Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g00 4/8 pp. 8-10
  • Spoelem Laef, Lusim Laef

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Spoelem Laef, Lusim Laef
  • Wekap!—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • “Ranawe From Really Samting”
  • “Barava Insaed World Bilong Olketa Drug”
  • Man for Leim Brik Kamap Man for Sellim Drug
  • Selen Bilong Iu and Laef Bilong Iu
  • Waswe, Man Savve Winim Faet Againstim Drug?
    Wekap!—2000
  • Hao Olketa Drug wea Law Tambuim Affectim Laef Bilong Iu
    Wekap!—2000
  • World Hem Depend Long Olketa Drug
    Wekap!—2000
Wekap!—2000
g00 4/8 pp. 8-10

Spoelem Laef, Lusim Laef

“DRUG hem olsem molhammer,” Dr. Eric Nestler hem sei. Tru tumas, wanfala dose nomoa long disfala molhammer savve killim man dae. Datfala buk Drugs in America explainim olsem: “Example nao hem wei wea crack cocaine savve killim pipol dae long firstaem olketa iusim.”

Niu kaen drug wea olketa wakem hem danger olsem tu. United Nations World Drug Report warnim hao “olketa krangge young pipol wea baem olketa drug no garem idea wanem nao insaed long mix wea redy for spoelem brain. Bat, for planti young pipol wei for depend evritaem long drug hem samting wea isisi kamap, olsem olketa example long daon showimaot.

“Ranawe From Really Samting”

Pedro,a wanfala long naenfala pikinini, hem born long wanfala raf ples long taon bilong Córdoba, Spain. Hem garem hard taem taem hem smol from dadi bilong hem depend long alcohol. Taem Pedro hem 14 year, kasin bilong hem showim hem disfala drug hashish. Insaed wan month nomoa, hem depend long hem nao.

Pedro explainim olsem: “Wei for iusim drug hem for shortim taem nomoa, for ranawe from really samting, and wanfala wei for kamap member bilong wanfala grup.” Taem mi 15 year, mi start for tekem tu LSD and amphetamines witim hashish. LSD hem drug wea mi laekem tumas and for kasem selen for baem diswan, mi kamap pusher, wanfala man for baem and sellim drug. Main samting wea mi sellim hem hashish. Wantaem, bihaen mi overdose long LSD, mi no savve sleep for wan full naet, and mi feel olsem mi krangge nao. Mi fraet nao long samting wea kasem mi. Mi luksavve hao sapos mi go ahed for iusim olketa drug, bae mi go long prison or dae. Bat feeling for barava wantem olketa drug daonem fraet hia. Gogo mi depend tumas long LSD and needim moa and moa long datfala drug for givim mi hae feeling. Nomata nogud samting kamaot from diswan, mi no stop. Mi no savve hao nao for ranawe.

“LSD hem kost tumas, so mi lane for steal from olketa jewelry stoa, stealim basket from olketa tourist, and stealim hanwas and paos bilong pipol wea wakabaot go pas. Taem mi kasem 17 year, mi kamap man wea strong for sellim drug long part bilong taon bilong mi, and samfala taem mi iusim gun for stealim samting. Pipol long ples wea mi stap savve long mi olsem wanfala raf criminal, so olketa givim mi nem el torcido, wea minim ‘olabaot man.’

“Taem iu joinim drug witim alcohol, fasin bilong iu hem change, planti taem long raf wei. And feeling for barava wantem olketa drug hem strong tumas gogo hem bossim conscience bilong iu. Laef hem olsem hapitaem nao, and iu go ahed for iusim drug evritaem.”

“Barava Insaed World Bilong Olketa Drug”

Ana, waef bilong Pedro, hem growap long Spain insaed wanfala naes famili. Taem hem 14 year, Ana meetim samfala boy from wanfala skul wea stap klosap wea smokem hashish. Firstaem, fasin bilong olketa mekem hem feel nogud. Bat, Rosa, wanfala fren bilong Ana, hem laekem wanfala long olketa boy hia. Hem mekem Rosa for bilivim hao wei for smokem marijuana bae no savve spoelem hem and hem bae enjoyim. So Rosa traem drug hia and then givim long Ana.

Ana hem sei: “Hem mekem mi feel gud tumas, and insaed tu-thri week nomoa, mi smokem hashish evri day. Samting olsem wanfala month bihaen, marijuana no mekem mi feel naes moa, so mi start for tekem amphetamines and hashish wea mi smokem tu.

“No longtaem nomoa, olketa fren bilong mi and mi barava insaed world bilong olketa drug. Mifala savve tok abaot hu nao savve tekem moa drug and no kasem eni sik from diswan and hu nao bae enjoyim tumas. Gogo, mi separatem miseleva from trufala world, and planti taem mi nating attendim skul. Hashish and amphetamines seleva hem no inaf, so mi start for nilam miseleva witim wankaen drug wea kamaot from morphine wea mi kasem from olketa difren pharmacy. Long hot season mifala savve go long olketa open-air rock concert, wea hem isi evritaem for kasem olketa drug olsem LSD.

“Wanday mami bilong mi kotem mi smokem hashish. Dadi and mami bilong mi traem best bilong tufala for protectim mi. Tufala talem mi olketa danger samting abaotem drug, and talem mi abaotem love and kea bilong tufala. Bat mi ting long hard waka bilong tufala olsem olketa pok-nose long living bilong mi. Taem mi 16 year, mi disaed for lusim hom. Mi joinim wanfala grup bilong olketa young wan wea go raon evriwea long Spain for sellim olketa nekles and tekem olketa drug. Tufala month bihaen, olketa police kasholem mi long Málaga.

“Taem police givim mi bak long dadi and mami bilong mi, tufala welkamim mi and mi feel shame long wanem mi duim. Dadi bilong mi hem krae—samting wea mi nating lukim hem duim bifor. Mi feel sorre hao mi spoelem feeling bilong tufala, bat wei wea mi feel sorre hem no strong inaf for stopem mi from drug. Mi go ahed for tekem olketa drug evriday. Taem mi no feel hae, samfala taem mi ting raonem olketa danger—bat no for longfala taem.”

Man for Leim Brik Kamap Man for Sellim Drug

José, wanfala kaenfala famili man, sellim cannabis from Morocco go long Spain for faevfala year. Hao nao hem join insaed? José explainim olsem: “Taem mi waka olsem man for leim brik, wanfala wakfren start for sellim olketa drug. From mi needim selen, mi tingting long miseleva, ‘Why nao mi no duim sem samting?’

“Hem isi for baem cannabis long Morocco—fitim haomas mi savve karem. Mi garem wanfala speedboat wea isi for ranawe from olketa police. Wans mi tekem olketa drug hia go insaed Spain, mi sellim staka tumas, samting olsem 600 kilo wantaem. Mi sellim drug long thri or fofala man, and olketa tekem evri drug wea mi savve givim long olketa. Nomata olketa police lukaot gud, olketa drug hia go thru. Mifala wea sellim olketa drug garem beta samting winim olketa police.

“Mi kasem staka selen. Wanfala gogo from Spain go long North Africa savve kasem $25,000 [S.I.$125,000] and $30,000 [S.I.$150,000]. No longtaem nomoa mi garem 30 pipol wea waka for mi. Police no savve kasholem mi bikos mi peim wanfala man for letem mi savve sapos eniwan spaem waka bilong mi.

“Samfala taem mi ting abaotem wanem nao olketa drug hia maet duim long nara pipol, bat mi mekem miseleva for bilivim hao cannabis hem drug wea no strong tumas wea no savve killim dae eniwan. Bikos mi kasem staka selen, mi no barava ting tumas long diswan. Miseleva no iusim olketa drug.”

Selen Bilong Iu and Laef Bilong Iu

Olsem olketa example hia showimaot, olketa drug tekova long laef bilong pipol. Wans man depend long hem, hem hard tumas for lusim. Olsem datfala buk Drugs in America showimaot, “long America bifor, olketa raskol pointim gun long man and sei, ‘Selen bilong iu or laef bilong iu.’ Olketa drug wea law tambuim hem moa worse. Drug tekem selen and laef.”

Waswe, eni samting savve stopem paoa bilong drug? Nextfala article bae lukluk gud long samfala ansa.

[Footnote]

a Mifala changem samfala nem long disfala article.

[Blurb long page 8]

“Long America bifor, olketa raskol pointim gun long man and sei, ‘Selen bilong iu or laef bilong iu.’ Olketa drug wea law tambuim hem moa worse. DRUG TEKEM SELEN AND LAEF”

[Box/Piksa long page 10]

PIKININI BILONG IU BAE SEI NO LONG DRUG?

WANEM KAEN YOUNG WAN STAP LONG DANGER?

a. Olketa wea want for showimaot fasin for independent and wea no wari long danger.

b. Olketa wea no mas interest long education or olketa spiritual goal.

c. Olketa wea tingim seleva olsem difren from community.

d. Olketa wea no garem kliafala idea long wanem hem stret and wanem hem rong.

e. Olketa wea no feelim saport bilong dadi and mami and wea olketa fren encouragem olketa for tekem drug. Olketa sekson for faendemaot samting luksavve hao “best protection againstim wei for iusim drug hem wei wea young wan fren gud witim dadi and mami.”—Italic raeting bilong mifala.

HAO NAO BAE IU PROTECTIM PIKININI BILONG IU?

a. Taem iu garem klos wei for fren and story gud witim olketa.

b. Taem iu putim insaed long olketa kliafala idea long stret samting and rong samting.

c. Taem iu helpem olketa for garem goal.

d. Taem iu mekem olketa feelim hao olketa part bilong wanfala famili wea lovem olketa and wanfala community wea wari long olketa.

e. Taem iu teachim olketa abaotem danger for iusim drug long nogud wei. Pikinini need for savve why nao olketa shud sei no long drug.

[Credit Line]

Kam from: United Nations World Drug Report

[Piksa long page 9]

Drug wea olketa kasholem long Gibraltar

[Credit Line]

Courtesy of Gibraltar Police

[Piksa long page 10]

Mi garem wanfala speedboat olsem diswan, wea mekem hem isi for ranawe from police

[Credit Line]

Courtesy of Gibraltar Police

[Credit Line long page 9]

Godo-Foto

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem