Waswe, Faith Shud Garem Faondeson Long Tingting wea Stret?
“Staka pipol wea sei olketa garem ‘religion’ joinim religion from olketa no laek for iusim paoa bilong olketa for tingting.” Hem nao toktok wea hedmasta bilong wanfala Bible college long United States hem raetem. Then hem sei moa: “Olketa laek for bilivim evri samting bat ‘no laek for pruvim.’”
SO MAN hia hem ting klosap evri pipol wea sei olketa garem faith nating ting raonem why nao olketa bilivim wanfala samting or sapos faith bilong olketa garem eni gud faondeson. So iumi no sapraes hao planti pipol no willing for story abaotem religion.
Sorre tumas, kaen wei for iusim image and wei for talem sem prea olowe savve mekem man no iusim paoa bilong hem for tingting stret. Olketa kaen wei olsem, and tu olketa stael church haos , spesol glass window wea kalakala and music wea saond naes hem nomoa samting wea insaed religion bilong planti million pipol. Nomata samfala church sei faith bilong olketa garem faondeson long Bible, message bilong olketa abaotem wei for ‘biliv long Jesus and bae iu sev’ hem nating mekem pipol tinghevi long wei for studyim Bible. Samfala narawan savve preachim wei for iusim gospel for stretem olketa problem long world distaem or long saed bilong politik. Wanem nao kamaot from diswan?
Wanfala man wea raet abaotem religion long North America, hem sei: “Christian Wei . . . hem nating garem strong faondeson, [and] pipol wea followim no garem gud education long datfala faith.” Wanfala man for duim survey gogo kolem United States “wanfala nation wea no savve abaotem Bible.” For tok stret, tingting hia savve fitim tu olketa nara kantri wea sei olketa followim Christian Wei. Planti nara religion tu wea no Christian no encouragem wei for iusim tingting. Winim wei for garem tingting wea stret and wea savve buildimap man, olketa strongim nomoa wei for singsing, talem olowe sem prea, and olketa difren kaen wei for duim meditation wea join witim kastom.
Planti taem insaed evriday living pipol wea savve tingting gud abaotem olketa nara samting no wari for tingim sapos biliv bilong religion bilong olketa hem stret and tru. Waswe, hem no mekem iu sapraes hao sem man wea duim bigfala research bifor hem peim wanfala car—wea bae wanday hem end ap long rabis—hem sei olsem abaotem religion bilong hem, ‘Sapos hem fitim parents bilong mi, hem fitim mi tu’?
Sapos iumi barava interest for mekem God hapi, hem important for iumi ting raonem sapos samting wea iumi bilivim abaotem hem hem stret. Aposol Paul story abaotem samfala pipol bilong religion long taem bilong hem wea “garem strong for God; bat wea no followim stretfala savve.” (Romans 10:2) Iumi savve markem kaen pipol olsem witim wanfala man for paint wea waka hard for paintim haos bat hem iusim rong kala from hem no lisin gud long toktok bilong man wea ownim haos. Datfala man for paint maet hapi long waka bilong hem, bat waswe, bae man wea ownim haos hapi?
Wanem nao God acceptim saed long tru worship? Bible ansa olsem: “Diswan hem gud and fitim front long Datwan wea Sevem iumi, God, wea will bilong hem nao for evri difren kaen man mas sev and kasem stretfala savve bilong truth.” (1 Timothy 2:3, 4) Samfala maet ting hem hard tumas for faendem kaen savve olsem insaed olketa religion distaem. Bat tingim diswan—sapos will bilong God hem for evriwan kasem stretfala savve bilong truth, waswe, bae hem haedem datwan from olketa? Datfala tingting no fitim Bible, wea sei: “Sapos iu lukaotem [God], hem bae letem iu faendem hem.”—1 Chronicles 28:9.
Hao nao God mekem olketa wea barava lukaotem hem fit for savve faendem hem? Iu savve kasem ansa long next article.