minim why Jehovah disaedem samfala samting, Abraham no againstim datfala disison. Bat hem trae for minim gud tingting blo Jehovah. For example, taem hem savve Jehovah disaed for distroem Sodom and Gomorrah, firstaem Abraham wari nogud Jehovah wea “jajem olketa pipol long wol” maet finisim raeteous pipol witim nogud pipol. Abraham no laekem datwan for happen, so hem askem Jehovah samfala kwestin and Jehovah patient for ansarem hem. Gogo, Abraham luksavve hao Jehovah lukluk lo heart blo each wan and hem bae no panisim innocent pipol witim pipol wea guilty.—Jenesis 18:20-32.
11. Hao nao Abraham showimaot hem lovem Jehovah and trustim Hem?
11 Masbi Abraham barava respectim and lovem Jehovah bihaen tufala story abaotem Sodom and Gomorrah. Bat gogo, Abraham kasem wanfala test wea barava no isi for hem showimaot hem trustim Jehovah. Jehovah talem hem for sakrifaesim son blo hem Isaac wea hem lovem tumas. From Abraham savve gud lo God blo hem, distaem hem no askem Hem eni kwestin. Abraham followim nomoa wanem Jehovah askem hem for duim, bat masbi hem brekem heart blo hem taem hem redyim evri samting for sakrifaesim son blo hem. Maet Abraham ting raonem wanem hem lanem finis abaotem Jehovah. Hem savve Jehovah hard for duim samting wea no stret. Aposol Paul storyim hao Abraham trustim hao Jehovah savve resurrectim son blo hem Isaac. (Heb. 11:17-19) Hem savve tu hao Jehovah sei wanfala nation bae kam from laen blo Isaac, bat lo datfala taem Isaac no garem pikinini yet. Abraham lovem Jehovah and hem sure Jehovah evritaem duim wanem hem stret. From Abraham garem faith hem obeyim Jehovah nomata hem no isi.—Jenesis 22:1-12.
12. Hao nao iumi savve followim example blo Abraham? (Sams 73:28)
12 Hao nao iumi savve followim example blo Abraham? Iumi savve gohed lane abaotem Jehovah. Datwan bae helpem iumi for fren gud witim hem and barava lovem hem. (Readim Sams 73:28.) And bae iumi trainim konsens blo iumi for followim tingting blo God. (Heb. 5:14) Then sapos samwan trae for switim iumi for duim samting wea no stret bae iumi no duim datwan, bikos iumi no laek duim eni samting wea bae mekem Jehovah no hapi, and wea bae spoelem hao iumi fren witim hem. Wat nao nara samting wea bae helpem iumi for tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah?
13. Wat nao bae helpem iumi for followim olketa standard blo Jehovah? (Provebs 15:9)
13 Mek-tu samting: Waka hard for followim olketa standard blo Jehovah. Sapos iumi laekem olketa masol lo body for kamap strong, iumi mas exercise evriday. Olsem tu, for iumi gohed tinghae lo olketa standard blo Jehovah, iumi need for waka hard evriday. Bat Jehovah kaen and hem no expectim iumi for duim wanem iumi no fit for duim. (Sams 103:14) Hem talem iumi hao hem “lavem olketa hu i falom stretfala wei.” (Readim Provebs 15:9.) Sapos iumi laek for kasem wanfala spiritual goal, iumi bae waka hard for kasem datwan. Iumi mas waka hard tu for followim olketa standard blo Jehovah. And Jehovah bae patient for helpem iumi for duim datwan.—Sams 84:5, 7.
14. Wat nao “datfala samting wea kavarem chest” hem piksarem, and why nao iumi needim?
14 Jehovah sei olketa standard blo hem no hard tumas for iumi followim. (1 John 5:3) Olketa standard hia savve protectim iumi evriday. Tingim datfala tokpiksa blo aposol Paul abaotem evri samting wea God givim lo iumi for faet lo spiritual wei. (Eph. 6:14-18) Wat nao samting wea protectim heart blo soldia? Hem nao “datfala samting wea kavarem chest” blo hem, wea piksarem “wei for raeteous,” or olketa raeteous standard blo Jehovah. Olsem datfala samting wea kavarem chest protectim heart blo soldia, taem iumi followim olketa standard hia datwan bae protectim spiritual heart blo iumi. So hem important for iumi gohed followim olketa standard blo Jehovah!—Provebs 4:23.
15. Wat nao bae helpem iumi for followim olketa standard blo Jehovah?
15 Wat nao bae helpem iumi for followim olketa raeteous standard blo Jehovah? Taem iumi mekem eni disison, tingim wat nao God bae laekem iumi for duim. Taem iumi laek storyim eni samting, lisin lo music, chusim wanfala movie, TV program, or buk for readim, tingim olketa kwestin hia: ‘Wat nao bae iumi putim insaed lo mind and heart blo iumi? Hao, bae Jehovah hapi lo diswan? Or waswe, diswan mekhae lo raf fasin, durong, greedy, and selfish, wea Jehovah sei hem no stret?’ (Phil. 4:8) Sapos iumi disaedem olketa samting wea Jehovah hapi lo hem, olketa standard blo hem savve protectim heart blo iumi.
Olsem “wev hemi gohed fo brek olowe long sanbis,” iumi savve gohed followim olketa standard blo Jehovah (Lukim paragraf 16-17)
16-17. Hao nao Aesaea 48:18 helpem iumi for sure iumi savve followim olketa standard blo Jehovah for olowe?
16 Waswe, iu wari nogud iu no savve gohed for followim olketa raeteous standard blo Jehovah evriday and evri year? Tingim datfala tokpiksa wea Jehovah iusim lo Aesaea 48:18. (Readim.) Jehovah sei iumi savve gohed followim stretfala wei, olsem “wev hemi gohed fo brek olowe long sanbis.” Tingim iu standap lo saedsea and lukluk lo olketa wave wea gohed brek olowe lo sandbis. Taem iu lukim datwan, waswe, bae iu tingse wanday olketa wave hia bae stop for kam? Nomoa! Iu savve olketa wave bin gohed brek lo sandbis for staka thousand year finis, and iu sure no enitaem bae hem stop for kam.
17 Olsem olketa wave lo sea wea gohed for brek olowe lo sandbis, iu savve gohed for followim olketa standard blo Jehovah! Wat nao bae helpem iu for duim datwan? Taem iu mas disaedem samting, tingim firstaem wat nao Jehovah laekem iu for duim, then duim datwan. Nomata maet iu mas mekem wanfala hard disison, iu savve sure Jehovah bae evritaem strongim and helpem iu for followim olketa standard blo hem.—Aesaea 40:29-31.
18. Why nao iumi mas no judgem olketa narawan?
18 Mek-thri samting: Letem Jehovah for judgem pipol. Nomata iumi traem best for followim olketa standard blo Jehovah, iumi mas no judgem narawan and tingse iumi nao raeteous. Jehovah nomoa fit for “jajem olketa,” so iumi no garem raet for disaed sapos narawan hem duim wanem Jehovah laekem or nomoa. (Jenesis 18:25) Jehovah no givim iumi datfala waka for judgem pipol. Jesus sei tu: “Iufala mas no judgem narawan mekem God no judgem iufala.”—Matt. 7:1.b
19. Wanem nao Joseph duim wea showimaot hem trustim Jehovah for judgem olketa brata blo hem?
19 Tingim moa example blo datfala raeteous man Joseph. Hem no laek for judgem olketa narawan, nomata olketa wea duim nogud samting lo hem. For example, olketa brata blo hem treatim hem nogud, salem hem for kamap slave, and talem dadi blo olketa hao Joseph dae finis. Staka year bihaen, Joseph meetim moa olketa brata blo hem. Lo datfala taem Joseph kamap wanfala ruler, so hem fit for judgem olketa brata blo hem and pei bak lo olketa. Nomata olketa brata blo Joseph sorre lo wanem olketa duim, olketa warim nogud Joseph pei bak lo olketa. Bat Joseph sei lo olketa: “Yufala no fraet. Mi no save duim wanem God nomoa save duim.” (Jenesis 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Joseph luksavve Jehovah nomoa garem raet for judgem olketa.
20-21. Wat nao savve helpem iumi for no judgem pipol?
20 Olsem Joseph, iumi leavim Jehovah nao for judgem pipol. For example, iumi shud no tingse iumi savve lo reason why olketa brata and sista duim samfala samting. Iumi no savve lukim wat nao insaed heart blo olketa. Jehovah nomoa fit for “luksavve lo why man hem duim samting.” (Prov. 16:2, NWT) Jehovah lovem evri difren kaen man, nomata wanem nao baekgraon or culture blo olketa. And Jehovah encouragem iumi for “mas lovem” olketa. (2 Cor. 6:13) Iumi lovem evriwan lo spiritual famili blo iumi and no laek for judgem olketa.
21 Iumi mas no judgem tu pipol wea no insaed truth. (1 Tim. 2:3, 4) Waswe, hem stret for judgem wanfala relative wea no insaed truth and sei, “Hard tumas for man ia kam insaed lo truth”? Nomoa. Datwan bae showimaot iumi praod and tingse iumi nao raeteous. Jehovah hem still givim chance lo “olketa man long evri ples” for repent. (Acts 17:30) Tingim evritaem hao lo tingting blo Jehovah man wea tingse hem raeteous hem nao no raeteous.
22. Why nao iumi disaed for gohed tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah?
22 Taem iumi tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah, iumi bae hapi and olketa narawan bae lovem iumi and lovem Jehovah from olketa lukim gudfala example wea iumi showimaot. So iumi laek for gohed duim “samting wea stret.” (Matt. 5:6) Hem gud for tingim hao Jehovah hapi for lukim iumi waka hard for duim wanem hem stret. Taem wei blo pipol lo world hem gohed for kamap worse, tingim hao Jehovah “lavem olketa pipol wea wei blong olketa hemi stret.”—Sams 146:8.
SONG 139 Tingim Taem wea Evri Samting Hem Niu
a Lo disfala nogud world staka pipol no duim stret samting. Bat winim eit million pipol trae for followim olketa raeteous standard blo Jehovah. Masbi iu wanfala lo olketa bikos iu lovem Jehovah, and iu savve Jehovah laekem pipol for followim olketa raeteous standard blo hem. Wat nao savve helpem iumi for tinghae lo olketa standard blo Jehovah? Disfala article bae storyim hao iumi savve followim olketa standard hia, and hao datwan savve helpem iumi. And bae iumi storyim thrifala samting wea savve helpem iumi for tinghae lo olketa raeteous standard blo Jehovah.
b Samfala taem olketa elder lo kongregeson mas judgem sapos samwan wea duim serious sin hem repent. (1 Cor. 5:11; 6:5; Jas. 5:14, 15) Bat olketa no savve lukim wat nao insaed heart blo man, and olketa duim diswan for Jehovah. (Comparem Mektu Kronikols 19:6.) So olketa mek sure olketa followim olketa standard blo Jehovah wea balance and wea showimaot mercy.