Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g00 1/8 pp. 27-29
  • Bird wea Kissim Olketa Flaoa

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Bird wea Kissim Olketa Flaoa
  • Wekap!—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Stael Akson
  • Hangre Tumas
  • Wei for Kasem Partner
  • Smolfala Haos
  • No Fraet
  • Wanem Nao Iumi Lanem From Olketa Animal Abaotem Wei for No Fraet?
    Christian Laef and Ministry blo Iumi—Meeting Buk—2020
  • Bringimap Baby Long Bush
    Wekap!—2001
Wekap!—2000
g00 1/8 pp. 27-29

Bird wea Kissim Olketa Flaoa

PIPOL bilong Brazil kolem hem beija-flor—bird wea kissim olketa flaoa. Datfala nem fitim olketa hummingbird taem hem stap midolwan olketa flaoa. From color bilong feather bilong disfala barava smol bird, samfala kolem hem “living riches” or “naesfala pis bilong rainbow.” Pipol hia givim difren kaen hummingbird olketa barava naes nem, olsem ruby-topaz, glittering-bellied emerald, or bronze-tailed comet.

Barava nambawan color hem klia long olketa spesol feather raonem nek and hed bilong man bird. Feather bilong olketa garem olketa cell wea fulap witim air, and olketa cell savve changem laet for kamap staka color olsem planti million barava smol soap bubble.

Joan Ward-Harris talem naes toktok abaotem disfala cinnamon-color rufous hummingbird wea stap long west part bilong North America, long buk Creature Comforts, hem sei: “Spesol samting bilong hem stap long nek . . . Hem stap anda long cheek and chin go kasem chest. Taem hem open olketa feather long nek luk barava naes tumas—mekem disfala bird luk big and luk olsem fire.” Taem disfala rufous flae, nek bilong hem luk olsem purple, green, or evrikaen color. Bat sapos hem no insaed long laet, nek bilong hem kamap blak color wea shaen.

Stael Akson

Olketa hummingbird savve tumas for duim stael akson. For lelebet taem, wanfala bae flae antap long flaoa, drinkim honey bilong hem, witim wing wea hard for lukim from hem muv fast tumas. Then, seknomoa, disfala barava smol bird bae flae long front, long baksaed, long saed, or ap saed daon tu witim wing wea muv ap and daon 50 go kasem 70—samfala sei 80—taem insaed wan second! Samfala sei hem savve flae 50 go kasem 100 kilometer insaed wan hour and then stop kwiktaem. Wanem nao mekem hummingbird fit for duim stael samting olsem?

Secret hem olketa part long body bilong bird wea design long spesol wei. Strongfala masol, wea stap long bigfala chest, hem olsem 25 go kasem 30 percent bilong full hevi bilong body bilong hem. Tufala wing, wea stret from shoulder go kasem end bilong wing, givim paoa long wing taem hem muv ap and go daon, and no daon nomoa, wea hem nao happen long olketa nara bird. Dastawe, wei wea wing muv olsem helpem bird for liftimap and muv, and semtaem shoulder join letem hem tan raon 180 degree. Dastawe olketa akson bilong bird hia savve mekem iumi barava interest!

Waswe, olketa hummingbird pasim test for strong? Tru nao. Olsem example, evri year samfala rufous hummingbird flae winim 3,000 kilometer from hom bilong olketa long Mexico taem hem cold go long north farawe long Alaska. Olketa no wari abaotem danger long hae maunten, sea and nogud weather.

Hangre Tumas

Wei wea hummingbird lovem tumas flaoa wea olketa visitim garem gudfala waka—cross-pollination. Bat, winim datwan olketa interest tumas long honey. For satisfaem need bilong hem for kasem strong, disfala hummingbird needim honey wea fulap witim carbohydrate wea hevi olsem haf (samfala sei tufala taem) long hevi bilong body bilong hem evriday. Waswe, iu savve tingim haomas kaikai man needim sapos hem kaikai olsem?

No olsem olketa nara bird, hummingbird samfala taem nomoa savve wakabaot. Olketa kaikai taem olketa flae. From olketa beak wea garem difren size and shape wea depend long kaen bird, olketa chusim flaoa wea fitim olketa. Samfala samting moa wea olketa kaikaim hem frut flae and aphid. Hao nao bird hia kasem honey from olketa flaoa wea hem kissim?

Tul wea hummingbird iusim for kaikai hem nao tongue bilong hem. Joan Ward-Harris raet olsem: “Tongue bilong wanfala hummingbird hem long, thin, olsem fork and garem lelebet hair long end; tufala kat nao divaedem, wea mekem tufala smolfala drain wea honey savve ran followim, go kasem taem bird swallowim.”

Sapos iu encouragem hummingbird for kaikai klosap long window bilong iu, bae iu nating short long hapitaem wea disfala barava interesting bird bae givim long iu. Bat, givim kaikai nomoa long olketa sapos iu willing for feedim olketa long full season, from olketa bae depend long iu for kaikai taem olketa garem pikinini long nest wea stap klosap.

Wei for Kasem Partner

Samfala kaen hummingbird long Central and South America switim mere wan thru long singsing bilong hem. Disfala wine-throated hummingbird, bilong Guatemala, singim naesfala music. And saond bilong singsing bilong olketa white-eared hummingbird hem olsem “krae bilong smolfala bell wea saond naes.” Bat, planti no singsing. Olketa evritaem mekem sem saond or mek noise witim beak wea hem klosim and nek boela aot.

Samfala hummingbird iusim olketa stael akson for frenim mere wan. Diswan nao samting wea rufous hem duim, wea luk olsem fire taem hem flae daon kwiktaem go klosap long feis bilong mere bird wea lukluk and then—kwiktaem—flae ap wea luk olsem hem mekem leta J. Hem go long bak and long front then hem flae ap hae moa or flae awe witim niu partner bilong hem. Taem hem duim diswan tufala wing bilong hem muv samting olsem tu handred taem evri second!

Smolfala Haos

Nest bilong hummingbird hem “wanfala barava smol haos long world,” wanfala man hem talem. Joan Ward-Harris showim man wea raet for Wekap! wanfala nest wea hem faendem. Hem 4.5 centimeter waed and wan centimeter deep, and olketa wakem long wei wea taem pikinini wea smol olsem honeybee savve grow, haos bilong olketa savve kamap moa waed. For holem wanfala nest long hand bilong iu hem wanfala interesting samting—smolfala kap bilong olketa soft plant. Olketa wakem nest tu from smolfala feather wea olketa sewim tugeta witim spiderweb. Insaed long hem olketa leim tu or thrifala barava white egg, olsem “tufala pearl wea semsem.”

Taem hem feedim pikinini, mami putim beak bilong hem deep insaed smol nek bilong pikinini, and aotem kaikai wea hem kaikaim finis for feedim pikinini. Bihaen thrifala week nomoa, smolfala pikinini flae seleva, kaikai and go ahed for grow, go kasem taem olketa savve flae farawe long ples wea warm lelebet.

No Fraet

Olketa hummingbird savve no fraet. Iu savve lukim diswan taem olketa raoa for kaikai or area bilong olketa. Long South America samfala pipol lukim tufala velvet-purple coronet wea gardim nest bilong olketa from wanfala eagle, and diswan showimaot olketa willing for faetem eni samting sapos need hem kamap. Bat samfala taem hummingbird dae from olketa enemy, olsem olketa snek, frog, spiderweb, flaoa wea garem nila, and pipol wea laek keepim olketa.

Bat, planti pipol fren witim olketa and barava weitim olketa hummingbird for kam bak evri year and stap moa witim olketa. For studyim disfala nambawan samting bilong creation bae mekem grow hapi wea iumi kasem from olketa—sapos olketa disaed for kissim olketa flaoa long garden bilong iu.

[Box/Piksa long page 29]

TRU SAMTING ABAOTEM HUMMINGBIRD

• From 320 difren kaen hummingbird stap, hem kamap mek-tu bigfala famili bilong olketa bird long Western part long world

• Barava smol wan long olketa bird long world: Disfala bee hummingbird bilong Cuba hem 6 centimeter nomoa from end bilong tail go long end bilong beak bilong hem

• Hummingbird wea moa big winim evriwan hem 22 centimeter long full body and stap long west part bilong South America from Ecuador go kasem Chile

• Main ples for olketa stap hem long equator wea akros long South America from level bilong sea go kasem hae bilong 4,500 meter and samfala island bilong Caribbean and Pacific

• Long hot season iu savve faendem olketa farawe long north olsem Alaska and go daon long south olsem Tierra del Fuego

• Bifor, olketa killim dae planti million for decoratem olketa hat long Europe, and luk olsem samfala kaen bird hia finis for olowe

[Olketa piksa]

Giant (barava size)

Bee hummingbird (barava size)

[Credit Line]

© C. H. Greenewalt/VIREO

© 1990 Robert A. Tyrrell

[Piksa long page 27]

Rufous hummingbird

[Credit Line]

THE HUMMINGBIRD SOCIETY/Newark Delaware USA

[Piksa long page 27]

Bee hummingbird (mifala mekem moa big)

[Credit Line]

© 1990 Robert A. Tyrrell

[Piksa long page 27]

Antillean mango

[Credit Line]

© 1990 Robert A. Tyrrell

[Piksa long page 28]

Rufous-breasted hermit

[Credit Line]

© 1990 Robert A. Tyrrell

[Piksa long page 28]

Anna’s (mifala mekem moa big)

[Credit Line]

Patricia Meacham/Cornell Laboratory of Ornithology

[Piksa long page 29]

Ruby-throated mere wan and pikinini

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem