Waswe, Iu Really Biliv Devil Hem Stap?
BIBLE talem hao Devil hem wanfala really man. Olketa man no savve lukim hem olsem olketa no savve lukim God tu. Bible sei olsem: “God hem wanfala Spirit.” (John 4:24) Devil hem wanfala spirit. Nomata olsem, Devil hem difren from Creator, bikos hem garem start.
Bifor Jehovah God creatim olketa man, hem wakem staka spirit. (Job 38:4, 7) Bible kolem olketa spirit hia olketa angel. (Hebrews 1:13, 14) Evriwan hia perfect taem God creatim olketa—no eniwan hem devil or garem eni wicked fasin. Sapos olsem, wea nao Devil kam from? Datfala word “devil” hem minim “Man for tok spoelem” narawan, wea talem barava nogud laea abaotem narawan. “Satan” hem minim “Man for againstim” narawan. Long sem wei wea wanfala honest man hem mekem hemseleva kamap man for steal taem hem steal, wanfala perfect spirit son bilong God duim samting followim rong feeling wea hem garem and mekem hemseleva kamap Satan or Devil. Bible showim hao diswan kamap taem hem sei: “Each wan hem kasem test taem samting wea hemseleva barava wantem pullim and switim hem. Then taem disfala wei for barava wantem samting hem grow, hem mekem man duim sin, and dae hem kam from sin.”—James 1:14, 15.
Diswan nao samting wea happen. Taem Jehovah God wakem first man and woman, Adam and Eve, datfala angel wea laek for againstim God hem lukim evri samting wea happen. Hem savve Jehovah givim komand long Adam and Eve for fulimap earth witim olketa raeteous pipol wea bae worshipim Creator. (Genesis 1:28) Disfala angel luksavve wanfala chance stap for hem kasem honor and garem bignem. From greedy fasin nao muvim hem, hem kavetem samting wea Creator nomoa fit for kasem—worship bilong olketa man. Disfala spirit son bilong God no rejectim kaen rong feeling olsem bat hem gohed for tingim go kasem taem datwan muvim hem for laea and againstim God. Tingim samting wea hem duim.
Datfala bighed angel hem iusim wanfala snek for story long datfala first woman, Eve. Datfala snek hem askem Eve olsem: “Waswe, hem really tru God talem iu for no kaikai from evri tree bilong garden?” Taem Eve talem hem komand bilong God and panis wea man bae kasem sapos hem no obey, datfala snek sei: “Iu bae nating dae. From God hem savve long datfala day wea iu kaikaim frut bilong datfala tree, eye bilong iu bae open and iu bae kamap olsem God, iu bae savve long gud samting and nogud samting.” (Genesis 3:1-5) Hem accusim God and sei God no talem tru samting long Adam and Eve. Eve tingse taem hem kaikaim frut bilong datfala tree, bae hem kamap olsem God, and garem paoa for disaedem samting wea gud and samting wea nogud. Datwan nao firstfala laea toktok wea kamap long universe. Taem angel hia talem datwan, hem kamap man for tok spoelem narawan. And tu, hem kamap man wea againstim God. Dastawe Bible kolem disfala enemy bilong God “datfala snek bilong bifor kam, datwan wea olketa kolem Devil and Satan.”—Revelation 12:9.
“Lukaot Gud”
Devil hem win long laea wea hem talem long Eve. Bible hem sei: “Then woman hem lukim tree hia hem garem gudfala kaikai and hem samting wea luk gud tumas long eye, tru nao, disfala tree hem luk naes tumas. So hem start for tekem frut bilong hem and kaikaim. Bihaen, hem givim samfala long hasband bilong hem tu taem hem stap witim hem and hem start for kaikaim.” (Genesis 3:6) Eve bilivim Satan and no obeyim God. Gogo hem switim Adam for no obeyim law bilong God tu. So Devil hem win for mekem first man and woman for againstim God. Start long datfala taem Satan hem garem paoa ovarem olketa man nomata olketa no lukim hem. Wanem nao goal bilong hem? For mekem pipol no worshipim trufala God bat worshipim hem. (Matthew 4:8, 9) Dastawe Bible sei: “Keepim gudfala tingting bilong iufala, lukaot gud. Enemy bilong iufala, Devil, hem wakabaot olsem wanfala lion wea singaot strong, and lukaotem samwan for kaikaim.”—1 Peter 5:8.
Bible barava showimaot klia hao Devil hem wanfala really spirit man—wanfala angel wea kamap wicked and danger! First important samting wea bae helpem iumi for lukaot, hem for iumi luksavve hem really stap. Bat moa samting hem insaed long wei for keepim gudfala tingting bilong iumi and gohed for lukaot. Hem important tu for savve long “olketa trik” bilong Satan and olketa teknik wea hem iusim for giamanim pipol. (2 Corinthians 2:11) Wanem nao olketa trik bilong hem? And hao nao iumi savve strong for againstim olketa?
Devil Mekius Long Need wea Man Born Witim
Devil hem lukluk long iumi start from taem wea God creatim olketa man. Hem savve long fasin bilong man, wanem hem needim, laekem, and wantem. Satan savve gud hao God wakem olketa man witim need for worship, and long kleva wei hem mekius long diswan. Hao nao hem duim olsem? Hem bihaenem wei wea olketa religion teachim laea samting long olketa man. (John 8:44) Staka teaching bilong religion abaotem God againstim each other and mekem man konfius. Waswe, iu savve tingim eniwan wea barava laek for mekem pipol konfius olsem? Olketa teaching wea againstim each other no savve tru evriwan. So waswe, fitim iumi for sei staka teaching bilong religion hem kam from Satan for giamanim pipol? For tok stret, Bible sei Satan hem “god bilong disfala world,” wea blindim mind bilong pipol.—2 Corinthians 4:4.
Truth from God hem protectim man for no bilivim olketa giaman teaching bilong olketa religion. Bible sei truth insaed Word bilong God hem olsem belt wea soldia bifor werem for protectim bele bilong hem. (Ephesians 6:14) Sapos iu kasem savve abaotem Bible and followim gud long laef, datwan hem olsem iu werem wanfala belt bikos Word bilong God bae protectim iu from wei for bilivim olketa laea bilong olketa religion.
Feeling wea man garem for worship hem mekem man trae for faendaot abaotem olketa samting wea hem no savve. Diswan mekem man savve foldaon insaed nara trik bilong Satan. Satan mekius long wei wea man laek tumas for savve long difren samting long wei for iusim spiritism for kontrolem staka pipol. Long sem wei wea man for hunting hem iusim bait for switim animal wea hem laek for kasholem, Satan iusim olketa trik—olsem wei for studyim star for savve long future, and olketa nara wei for faendaot abaotem future, wei for kontrolem mind bilong pipol, magic, and wei for readim hand bilong man for savve long future—for switim and trapim pipol raonem world.—Leviticus 19:31; Psalm 119:110.
Hao nao iu savve protectim iuseleva from wei for foldaon insaed trap bilong spiritism? Deuteronomy 18:10-12 hem sei: “No eniwan mas stap midolwan long iufala wea bonem son or dota bilong hem long fire, eniwan wea duim divination, or man wea iusim magic or eniwan wea lukaotem saen or iusim demon paoa, or man wea iusim kastom long nara pipol or eniwan wea go lukim man wea tok long olketa spirit or wea talem future or eniwan wea tok witim olketa wea dae finis. From Jehovah barava heitim evriwan wea duim olketa samting hia, and from olketa nogud samting hia nao God bilong iufala Jehovah hem raosem olketa front long iufala.”
Datfala kaonsel from Bible hem tok stret: No join insaed eni part bilong spiritism. Waswe sapos iu share insaed wanfala part bilong spiritism and distaem iu laek for stop? Iu savve followim example bilong olketa Christian bifor long taon bilong Ephesus. Bible sei taem olketa acceptim “toktok bilong Jehovah,” “plande long olketa wea duim magic hipimap olketa buk bilong olketa and bonem olketa front long evriwan.” Olketa buk hia kostim bigfala selen. Kost bilong olketa hem samting olsem 50,000 silver selen. (Acts 19:19, 20) Nomata olsem, olketa Christian long Ephesus no hol bak for distroem evri buk hia.
Satan Mekius Long Olketa Wik Point
Wanfala perfect angel kamap Satan bikos hem mekhae long hemseleva. And tu, hem mekem Eve kamap praod and garem feeling for laek tumas for kamap olsem God. Distaem, Satan kontrolem staka pipol long wei for mekem olketa garem praod fasin. Olsem example, samfala tingse kala skin, tribe, or kantri bilong olketa hem moabeta winim olketa narawan. Diswan hem difren tumas from teaching insaed long Bible! (Acts 10:34, 35) Bible barava talem klia: “[God] mekem evri nation bilong man from wanfala man.”—Acts 17:26.
Hambol fasin savve protectim iumi from wei wea Satan trae for mekem iumi feel praod. Bible givim kaonsel long iumi for “no tinghae tumas long [iumiseleva] winim wanem hem fitim.” (Romans 12:3) Bible sei tu: “God hem againstim pipol wea praod tumas, bat hem showimaot kaenfala fasin wea man no fit for kasem long olketa hambol wan.” (James 4:6) Wanfala best wei for againstim olketa trik bilong Satan hem for showimaot hambol fasin and olketa nara fasin wea God appruvim long laef bilong iuseleva.
Devil hem laek tumas for mekius long wik point bilong man for duim samting wea no stret wea body nao wantem. Plan bilong Jehovah God hem for olketa man enjoyim laef. Taem man kasem olketa samting wea hem laekem bat insaed long spialaen bilong will bilong God, hem bae kasem trufala hapi. Bat Satan switim olketa man for satisfaem feeling bilong olketa long wei wea againstim law bilong God. (1 Corinthians 6:9, 10) Hem moabeta for mekem mind tingim olketa samting wea klin and gud. (Philippians 4:8) Diswan bae helpem iu for barava bossim tingting and feeling bilong iu.
Gohed for Againstim Devil
Waswe, iu savve win for againstim Devil? Iu fit for duim datwan. Bible promisim iumi olsem: “Againstim Devil, and hem bae ranawe from iufala.” (James 4:7) Nomata sapos iu againstim Satan, bae hem no givap stretawe bat gohed mek trabol for iu taem iu gohed for kasem savve abaotem God. Tru nao, Devil bae traem iu long “narafala taem moa wea fitim.” (Luke 4:13) Bat, iu no need for fraet long Devil. Sapos iu gohed for againstim hem, bae hem no fit for mekem iu lusim trufala God.
Nomata olsem, wei for againstim Devil minim iu mas savve hu nao hem and hao nao hem giamanim pipol, and tu, wanem iu savve duim for protectim iuseleva from olketa trik and teknik bilong hem. Wanfala ples nomoa iu savve kasem datfala stretfala savve—Word bilong God, Bible. So gohed strong for studyim Bible, and followim samting iu lanem insaed laef bilong iu. Olketa Jehovah’s Witness long area bilong iu bae hapi for helpem iu for study olsem long taem wea fitim iu, and iu no need for peim diswan. Plis no hol bak for askem olketa or raet go long olketa wea pablisim disfala magasin.
Taem iu gohed long Bible study bilong iu, iu need for luksavve hao Satan maet iusim pipol for againstim or persecutim iu mekem iu stop for lanem truth wea stap insaed Word bilong God. Samfala wea iu lovem maet feel nogud long iu bikos iu studyim Bible. Diswan savve happen bikos olketa no savve long olketa nambawan truth wea stap insaed long Bible. Maet nara pipol mekfani long iu. Bat waswe, wei for givap taem iu kasem olketa samting olsem bae mekem God hapi? Devil laek for mekem iu feel wikdaon mekem iu finis for lane abaotem trufala God. No letem Satan for win! (Matthew 10:34-39) Satan no givim eni samting long iu mekem iu mas givim bak eni samting long hem. Jehovah nao givim laef long iu. So, disaed strong for againstim Devil and ‘mekem heart bilong Jehovah hapi.’—Proverbs 27:11.
[Piksa long page 6]
Olketa wea kamap Christian bonem olketa buk bilong olketa abaotem spiritism
[Piksa long page 7]
Disaed strong for studyim Bible