Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MARCH 4-10
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 16-17
“Jehovah, Evri Gud Samting Kam From Iu”
Olketa Young Wan, Iu Savve Garem Gudfala Laef
GAREM OLKETA TRUFALA FREN
11 Readim Sams 16:3. David savve wanem nao savve mekem man garem trufala fren. Hem hapi and “laekem tumas” for fren witim olketa wea lovem Jehovah. Hem kolem olketa fren bilong hem “nambawan pipol [or olketa holy wan, NW]” bikos olketa trae for followim olketa klinfala standard bilong Jehovah saed long fasin. Nara man wea raetem Sams garem sem tingting abaotem wei for chusim olketa fren. Hem sei: “Mi fren wetem olketa hu i tinghae long yu, an wetem olketa hu i falom olketa gudfala toktok blong yu.” (Ps. 119:63) Olsem iumi storyim long study bifor diswan, iu tu savve faendem staka gud fren wea lovem and obeyim Jehovah. And maet no evriwan long olketa sem age olsem iu.
“Lukim Naesfala Wei Bilong Jehovah”
“David storyim hao Jehovah lukaftarem hem. Hem sei: “Iu protectim evri samting wea bae mi kasem. Laef bilong mi hem gud tumas.” (Ps. 16:5, 6) David hapi tumas for fren witim Jehovah and for garem privilege for worshipim hem. Maet iumi tu kasem olketa hard taem olsem David, bat iumi kasem staka blessing from Jehovah! Iumi laek for gohed tinghae long tru worship and evritaem tinghae long spiritual temple bilong Jehovah.
Tingim Jehovah Evritaem
2 Iumi evriwan savve lanem plande samting from pipol wea Bible storyim wea iumi savve gud long story bilong olketa. Samfala nao hem Abraham, Sarah, Moses, Ruth, David, Esther, aposol Paul, and olketa narawan. Nomata olsem, pipol wea Bible storyim wea iumi no savve gud long story bilong olketa, savve helpem iumi tu. Sapos iumi ting raonem olketa story hia, diswan savve helpem iumi for duim samting wea man wea raetem psalm hem talem. Hem sei olsem: “Mi tingim Jehovah evritaem. From hem olsem hem stap long raet saed bilong mi, dastawe bae mi no seksek.” (Ps. 16:8) Wanem nao mining bilong toktok long disfala scripture?
3 Plande taem, wanfala soldia savve holem sword long raet hand bilong hem and shield long left hand bilong hem. From hem holem shield long left hand, datwan mekem hem hard lelebet for protectim raet saed long body bilong hem. Bat sapos nara soldia standap long raet saed bilong hem, bae hem nao protectim hem. Sapos iumi tingim Jehovah evritaem and duim samting wea hem laekem, hem bae protectim iumi. So distaem bae iumi storyim samfala story insaed Bible wea savve strongim faith bilong iumi mekem iumi savve “tingim Jehovah evritaem.”
Faendem Gudfala Point
it-2-E 714
Pupil
Datfala Hebrew word ʼi·shohnʹ (De 32:10; Pr 7:2), taem olketa iusim witim ʽaʹyin (eye), literal mining blo hem nao “smol man insaed lo eye”; Diswan semsem tu witim datfala word, bath (dota) wea olketa iusim lo Lamentations 2:18 wea minim “dota blo eye,” tufala toktok hia hem story abaotem pupil. For strongim point, olketa combinem tufala toktok evriwan lo Psalm 17:8 (ʼi·shohnʹ bath-ʽaʹyin), literal mining blo hem nao, “smol man, dota blo eye” (“pupil lo eye,” NW). Luk olsem, disfala toktok kamap from wei wea iumi savve lukim iumiseleva insaed lo pupil lo eye blo samwan wea luk kam lo iumi.
Eye hem sensitive and isi tumas for man feelim taem samting hem go insaed; even if wanfala smol hair or dust go between eye lid and eyeball iu savve kwiktaem for feelim datwan. Iumi need for protectim evritaem datfala part lo eye wea hem transparent (cornea) wea kavarem pupil, bikos sapos eniting mekem hem garekil or hem kamap cloudy bikos lo sik, hem savve mekem man no lukluk gud or kamap blind. Bible iusim datfala toktok “pupil lo eye” for strongim point abaotem wei for lukaftarem and protectim samting. Hem nao hao iumi shud ting abaotem olketa law blo God. (Pr 7:2), Deuteronomy 32:10 iusim datfala toktok for storyim hao God hem olsem Dadi blo Israel wea protectim datfala nation “olsem pupil lo eye blo hem.” David hem prea and askem God for lukaftarem and protectim hem “olsem pupil lo eye” blo God. (Ps 17:8) Hem laekem Jehovah kwiktaem duim samting for sevem hem from olketa enemy blo hem. (Comparem Zec 2:8; wea iusim Hebrew word ba·vathʹ ʽaʹyin, “eyeball.”)—Lukim EYE.
MARCH 11-17
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALM 18
“Jehovah Hem . . . Man wea Sevem Mi”
w09-E 5/1 14 ¶4-5
Hapi blo Jehovah Hem Olsem Sef Ples for Iumi
Bible iusim olketa samting wea no laef for describem Jehovah. Bible describem hem olsem “Rock blo Israel,” wanfala “big ston,” and “sef ples.” (2 Samuel 23:3; Psalm 18:2; Deuteronomy 32:4) Hao nao Jehovah semsem olsem olketa samting hia? Lo sem wei wea man savve haed lo wanfala big rock wea stap strong and hard for hem muv, Jehovah God hem nao sef ples wea man savve haed lo hem.
5 Buk blo Psalms garem staka wei for describem olketa difren wei blo Jehovah. For example, Psalm 84:11 hem storyim Jehovah olsem “wanfala sun and olsem wanfala shield” bikos hem nao givim laet, laef, energy, and protection. And nara samting tu, Psalm 121:5 sei dat “Jehovah nao hem shade lo raet hand blo iu.” Olsem ples wea shade savve protectim man from hot sun, Jehovah protectim olketa wea servem hem from olketa trabol wea olsem hot sun, and hem givim protection blo shadow blo “hand” blo hem or anda lo “wing” blo hem.—Isaiah 51:16; Psalm 17:8; 36:7.
it-2-E 1161 ¶7
Voice
God herem voice blo olketa servant blo hem. Olketa wea servem God witim spirit and truth sure dat taem olketa kol lo God hem bae herem voice blo olketa, nomata wanem languis olketa iusim. Nomata olketa no iusim voice blo olketa for story lo God, and prea silent nomoa, God, hem savve lo heart blo olketa, so hem “herem” or willing for lisin lo olketa. (Ps 66:19; 86:6; 116:1; 1Sa 1:13; Ne 2:4) God herem olketa wea safa wea krae lo hem for help, and hem herem voice and savve lo heart blo olketa wea duim samting againstim hem and olketa servant blo hem.—Ge 21:17; Ps 55:18, 19; 69:33; 94:9-11; Jer 23:25.
Hao for Deal Witim Stress
2. Tingim bak. Waswe, iu tingim eni hard samting wea happen lo iu wea Jehovah helpem iu for deal witim? Taem iumi tingim hao Jehovah helpem iumi and hao hem helpem olketa pipol blo hem bifor, datwan savve strongim iumi and mekem iumi for barava trustim hem. (Sams 18:17-19) Joshua, wanfala elder sei: “Mi garem list blo olketa prea blo mi wea Jehovah ansarem. Diswan helpem mi for tingim olketa taem wea mi askem Jehovah for samting, and then hem givim mi wanem mi barava needim.” So taem iumi tingim bak hao Jehovah helpem iumi bifor, datwan bae strongim iumi for deal witim wari and stress.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 432 ¶2
Cherub
Samfala tingse diswan hem olketa bigfala maeti image wea garem wing wea olketa heathen nation worshipim, bat hem no minim datwan. Lo information blo olketa Jew bifor (Bible no talem eni samting lo diswan), olketa evriwan agree dat olketa cherub hia luk olsem olketa man. Olketa cherub hia representim olketa spesol angel lo heven and hao olketa wakem hem barava luk naes and “followim design” wea Jehovah seleva nao givim lo Moses. (Ex 25:9) Aposol Paul describem olketa cherub hia olsem olketa “shaen braet tumas. Olketa mekem shadow antap long kava bilong ark.” (Heb 9:5) Olketa cherub hia join witim wei wea Jehovah hem stap lo tabernacle, Jehovah hem sei: “Mi bae kam lo iu lo there and story witim iu from antap lo datfala lid. Mi bae story kam lo iu between tufala cherub wea stap antap lid blo datfala ark blo Covenant.” (Ex 25:22; Nu 7:89) Dastawe, olketa sei Jehovah “sidaon antap [or, between] lo olketa cherub.” (1Sa 4:4; 2Sa 6:2; 2Ki 19:15; 1Ch 13:6; Ps 80:1; 99:1; Isa 37:16) Olketa cherub hia olsem wanfala symbol for “piksarem datfala chariot” wea Jehovah raed antap (1Ch 28:18), and olketa wing blo olketa cherub savve piksarem protection and speed blo olketa taem olketa travel. So David, raet wanfala song, wea describem speed wea Jehovah showaot taem hem kam for helpem hem, hem sei hem olsem, “Hem raed antap wanfala cherub and hem flae kam” lo “wing blo wanfala angel [or, spirit].”—2Sa 22:11; Ps 18:10.
MARCH 18-24
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 19-21
“Heven Hem Showimaot Glory Blo God”
Evriwan Talemaot Glory Bilong Jehovah
DAVID, son bilong Jesse, growap olsem wanfala shepherd boy long Bethlehem. Taem hem lukaftarem olketa sheep bilong dadi bilong hem, staka taem hem masbi stap seleva aotsaed long olketa kwaetfala naet and lukluk go ap long maeti skae wea fulap witim star! Iumi sure hem ting bak long olketa taem hia taem holy spirit muvim hem for raetem and singim olketa naesfala toktok bilong mek-19 Psalm: “Heven talemaot glory bilong God; and full skae talemaot waka bilong hand bilong hem. Long full earth laen for measurem olketa hem go aot, and toktok bilong olketa kasem evri farawe land.”—Psalm 19:1, 4.
2 Nomata hem no iusim toktok, word, and voice, nambawan heven wea Jehovah creatim talemaot glory bilong Hem evriday and evri naet. No enitaem Creation stop for talemaot glory bilong God, and hem mekem man hambol for tingting gud raonem disfala kwaet witness wea go aot for “full earth” mekem evri man savve. Bat, kwaet witness wea creation givim hem no inaf. Olketa faithful man kasem encouragement for joinim go voice bilong olketa. Wanfala wea raetem psalm sei olsem long olketa faithful worshiper: “Givim Jehovah glory and strong. Givim Jehovah glory for nem bilong hem.” (Psalm 96:7, 8) Olketa wea fren klos witim Jehovah barava hapi for followim datfala encouragement. Bat, wanem nao insaed wei for givim God glory?
Creation Talemaot Glory Bilong God!
8 Then David talem narafala nambawan samting wea Jehovah wakem: “Long [skae] hem wakem tent for sun, and sun olsem man wea kamaot from rum bilong hem bihaen hem just marit; hem hapi olsem wanfala strong man wea redy for ran long wanfala road. Hem start long wanfala saed bilong skae, and hem ran go long narasaed; and no eniting hem haed from hot bilong hem.”—Psalm 19:4-6.
9 Sapos iumi markem sun witim olketa nara star, hem no big nomoa. Bat, sun hem wanfala star wea difren from olketa narawan, hem mekem olketa planet wea gogo raonem hem luk smol. Wanfala man sei hevi bilong sun hem “2 billion, billion, billion ton”—klosap full weight bilong solar system bilong iumi! Gravity paoa bilong sun mekem earth for stap 150 million kilometer farawe from hem taem hem gogo raonem sun. Diswan mekem earth no muv isisi go farawe tumas or klosap tumas long sun. Barava smol part from paoa bilong sun nomoa kasem planet bilong iumi, and datwan mekem laef fit for go ahed.
10 Long tokpiksa wei, man wea raetem psalm storyim sun olsem “wanfala strong man” wea ran from wansaed bilong skae go long narasaed long daytaem and long naet hem sleep insaed “tent.” For pipol long earth, taem datfala big star hem go daon long evening, hem luk olsem hem go insaed long “tent,” for rest. Long morning, hem shaen kam braet tumas “olsem man wea kamaot from rum bilong hem bihaen hem just marit.” From hem wanfala shepherd, David minim hao olketa naet savve barava cold. (Genesis 31:40) Hem tingim hao sun savve mekem hem and ples wea hem stap for hot. Luk olsem sun nating taed from “gogo” bilong hem from east go kasem west bat hem olsem “wanfala strong man,” wea redy for startim moa sem gogo bilong hem.
g95-E 11/8 7 ¶3
Wanfala Artist wea Staka No Even Savve lo Hem
Taem iumi lukluk lo evri creation wea stap raonem iumi and tinghae lo hao nature hem showimaot Creator blo iumi hem wanfala artist, hem helpem iumi for savve gud lo hem. Wantaem, Jesus talem olketa disaepol blo hem for lukluk gud lo olketa flaoa wea grow raon lo Galilee. Hem sei, “Lukluk gud long hao olketa flaoa long bush grow. Olketa no waka hard, and olketa no sewim kaleko tu. Iu savve, nomata olketa barava naesfala kaleko bilong Solomon bat no luk naes olsem olketa flaoa hia.” (Matthew 6:28, 29) Luk naes blo olketa flaoa lo bush wea maet pipol no really interest lo hem, savve teachim iumi hao God hem no ting smol lo need blo eniwan.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 1073
Hebrew, 2
Disfala stael wea olketa iusim for raetem poem lo Hebrew languis, olketa kolem lo synthetic (or, formal, constructive) parallelism. Taem olketa raetem each sentence, hem no just talem sem samting olsem first sentence or storyim opposite samting. Bat, hem wanfala poem wea addim go olketa point lo datfala story. Psalm 19:7-9 hem wanfala example lo diswan:
Law blo Jehovah hem perfect,
hem savve strongim bak man.
Olketa reminder blo Jehovah man savve trustim,
and hem mekem man wea no wise for kamap wise.
Olketa rul wea Jehovah givim hem raeteous,
hem mekem heart for hapi;
Komandment blo Jehovah hem klin,
hem mekem eye for shaen.
Wei for fraet lo Jehovah hem samting wea klin,
hem stap for olowe.
Olketa judgment blo Jehovah hem tru;
hem evritaem raeteous.
Lukim hao second part lo each sentence or clause hem for completim datfala toktok; so datfala full verse, hem flow tugeta, bikos tufala part insaed hem join gud tugeta. Taem man read kasem second part lo each sentence, olsem, “hem savve strongim bak man” and “hem mekem man wea no wise for kamap wise,” bae hem just lukim hao nao datfala ‘law hem perfect’ and hao nao “olketa reminder blo Jehovah man savve trustim.” Taem olketa raetem olketa poem olsem, wei wea olketa divaedem first and second part lo sentence hem mekem datfala poem hem garem rhythm. So taem olsem, datfala idea insaed story hem continue, and lo semtaem bae structure blo datfala verse hem semsem, wea hem nao datfala parallel form. Dastawe samfala taem olketa kolem diswan formal or constructive parallelism.
MARCH 25-31
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALM 22
Olketa Profesi Abaotem Dae blo Jesus
Olketa Faendem Messiah!
16 Hem bae luk olsem God lusim Messiah. (Readim Psalm 22:1.) Mark sei samting olsem 3 klok long aftanun, Jesus singaot big olsem: “‘Eli, Eli, lama sabachthani?’ wea datwan hem minim: ‘God bilong mi, God bilong mi, why nao iu lusim mi?’” (Mark 15:34) Taem Jesus talem datwan, hem no minim Jesus no garem faith long Dadi bilong hem. Nomata hem klosap for dae, hem savve God bae no protectim hem from olketa enemy. Datwan givim chance for Jesus showimaot hem faithful long God. So taem Jesus talem datfala toktok, datwan mekem profesi long Psalm 22:1 kamap tru.
Olketa Faendem Messiah!
13 David profesi olketa bae tok spoelem Messiah. (Readim Psalm 22:7, 8.) Taem Jesus safa long post, pipol tok spoelem hem. Matthew sei: “Olketa wea wakabaot go pas tok spoelem hem. Olketa sekem hed bilong olketa and sei: ‘Iu nao iu sei bae iu aotem temple and wakem moa insaed thrifala day, sevem iuseleva firstaem! Sapos iu wanfala son bilong God, sevem iuseleva from post hia!’” Olketa hed priest, olketa man wea teachim law, and olketa bigman tu mekfani and sei: “Hem sevem olketa narawan, bat hem no savve sevem hemseleva! Hem King bilong Israel. Hem shud kam daon from post hia mekem iumi bilivim hem. Hem trustim God, so sapos God hem hapi long hem, letem God nao sevem hem, bikos hem sei, ‘Mi Son bilong God.’” (Matt. 27:39-43) Nomata Jesus safa, hem no talem eni nogud toktok. Hem barava showimaot gudfala example for iumi!
Olketa Faendem Messiah!
14 Olketa bae plei daes for kaleko bilong Messiah. David sei: “Olketa divaedem kaleko bilong mi and sharem for fitim olketa, and olketa plei daes for tekem longfala shirt bilong mi.” (Ps. 22:18) Hem nao samting wea happen. Bible sei: “Bihaen [olketa soldia bilong Rome] nilam [Jesus] long post, olketa pleim samting olsem daes for savve long hu nao bae tekem olketa kaleko bilong hem.”—Matt. 27:35; readim John 19:23, 24.
Faendem Gudfala Point
Showimaot Respect for Olketa Hipap Bilong Iumi
7 Olketa wei stap for iumi showimaot respect for olketa hipap bilong iumi. Wanfala nao hem wei for mek sure iumi stap for singim olketa Kingdom song. From plande long olketa song hia olsem prea, iumi shud singim long wei wea showimaot respect. Aposol Paul hem talem toktok bilong Jesus from Psalm 22 taem hem sei: “Mi bae talemaot nem bilong iu long olketa brata bilong mi; long midol bilong kongregeson mi bae singsing for praisem iu.” (Hebrews 2:12) Dastawe iumi shud traem best evritaem for sidaon long chair bifor chairman talem wanem song for singim and tingting strong long mining bilong olketa word taem iumi singsing. Singsing bilong iumi shud showimaot iumi garem sem feeling olsem man wea raetem psalm wea sei: “Mi bae praisem Jehovah witim full heart bilong mi midolwan long datfala grup bilong olketa wea raeteous and olketa wea hipap.” (Psalm 111:1) Tru tumas, for singim olketa praise long Jehovah hem gudfala reason for kam early long olketa meeting and stap go kasem taem olketa meeting finis.
Praisem Jehovah “Midolwan Long Kongregeson”
Distaem, olsem long taem bifor, Jehovah provaedem for each wan wea biliv chance for talemaot faith “midolwan long kongregeson.” Wanfala samting wea evriwan savve duim nao hem for givim koment long olketa kongregeson meeting. Tingim hao gud samting savve kamaot from koment bilong iu. Olsem example, koment wea showimaot hao for winim or stap klia long olketa problem savve strongim olketa brata for disaed strong for followim olketa Bible principle. Koment wea explainim scripture wea olketa no raetem toktok bilong hem insaed paragraf or information from research bilong iu savve encouragem olketa narawan for mekem grow gudfala wei for study.
APRIL 1-7
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 23-25
“Jehovah Nao Hem Shepherd blo Mi”
w11-E 5/1 31 ¶3
“Jehovah Nao Hem Shepherd blo Mi”
Jehovah leadim sheep blo hem. Sheep wea no garem shepherd savve isi for lus. Lo sem wei tu, iumi needim help for savve lo stretfala road for followim lo laef. (Jeremiah 10:23) David hem sei, Jehovah savve leadim pipol blo hem for faendem “ples wea garem staka grass” and for go “rest lo ples wea garem wata.” Hem leadim olketa “followim olketa road blo raeteous fasin.” (Verse 2, 3) Toktok hia abaotem sheep wea stap lo naes ples wea garem staka grass hem remindim iumi hao iumi savve trustim God. Iumi followim wei wea spirit leadim iumi taem iumi followim wat Bible talem, and then bae iumi savve garem laef wea hapi, satisfae, and sef.
w11-E 5/1 31 ¶4
“Jehovah Nao Hem Shepherd blo Mi”
Jehovah protectim sheep blo hem. Sapos sheep no garem shepherd, olketa savve fraet and no fit for protectim olketa seleva. Jehovah talem pipol blo hem dat olketa no need for fraet, nomata taem olketa “wakabaot lo valley wea dark fogud,” wea datwan minim olketa barava hard taem lo laef blo man. (Verse 4) Jehovah lukaftarem olketa, evritaem redi for helpem olketa. Hem savve givim olketa wea worshipim hem wisdom and strong mekem olketa savve deal witim olketa hard taem.—Philippi 4:13; James 1:2-5.
w11-E 5/1 31 ¶5
“Jehovah Nao Hem Shepherd blo Mi”
Jehovah feedim sheep blo hem. Sheep depend lo shepherd for faendem kaikai for olketa. Iumi tu garem spiritual need wea only God nomoa savve helpem iumi for kasem. (Matthew 5:3) Iumi thankiu tumas from Jehovah hem man wea willing for provaed, hem arrangem wanfala tebol wea fulap witim kaikai for olketa servant blo hem. (Verse 5) Bible and olketa samting wea helpem iumi for studyim Bible, olsem disfala article wea iu readim distaem, olketa savve provaedem spiritual kaikai wea satisfaem need wea iumi garem for savve lo mining blo laef and plan blo God for iumi.
Faendem Gudfala Point
Laekem Tumas Samting wea Raeteous
JEHOVAH iusim Bible and holy spirit for leadim pipol bilong hem long “stretfala wei.” (Ps. 23:3) Bat from iumi no perfect, samfala taem iumi duim samting wea no stret. Iumi mas waka hard for duim stretfala samting. Wanem nao bae helpem iumi for duim datwan? Olsem Jesus, iumi mas laekem tumas for duim stret samting.—Readim Psalm 45:7.
2 Wanem nao “stretfala wei” for iumi followim? Hem nao standard bilong Jehovah wea raeteous. Long Hebrew and Greek languis, disfala word “raeteous” hem minim for barava followim stretfala wei. From Jehovah hem “raeteous,” olketa wea worshipim hem luksavve hem nomoa fit for disaedem stretfala wei for olketa followim.—Jer. 50:7.
3 Taem iumi traem best for followim olketa raeteous standard bilong Jehovah datwan bae mekem hem hapi tumas. (Deut. 32:4) Firstaem iumi need for iusim Bible for lane abaotem Jehovah God. Taem iumi gohed lane abaotem hem, bae iumi fren gud witim hem and bae iumi laekem tumas samting wea God sei hem stret. (Jas. 4:8) Iumi mas followim wanem Bible talem tu taem iumi disaedem olketa important samting long laef.
APRIL 8-14
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 26-28
David Strongim Wei wea Hem Gohed Faithful
Wakabaot Long Faithful Wei
8 David hem prea olsem: “Lukluk gud long mi, O Jehovah, and testim mi; klinim kidney bilong mi and heart bilong mi.” (Psalm 26:2) Kidney barava stap deep insaed man. Long tokpiksa wei, kidney hem piksarem deep tingting and feeling bilong man. And tokpiksa heart hem minim full man—wanem muvim hem, olketa feeling and savve wea hem garem. Taem David askem Jehovah for lukluk long hem, hem prea for Jehovah lukluk gud long barava deep tingting and feeling bilong hem.
9 David ask for Jehovah klinim kidney and heart bilong hem. Long wanem wei nao Jehovah klinim full man? David hem singsing olsem: “Mi bae blessim Jehovah, wea givim advaes long mi. Long olketa naet nao kidney bilong mi stretem mi.” (Psalm 16:7) Wanem nao datwan minim? Hem minim hao kaonsel from God hem barava go deep insaed long David and stap long there and stretem deep tingting and feeling bilong hem. Kaonsel bilong God savve stretem iumi tu sapos iumi tinghae and ting raonem kaonsel wea iumi kasem from Word bilong God, olketa wea stand for hem, and organization bilong hem. Wei for evritaem prea long Jehovah for klinim iumi olsem David bae helpem iumi for wakabaot long faithful wei.
Wakabaot Long Faithful Wei
12 Taem David storyim nara samting wea strongim faithful fasin bilong hem, hem sei: “Mi no sidaon witim olketa man wea no talem trufala samting; and mi no stap witim olketa wea haedem really fasin bilong olketa. Mi heitim pipol wea duim nogud samting, and mi no sidaon witim wicked pipol.” (Psalm 26:4, 5) David barava no laek for sidaon witim wicked pipol. Hem heitim wei for kaban witim nogud pipol.
13 Waswe long iumi? Waswe, iumi barava les for sidaon witim olketa man wea no talem tru samting long olketa television program, video, Internet, or nara samting? Waswe, iumi mek sure iumi no kaban witim olketa wea haedem really fasin bilong olketa? Samfala wea iumi skul or waka witim maet act olsem fren bilong iumi. Bat waswe, iumi laek for kamap klos fren bilong olketa wea no wakabaot followim truth bilong God? Olketa apostate maet sei olketa talem trufala samting, bat really goal bilong olketa hem for mekem iumi lusim Jehovah. Waswe sapos samfala insaed long Christian kongregeson garem dabol laef? Olketa tu haedem really fasin bilong olketa. Jayson, wea distaem hem serve olsem wanfala ministerial servant, garem kaen fren olsem taem hem young. Hem sei olsem abaotem olketa: “Wanday, wanfala long olketa sei long mi: ‘Wanem iumi duim distaem hem no important bikos long niu system bae iumi dae nao. Bae iumi no savve long eniting mekem iumi feel sorre bihaen.’ Datkaen toktok hem mekem mi seke fogud. Taem niu system kam, mi no laek for dae.” Jayson hem finis for kaban witim olketa hia. Aposol Paul talem disfala warning: “No letem eniwan giamanim iu. Wei for kaban witim nogud pipol hem spoelem gudfala fasin.” (1 Corinthians 15:33) Hem barava important for iumi no kaban witim nogud pipol!
Wakabaot Long Faithful Wei
17 Main ples for pipol worshipim Jehovah long Israel hem long datfala tabernacle wea garem altar for olketa duim sakrifaes long hem. David talemaot hapi bilong hem long datfala ples taem hem sei: “Jehovah, mi laekem tumas for stap long haos bilong iu and ples wea glory bilong iu stap.”—Psalm 26:8.
18 Waswe, iumi savve laekem tumas for hipap long olketa ples wea iumi lane abaotem Jehovah? Ples bilong tru worship long evri community hem nao olketa Kingdom Hall wea garem program for spiritual teaching. And tu, evri year iumi garem olketa convention, circuit assembly, and spesol assembly day. Olketa “toktok” bilong Jehovah nao iumi savve herem long olketa meeting hia. Sapos iumi lane for “barava lovem olketa,” bae iumi laekem tumas for attendim olketa meeting and lisin gud tu. (Psalm 119:167) Iumi barava kasem strong taem iumi stap witim olketa nara brata and sista wea interest tumas long laef bilong iumi wanwan and wea helpem iumi for gohed wakabaot long faithful wei!—Hebrews 10:24, 25.
Faendem Gudfala Point
Jehovah Hem Sevem Man wea Kasem Hard Taem
15 Datfala man wea raetem psalm, David, hem sei: “Sapos dadi bilong mi and mami bilong mi lusim mi, Jehovah nao bae lukaftarem mi.” (Psalm 27:10) Hem comfortim iumi for savve hao love bilong Jehovah hem winim love bilong eni mami or dadi! Nomata iu savve barava feel sorre from wei wea parents no showimaot love long iu, lusim iu, or deal long raf wei witim iu, diswan no affectim wei wea Jehovah hem kea for iu. (Romans 8:38, 39) No forgetim hao God pullim kam long hem olketa wea hem lovem. (John 3:16; 6:44) Nomata long hao olketa narawan deal witim iu, Dadi bilong iu long heven hem lovem iu!
APRIL 15-21
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 29-31
Discipline—Wanfala Wei wea Showimaot Love blo God
it-1-E 802 ¶3
Feis
Disfala toktok for ‘haedem feis’ hem garem staka difren mining, hem depend lo each situation. Taem Bible sei, Jehovah God haedem feis blo hem, datwan savve minim hem no hapi witim samwan or hem tekem aot paoa blo hem from datfala person. Diswan maet kamap bikos datfala person or datfala grup blo pipol olketa disobey, olsem nation blo Israel duim. (Job 34:29; Ps 30:5-8; Isa 54:8; 59:2) Samfala taem diswan maet minim Jehovah hol bak for duim wanfala samting or hol bak for reply, maet hem weit for duim lo taem wea hemseleva markem. (Ps 13:1-3) David hem ask olsem, “Tanem go feis blo iu from olketa sin blo mi,” datwan hem bikos hem laekem God for forgivim or forgetim olketa sin blo hem.—Ps 51:9; comparem Ps 10:11.
Hapi for Weit Long Jehovah
Long sem wei wea frut hem kamap raep, iumi kasem gud samting from discipline wea kam from Jehovah. Bible hem storyim datfala discipline bilong God olsem: “Olketa wea kasem training from diswan bae garem frut bilong peace, wea hem nao raeteous fasin.” (Hebrews 12:11) Olsem wei wea frut needim taem for kamap raep, iumi needim taem for changem tingting bilong iumi followim datfala training wea iumi kasem from God. Olsem example, sapos iumi duim rong samting wea bae mekem iumi lusim samfala privilege insaed long kongregeson, wei wea iumi willing for weit long God bae helpem iumi for stap klia long wei for feel wikdaon and givap. Long taem olsem, iumi kasem encouragement from toktok bilong David: “Kros bilong [God], hem for lelebet taem nomoa, bat gudfala fasin bilong hem, hem for olowe. Nomata sapos hem krae long evening, long morning hem singaot witim hapi.” (Psalm 30:5) Sapos iumi garem fasin for weit and followim kaonsel wea iumi kasem from Word bilong God and organization bilong hem, taem bilong iumi for “singaot witim hapi” bae kam.
Wanem Nao Showimaot Sapos Samwan Hem Repent?
18 Man wea disfellowship savve showimaot hem repent taem hem kam lo olketa meeting and followim kaonsel blo olketa elder for prea and studyim Bible evritaem. And tu, bae hem stap klia lo olketa samting wea savve testim hem for sin moa. Sapos hem waka hard for duim samting wea mekem Jehovah hapi, hem savve sure gogo Jehovah bae forgivim hem and olketa elder bae letem hem for reinstate. Hem gud for olketa elder tingim each judicial case hem difren, and olketa mas duim best for balance lo hao olketa judgem man.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Wan Bilong Psalms
31:23—Long wanem wei nao praod man savve kasem reward long bigfala wei? Disfala reward hem panis wea man kasem. Reward bilong raeteous wan hem discipline wea kam from Jehovah taem hem duim mistek wea hem no min for duim. Bat, taem man wea praod no changem wei bilong hem, hem kasem panis long bigfala wei.—Proverbs 11:31; 1 Peter 4:18.
APRIL 22-28
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 32-33
Why Nao Hem Gud for Confessim Wanfala Serious Sin?
w93-E 3/15 9 ¶7
Mercy blo Jehovah Helpem Iumi for No Sorre Tumas
7 If iumi guilty bikos iumi duim wanfala serious sin, maet iumi faendem hem hard for confessim sin blo iumi, nomata lo Jehovah tu. Wat nao savve happen talem olsem? Lo Psalm 32, David hem sei: “Taem mi kwaet nomoa, [hem no confess] olketa bon blo mi isisi drae bikos mi krae full day. Lo day and lo naet, hand blo iu [Jehovah] hevi antap lo mi. Strong blo mi hem nomoa nao, olsem wata wea kamap drae lo summer taem, wea barava hot.” (Verse 3, 4) Taem David trae for haedem sin and stopem guilty konsens blo hem, hem mekem hem barava taed. Sorre feeling hem mekem hem no garem strong, hem olsem wanfala tree wea no garem wata. Maet datfala situation hem barava affectim mind and body blo hem. Nomata wanem, main samting hem nao wei wea hem lusim hapi blo hem. If eniwan lo iumi kasem sem samting, wat nao iumi shud duim?
Wanfala God wea “Redy for Forgive”
8 Taem hem repent David sei: “Gogo mi talemaot sin bilong mi long iu, and mi no haedem rong bilong mi. . . . And iu nao forgivim olketa rong bilong sin bilong mi.” (Psalm 32:5) Datfala word “forgivim” hem kam from wanfala Hebrew word wea really minim “liftimap” or “karem.” Long hia hem minim for tekem awe “wei for guilty, sin, rong.” So hem olsem Jehovah liftimap olketa sin bilong David and karem olketa go. For sure diswan daonem olketa guilty feeling wea David hem karem. (Psalm 32:3) Iumi tu savve garem full trust long God for karem go olketa sin bilong olketa wea askem forgiveness bilong hem long faondeson bilong faith wea olketa garem long ransom sakrifaes bilong Jesus.—Matthew 20:28.
Wei for Konfes wea Lead Go Long Healing
Bihaen David hem konfes, hem no feel olsem hem iusles. Toktok bilong hem long olketa psalm wea hem raetem abaot wei for konfes showimaot wei wea hem feel gud and disaed strong for servem God long faithful wei. Olsem example, lukim Psalm 32. Long verse 1, iumi read: “Hapi nao man wea kasem forgiveness for bighed fasin bilong hem, wea sin bilong hem finis nao.” Nomata hao serious nao sin hia, hapi samting savve kamaot sapos man hem repent long honest wei. Wanfala wei for showimaot hem honest hem taem man acceptim full responsibility for samting wea hem duim, olsem David. (2 Samuel 12:13) Hem no trae for mekem excuse for hemseleva front long Jehovah or trae for pushim blame long nara man. Verse 5 hem sei: “Gogo mi talemaot sin bilong mi long iu, and mi no haedem mistek bilong mi. Mi sei: ‘Mi bae talemaot rong bilong mi long Jehovah.’ And iu nao letem mi free from mistek bilong olketa sin bilong mi.” For konfes long honest wei hem mekem man feel gud, from distaem conscience no mekem hem feel nogud from rong wea hem duim bifor.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Wan Bilong Psalms
33:6; footnote—Wanem nao “spirit” wea kamaot from mouth bilong Jehovah? Disfala spirit hem paoa bilong God—holy spirit, wea hem iusim for creatim skae. (Genesis 1:1, 2) Olketa kolem diswan spirit bilong mouth bilong Jehovah bikos hem olsem wind wea strong tumas wea Jehovah savve sendem for duim olketa samting nomata long farawe ples.
APRIL 29–MAY 5
GUD SAMTING FROM BIBLE | PSALMS 34-35
“Praisem Jehovah Evritaem”
Iumi Praisem Nem Bilong Jehovah Tugeta
11 “Mi bae blessim Jehovah evritaem; evritaem mouth bilong mi bae praisem hem.” (Psalm 34:1) From David mas ranawe go haed, masbi hem wari abaotem hao hem bae kasem olketa material need bilong hem. Bat olsem olketa toktok hia hem showimaot, hem no letem wari bilong hem abaotem olketa samting olsem stopem hem for praisem Jehovah. Datwan hem nambawan example for iumi followim taem iumi feisim olketa hard taem! Nomata sapos iumi long skul, waka, kaban witim olketa Christian brata or sista, or long ministry, samting wea iumi shud barava laek for duim hem for praisem Jehovah. Tingim staka reason wea iumi garem for duim datwan! Olsem example, iumi savve enjoyim and lanem plande samting abaotem nambawan creation bilong Jehovah. And tingim olketa samting Jehovah duim finis thru long organization bilong hem long earth! Jehovah iusim olketa man wea faithful long bigfala wei distaem, nomata olketa no perfect. Distaem pipol barava mekhae long olketa man wea duim olketa big samting long world. Bat wanem nao iumi savve lukim taem iumi markem olketa samting God duim witim samting wea olketa man hia duim? For sure iu bae agree witim David wea hem raetem tu disfala toktok: “No eniwan long olketa god hem olsem iu Jehovah, and no eni waka hem olsem waka bilong iu”?—Psalm 86:8.
Iumi Praisem Nem Bilong Jehovah Tugeta
13 “Soul bilong mi bae tok praod abaotem Jehovah; olketa wea hambol bae herem and hapi.” (Psalm 34:2) David no tok praod abaotem eni samting wea hemseleva duim. Olsem example, hem no tok praod abaotem wei wea hem giamanim king bilong Gath. Hem luksavve hao Jehovah nao protectim hem taem hem stap long Gath and hem fit for ranawe bikos long help wea hem kasem from Jehovah. (Proverbs 21:1) So David hem tok praod abaotem Jehovah, no hemseleva. From David mekhae long Jehovah, olketa wea hambol tinghae long Jehovah and kam long hem. Jesus mekhae long nem bilong Jehovah tu, and diswan muvim pipol wea hambol and willing for lane for kam long Jehovah. Distaem, pipol from evri nation wea hambol kam long kongregeson bilong olketa anointed Christian wea stap evriwea long world, wea Jesus nao hem Hed bilong datwan. (Colossians 1:18) Taem olketa hia herem olketa hambol servant bilong God praisem nem bilong God and herem message from Bible, wea holy spirit bilong God helpem olketa for minim, datwan muvim heart bilong olketa.—John 6:44; Acts 16:14.
Iumi Praisem Nem Bilong Jehovah Tugeta
15 “Mi askem Jehovah, and hem ansarem mi, and hem sevem mi from evri samting wea mi fraetem.” (Psalm 34:4) Disfala samting wea kasem David hem important long hem. Dastawe hem gohed for sei olsem: “Diswan wea safa tumas hem singaot, and Jehovah herem datwan. And Hem sevem hem from evri hevi bilong hem.” (Psalm 34:6) Taem iumi kaban witim olketa brata, iumi garem plande chance for storyim olketa naesfala experience hao Jehovah helpem iumi for no givap taem iumi kasem olketa hard taem. Diswan hem strongim faith bilong olketa narawan wea worshipim God, olsem olketa toktok bilong David strongim faith bilong olketa wea sapotim hem. Saed long David, olketa fren bilong hem “depend long [Jehovah] and olketa shaen witim hapi, and feis bilong olketa no savve shame.” (Psalm 34:5) Nomata olketa mas ranawe from King Saul, olketa no feel shame. Olketa trustim hao God sapotim David, and feis bilong olketa shaen witim hapi. Long sem wei, olketa wea interest, and tu, olketa wea tru Christian for longfala taem finis, depend long Jehovah for sapotim olketa. From olketa kasem help from hem, feis bilong olketa shaen and showimaot hao olketa disaed strong for stap faithful.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Wan Bilong Psalms
35:19—Wanem nao mining bilong samting wea David askem taem hem sei for no letem olketa wea heitim hem for sat eye? Wei wea olketa sat eye olsem, hem showimaot olketa enemy bilong David hapi from olketa win long olketa nogud plan bilong olketa againstim hem. David no laekem diswan for happen.