Sevenfala Important Samting Insaed Wei for Keepim Kaikai Sef and for Kaikai Gud
Why hem important for kaikaim healthy kaikai
Samting wea savve barava affectim health blo iumi nao hem wanem iumi kaikaim. Sapos iu keepim gud kaikai and kaikaim healthy kaikai, iu savve misstim sik. Bat wei for no keepim gud kaikai and kaikaim olketa rabis kaikai nomoa savve spoelem iumi olsem petrol wea dirty savve spoelem wanfala engine. Maet iumi no sik stretawe, bat gogo, bae iumi mas sik nao.—Galatia 6:7.
World Health Organization (WHO) hem sei pipol lo evri kantri lo world savve baonsa tumas and sik bikos olketa kaikaim rabis kaikai. Wei for evritaem drinkim schweppes and olketa rabis kaikai savve spoelem heart, mekem man for stroke, garem sugar, and cancer. Wanfala research lo 2017 faendemaot winim 11 million pipol dae evriday bikos lo diswan. WHO hem sei winim 1000 pipol dae evriday from wei for no keepim gud kaikai.
Olketa Bible principle helpem iumi for minim why hem important for kaikai gud, and for keepim kaikai hem sef. Hem teachim iumi hao God nao givim laef. (Psalm 36:9) Laef hem wanfala present and iumi showimaot iumi tinghae lo diswan taem iumi lukaftarem health blo iumi, and blo famili. Hao for iumi duim datwan?
Fofala wei for keepim kaikai hem sef
1. Careful taem iu redyim kaikai.
Why nao olsem? Olketa nogud germa lo kaikai and wata savve mekem iu for siki.
Olketa savveman sei:
Bifor iu redyim kaikai, wasim gud hand witim soap and wata.b Wasim hand for 20 second or winim. Wasim bak blo hand, midolwan olketa finger, and nila blo finger tu. Iusim wata for aotem soap and then draem hand.
Iusim soap and wata for wasim tebol, pleit, naef, or eni nara samting wea kaikai hem tasim. And tu, no iusim sem pis timba for katem kaikai wea iumi bae kukim, and for kaikai wea iu bae no kukim.
Wasim gud olketa frut and vegetable, and iusim medicine wea olketa markem for wasim eni kaikai wea maet farmer hem iusim wata wea mix witim siti blo man or animal for mekem hem grow.
2. Keepim kaikai wea fresh hem separate from kaikai wea kuki finis.
Why nao olsem? Olketa germ from kaikai wea fresh olsem meat savve spoelem olketa nara kaikai.
Olketa savveman sei:
Separatem kaikai wea fresh, especially meat, from kaikai wea kuki finis taem iumi karem olketa kam bak from market or stoa and putim lo ice or lo foodsafe.
Bihaen iu katem fresh meat, wasim gud hand, and wasim gud naef and datfala pis timba wea iu iusim, bifor iu katem olketa nara kaikai.
3. Mek sure kaikai wea iu kukim, hem tane gud.
Why nao olsem? Wei for mek sure kaikai hem tane gud bae killim dae olketa nogud germ.
Olketa savveman sei:
Kukim kaikai go kasem hem hot tumas. Kaikai, witim insaed blo wanfala pis meat tu, mas kasem 70 degree Celsius for 30 second or winim.
Boelem supsup and olketa nara kaikai olsem for mekem sure hem hot fitim.
Taem iu hotem bak kaikai wea tane finis, mek sure hem hot fogud, and steam kamaot lo hem.
4. Keepim kaikai lo temperature wea fitim.
Why nao olsem? Sapos kaikai no stap lo ice for winim 20 minute, namba blo olketa bacteria insaed savve kamap staka. And tu, fresh meat wea no stap lo ice savve start for garem olketa toxin insaed wea hard for aot taem man kukim and wea savve mekem iumi sik.
Olketa savveman sei:
Kaikaim kaikai taem hem hot yet, mekem olketa germ no kamap staka lo hem. Sapos iu bae no kaikaim, putim lo ice.
No kaikaim kaikai wea stap for winim 1-fala hour lo rum wea temperature hem winim 32 degree Celsius.
Bihaen iu kukim wanfala kaikai, hem mas hot yet taem iu kaikaim.
Thrifala important samting saed lo wei for kaikai gud
1. Kaikaim olketa difren kaen frut and vegetable evriday.
Olketa frut and vegetable garem olketa vitamin and mineral wea iumi needim for healthy. WHO hem sei body needim staka frut and vegetable evriday. Taem olketa sei vegetable, olketa no minim olketa rut vegetable olsem cassava, taro, yam, potato and olketa narawan olsem, bat olketa storyim olketa narakaen vegetable.
2. No kaikaim staka oil or gris.
WHO hem sei for no kaikaim tumas kaikai wea olketa fraem, or nara kaikai olsem from stoa wea no healthy. Trae for iusim oil wea hem sei “unsaturated” lo botol. Oil hia winim oil wea garem saturated fat insaed.
3. No kaikaim tumas solt and sugar.
WHO sei hem nogud for kaikaim staka solt. Hem sei for no kaikaim staka free sugar tu.c Sugar nao main samting insaed kaikai and drink wea iumi savve peim lo stoa. Olsem example, olketa putim 10-fala spoon sugar insaed lo wanfala 355-milliliter schweppes. Olketa drink olsem garem staka calorie, bat olketa no healthy.
Bible hem sei: “Man garem save, hemi lukim trabol, hem go long sef ples. Man no garem save, hem gohed long trabol, an hemi panis.” (Provebs 22:3) Sapos iu iusim gudfala tingting saed lo kaikai, bae iu showimaot lo God iu tinghae lo laef and lo wei for healthy.
Rong tingting wea pipol garem abaotem kaikai
Rong tingting: Sapos wanfala kaikai hem luk naes, hem smel naes, and hem teist gud, masbi hem fitim for kaikaim datwan.
Tru samting: Hem tek winim 10 billion bacteria for mekem wata insaed wanfala botol for no klia, bat hem savve tek 15 go kasem 20 bacteria nomoa for mekem iumi sik. For mek sure kaikai hem sef, careful taem iu redyim, mek sure hem tane gud, mek sure hem hot fitim taem iu kaikaim, and putim leftova lo ice.
Rong tingting: Flae no spoelem kaikai.
Tru samting: Olketa flae kaikaim siti, and baby blo olketa born insaed datwan tu. So leg blo olketa savve garem staka million germ lo hem. Dastawe hem important for kavarem kaikai wea iu redyim finis.
Rong tingting: “For staka year finis mi kaikaim olketa kaikai wea no healthy, so hem tu leit for mi change nao.”
Tru samting: Olketa wea duim research faendemaot hao wei for kaikaim olketa healthy kaikai distaem bae helpem iumi misstim wei for dae taem iumi lelebet young yet, and sapos iumi gohed kaikai gud olsem, bae iumi gohed for kasem moa gud samting from datwan.
a Man no savve lukim olketa germ bikos olketa smol fogud. Insaed diswan hem olketa bacteria, virus, and parasite. Samfala germ body hem needim, bat samfala germ savve killim man dae tu.
b For iusim soap and wata bae aotem staka germ winim for just iusim wata nomoa.
c Free sugar hem kaen sugar olsem white sugar, honey, syrup, and frut juice. Hem no minim olketa natural sugar wea stap insaed olketa frut, vegetable, and milk.