Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g99 7/8 pp. 28-31
  • Kaen Kaleko Iumi Wearim—Waswe, Hem Barava Important?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Kaen Kaleko Iumi Wearim—Waswe, Hem Barava Important?
  • Wekap!—1999
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Wanem Nao Stael Talemaot?
  • Wanem Nao Happen Long Rul for Wearim Kaleko?
  • Why Nao Pipol Ova Tumas for Tingim Olketa Seleva and Hu Nao Olketa?
  • Waswe, Mi Wearim Stret Kaleko?
  • Wearim Kaleko Withim “Stretfala Tingting”
  • Waswe, Kaleko and Lukluk Bilong Iumi Mekhae Long Jehovah?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2016
  • Wat Nao Tingting blo Jehovah Abaotem Hao Iumi Dressap?
    Enjoyim Laef for Olowe!—Bible Study Course
  • Why Nao Mifala Werem Gudfala Kaleko Long Olketa Meeting Bilong Mifala?
    Hu Nao Duim Wanem Jehovah Laekem Distaem?
Wekap!—1999
g99 7/8 pp. 28-31

Kaen Kaleko Iumi Wearim—Waswe, Hem Barava Important?

“MI NO savvy wanem for wearim!” Waswe, iu herem kaen toktok olsem bifor? Olketa kaleko bisnis distaem barava interest for helpem iu—or for konfiusim iu go moa—withim olketa niu stael kaleko bilong olketa.

For mekem hem moa hard for choose, pipol distaem kasem encouragement for wearim, no kaleko wea luk smart, but kaleko wea luk olabaot lelebet. Abaotem disfala change long way for wearim kaleko distaem, wanfala magasin abaotem stael say: “Hem naes for savvy hao hem no just olraet for luk rugged, olo and olabaot lelebet, but pipol laekem.”

Hem tru, insaed olketa year wea just go pas, olketa bigfala kampani, pipol long TV, olketa wea sem age, way for apim seleva, and way for laekem big nem tu hem barava affectim ­kaleko bilong pipol, main wan nao olketa young wan. Samfala long olketa steal tu for luk stael.

Planti stael kaleko bilong distaem start kam from olketa small grup olsem hippie movement bilong olketa Western kantri insaed olketa year bilong 1960. Beard, long hair wea no kom, and rugged kaleko talemaot way for rejectim kastom wea pipol followim. But diskaen kaleko for rejectim samting startim niufala change, niufala stael.

Kaleko kamap tul wea pipol iusim for showimaot hu nao olketa. Kaleko, main wan nao T-shirt, kamap saenboard for olketa sport and sportsman, funny toktok, kleva idea, olketa fasin—or nogud fasin—and olketa bisnis. Olketa savvy mekem pipol sek tu. Tingim wanfala heding insaed Newsweek magasin no longtaem go nomoa: “Raf Fasin hem Stael Bilong Olketa Teenager.” Disfala article raetem toktok bilong wanfala wea 21 year wea storyim T-shirt bilong hem: “Mi wearim bikos hem talem pipol hao nao mi feel. Mi no letem eniwan talem mi wanem for duim, and mi laekem pipol for letem mi for duim wanem mi laekem.”

Wanem pipol showimaot long front and bihaen long T-shirt savvy different for different man. But way for followim samting—maet wanfala grup or kaen way for againstim samting, mista-mi, olabaot fasin, or raf fasin—hem showaot klia. Wanfala man for designim kaleko sutim hol long kaleko long ples wea man laekem. “Olketa savvy choosim hol bilong handgun, rifle, or machine gun,” hem say. “Hem wanfala stael nomoa.”

Wanem Nao Stael Talemaot?

“Planti taem kaleko hem way for showimaot hao iu part bilong wanfala komuniti,” Jane de Teliga, boss bilong stael long Powerhouse Museum, long Sydney, Australia, hem talem. Hem say moa: “Iu choosim wanem kaen pipol nao iu laek for luk followim and wearim kaleko fitim datwan.” Dr. Dianna Kenny, wanfala wea teachim psychology long Sydney University hem say, long saed for markem pipol, kaleko hem important olsem religion, selen, work, tribe, education, and hom address. Jet magasin say, long wanfala skul long United States wea klosap evri student hem white, problem long saed long different color skin “kamap taem samfala White girl platem hair, wearim big kaleko, and narafala ‘hip-hop’ stael bikos olketa hia stael bilong Blak pipol.”

Strongfala loyal fasin for teksaed withim wanfala grup showaot tu, olsem long saed long music: “Staka taem,” Maclean’s magasin hem say, “kaleko hem fitim music wea man laekem: olketa wea laekem reggae wearim olketa braet color and hat bilong Jamaica, and olketa wea laekem grunge rock wearim narakaen hat and cross-pattern wool shirt.” But nomata wanem stael man laekem, for luk olabaot, luk olsem poor man, wea pipol kolem grunge, savvy kost tumas.

Wanem Nao Happen Long Rul for Wearim Kaleko?

“Evri samting go different from wanem iu maet tingim,” man for raet Woody Hochswender hem say. “Stael bilong olketa man, wea wantaem followim rul, hem gogo for wild . . . Evri samting should luk olsem man no planim wanem for wearim.” But, long samfala way, disfala stael savvy showimaot tingting for no care. Or hao man no garem respect for hemseleva or for nara pipol.

Long wanfala article wea storyim tingting bilong olketa student abaotem teacher bilong olketa, disfala magasin Perceptual and Motor Skills meanim hao “nomata olketa say teacher wea wearim jean hem mekem classroom laef, olketa no respectim tingting bilong hem olsem olketa nara teacher and planti taem olketa student choosim hem olsem teacher wea no savvy eniting.” Disfala sem magasin say “olketa tingim woman teacher wea wearim jean olsem hem naes, easy for story withim, no mas garem bigfala savvy, no need for barava respectim, no luk olsem teacher, and wea planti laekem.”

But, long saed long bisnis, iumi lukim nara stael moa: kaleko for kasem paoa. Insaed olketa year wea just go pas, moa woman laek kasem hae position. “Mi wearim kaleko for attack,” Marie hem say, woman wea garem hae position long wanfala pablising bisnis. “Mi laek for luk different. Mi laekem pipol for lukim mi olsem samting wea luk top stret,” hem say moa. Marie hem honest for showimaot way wea hem laek mekhae long hemseleva.

Olketa stael go insaed church tu. Samfala wea laek stael tumas iusim church bilong olketa tu for show-off withim niu stael kaleko bilong olketa. Nomata olsem, olketa bigman bilong religion, wea wearim olketa bigfala robe bilong olketa, staka taem luk daon from pulpit and lukim pipol wea wearim jean and sport shoe or barava stael kaleko.

Why Nao Pipol Ova Tumas for Tingim Olketa Seleva and Hu Nao Olketa?

Olketa psychologist say barava stael kaleko—main wan nao bilong olketa young wan—hem showimaot way for selfish, from man wantem pipol for lukim hem. Olketa meanim diswan olsem “strongfala feeling bilong young wan for lukim hemseleva olsem samting wea pipol lukap long hem.” Hem olsem olketa say: “Mi ting iu laekem mi olsem mi laekem miseleva.”—American Journal of Orthopsychiatry.

Olketa idea wea mekhae long olketa man and wea ting daonem God hem strongim tu tingting wea say iu nao, olsem man wanwan, barava important man long universe. Trabel nao, iumi distaem garem winim six billion ‘barava important’ pipol. Staka million wea insaed long olketa religion bilong Kristendom followim nomoa way for aftarem material samting, for aftarem “gudfala laef long disfala ples, distaem.” (Markem 2 Timothy 3:1-5.) Withim diswan hem way wea famili and trufala love hem brekdaon, dastawe iumi no sapraes taem staka, main wan nao olketa young wan, olketa bae duim eniting for kasem nem and sef living.

But, olketa wea tinghevi long hao olketa wearim kaleko and way wea olketa fren withim God bae ask: Haomas stael nao mi savvy wearim? Hao nao bae mi savvy sapos kaleko bilong mi hem fitim? Waswe, hem givimaot message wea konfiusim pipol or wea rong tu abaotem mi?

Waswe, Mi Wearim Stret Kaleko?

Wanem iumi wearim hem really samting bilong iumi seleva for choosim. Samting iumi wanwan laekem hem different, olsem tu selen bilong iumi. And kastom hem different for different ples, kantri, and weather. Nomata wanem, tingim evritaem disfala principle: “For evri samting season hem stap, and wanfala taem for evri samting under long heven.” (Ecclesiastes 3:1, Revised Standard Version) Hem meanim, kaleko mas fitim wanem iu bae duim. And mek-tu, “humble for wakabaot withim God bilong iu.”—Micah 6:8.

But diswan no meanim way for ova tumas for kavarem body, but, for “garem gudfala way for wearim kaleko” wea showimaot “stretfala tingting.” (1 Timothy 2:9, 10) Planti taem, diswan meanim fasin for bossim seleva, wanfala fasin wea Working Woman magasin joinim withim way for choose gud and luk smart. Gudfala rul for followim hem for no letem kaleko bilong iu for go firstaem long wanfala room, for pullim pipol. Working Woman say: “Wearim kaleko . . . wea mekem pipol lukim olketa gudfala fasin bilong iu no just kaleko bilong iu.”

Wanfala niuspepa Perceptual and Motor Skills say: “Samfala raeting wea lukluk long way wea kaleko givim idea and talem samting abaotem man showimaot hao kaleko hem wanfala important samting wea givim pipol firstfala idea abaotem narawan.” Abaotem diswan wanfala woman wea winim 40 year, wea bifor savvy praod from pipol laekem kaleko wea hem wearim, hem say: “Diswan kosim bigfala problem for mi bikos hem hard for lukim way wea work and private laef bilong mi tufala different. Evritaem nomoa olketa man wea mi work withim laek for fren withim mi.” Wanfala woman wea accountant, wea storyim barava different stael moa, hem say: “Mi lukim hao olketa man act different long olketa woman wea no worry long kaleko, or wea wearim kaleko wea olsem man. Olketa ting long olketa woman hia olsem raf, wea ready nomoa for raoa and olketa man no tinghae long olketa.”

Wanfala girl wea nem bilong hem Jeffie faend­aot hem givimaot rong saen taem hem katem hair bilong hem long barava stael way. “Mi just tingsay hem luk ‘different,’” hem say. “But pipol start for askim mi, ‘Waswe, iu really wanfala Witness Bilong Jehovah?’ and datwan mekem mi feel nogud.” Jeffie tingting gud moa raonem diswan. Tru tumas, “planti samting wea stap insaed long heart” no showaot thru long mouth nomoa but thru long kaleko and lukluk bilong iumi tu. (Matthew 12:34) Wanem nao kaleko bilong iu showimaot—wanfala heart wea laek for pullim interest go long Creator or long iuseleva?

Wearim Kaleko Withim “Stretfala Tingting”

Tingim tu, way wea kaleko bilong iu affectim iu. Way for wearim gudfala kaleko or kaleko wea ova tumas savvy apim feeling bilong iu, kaleko wea olabaot maet strongim nogud tingting wea iu garem abaotem iuseleva, and T-shirt wea apim movie or sports star or nara man wea iu laekem savvy pushim iu for worshipim man—way for worshipim idol. Tru nao, kaleko bilong iu tok long pipol—and talem olketa abaotem iu.

Wanem nao kaleko bilong iu talem abaotem iu sapos iu wearim kaleko for pullim interest or for sweetim man? Waswe, iu strongim olketa fasin wea iu should barava trae for winim? And tu, interest bilong wanem kaen pipol nao iu trae for kasem? Kaonsel long Romans 12:3 savvy helpem iumi winim way for selfish, apim seleva, and ting nogud long iumi seleva. Long there aposol Paul kaonselem iumi for “no ting ova tumas long [iumi] seleva; but for garem gudfala tingting.” For garem “gudfala tingting” hem meanim for tingting stret.

Diswan hem barava important for olketa wea garem position bilong responsibility and trust. Example bilong olketa barava affectim nara pipol. So, olketa wea laek kasem privilege bilong service long Kristian kongregeson and Kristian waef bilong olketa bae showim­aot humble fasin and respect thru long kaleko and lukluk bilong olketa. Iumi bae no laek olsem man wea Jesus tok abaotem long tokpiksa bilong hem abaotem marit feast: “Taem king hem kam insaed for lukluk long olketa wea hem invaetem, hem lukim wanfala man wea no wearim kaleko bilong marit.” Taem hem faend­emaot hao disfala man no garem eni gud reason for wearim kaleko wea no showimaot respect olsem, “king say long olketa servant bilong hem, ‘Taemapem hand and leg bilong hem and torowem hem aotsaed.’”—Matthew 22:11-13.

Dastawe, thru long toktok and example, hem important for dadi and mami mekem grow long olketa pikinini bilong tufala gudfala tingting and gudfala way for choosim kaleko. Diswan maet meanim samfala taem dadi and mami maet need for strong taem tufala story gud withim son or dota. But hem barava encouragim iumi taem iumi kasem praise from pipol from gudfala kaleko and fasin bilong olketa pikinini bilong iumi and iumi seleva!

Tru nao, olketa servant bilong Jehovah kamap free finis from way for apim seleva, stael wea kost tumas, and way for ova tumas for tingim seleva. Olketa garem olketa principle bilong God, no spirit bilong world, for gaedem olketa. (1 Corinthians 2:12) Sapos iu live followim olketa principle hia, way for choosim kaleko bilong iu bae no hard tumas. And, olsem wanfala frame bilong piksa wea barava fitim, kaleko bilong iu bae no kavarem and daonem or spoelem fasin bilong iu. And taem iu trae for olsem God, bae iu mekem grow wanfala spiritual way for luk naes wea kaleko bilong iu no savvy showim.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem