Aids Spread Long Africa
“Iumi deal witim wanfala barava big trabol.”
TOKTOK hia bilong Stephen Lewis, UN special envoy for HIV/AIDS long Africa, showimaot wari bilong staka pipol saed long AIDS long olketa kantri south long Sahara long Africa.
Samfala samting nao bihaenem wei wea HIV hem spread. AIDS mekem olketa nara problem moa worse. Living long samfala kantri long Africa and olketa nara part long world wea AIDS hem kamap big, hem planti taem join witim olketa next point hia.
Fasin. From sex nao main wei for spreadim HIV, hem isi for pipol kasem taem olketa no garem olketa klia mark saed long fasin. Nomata olsem, staka ting wei for stopem singol pipol from sex hem no balance. Insaed The Star niuspepa bilong Johannesburg, South Africa, Francois Dufour hem raet: “For warnim olketa teenager for no duim sex bae no win. Evriday olketa lukim olketa dirty piksa or video wea showim example saed long wanem nao shud lukluk and fasin bilong olketa.”
Luk olsem fasin bilong young pipol saportim datfala report. Olsem example, survey long wanfala kantri showimaot samting olsem 1 long evri 3 young wan midolwan 12 and 17 year duim sex finis.
Olketa sei rape hem big problem for South Africa. Wanfala nius report insaed Citizen niuspepa bilong Johannesburg hem sei rape “hem evriwea, gogo hem worse health danger for olketa woman bilong disfala kantri and, long wei wea go ahed for kamap moa big, for olketa pikinini tu.” Disfala sem article hem sei: “Wei for rapem pikinini hem tu-taems moa big distaem . . . Olketa rape olsem kamap from wankaen tingting stap hao wei for rapem young girl bae finisim HIV.”
Sexually transmitted disease (STD). STD hem big long datfala area. South African Medical Journal hem sei: “Man wea garem STD hem isi for kasem HIV-1.”
Poor Living. Planti kantri long Africa stragol witim poor living, and diswan mekem isi for AIDS hem spread. Planti poor kantri no garem olketa samting wea pipol long olketa rich kantri tingse hem olketa important need. Olketa ples wea staka pipol stap no garem electric and no savve kasem klin wata for drink. Olketa bush area no garem gud road or barava no eni road stap. Staka safa from olketa no kaikai gud, and saed long medical hem no fitim.
AIDS hem spoelem olketa bisnis. Taem moa wakman kasem AIDS, waka wea olketa mining company fit for duim hem katdaon. Samfala company tingting for changem olketa wakman witim olketa machine. Long wanfala platinum mine long year 2000, namba bilong olketa wakman wea garem AIDS kamap klosap tufala taem moa big, gogo, 26 percent bilong olketa wakman kasem AIDS.
Barava sorre samting wea kamaot from AIDS hem wei wea staka pikinini no garem dadi and mami from olketa dae long sik hia. Witim wei for lusim dadi and mami and saport saed long selen, olketa pikinini hia mas live witim wei wea pipol lukdaonem olketa from AIDS hem insaed famili. Planti taem olketa relative or community no savve help from olketa poor or from olketa no willing for help. Staka pikinini olsem no finisim skul. Samfala kamap jury and from diswan olketa spreadim sik hia. Samfala kantri garem olketa program for helpem olketa pikinini olsem.
No Inaf Savve. Staka wea garem HIV no savve olketa garem. Staka no laek go test bikos pipol lukdaonem pipol wea garem kaen sik hia. Datfala Joint United Nations Programme on HIV/AIDS (UNAIDS) hem reportim: “Pipol wea garem, or wea maet garem HIV, planti taem no savve kasem help from olketa clinic, pipol les for givim olketa haos or waka, olketa fren and wakfren rejectim olketa, olketa kanduit kasem insurance and olketa nara kantri stopem olketa for kam insaed kantri bilong olketa.” Olketa killim dae samfala tu taem olketa faendaot olketa garem HIV.
Kastom. Long staka kastom bilong Africa, hem no fitim for woman kwestinim hasband saed long adultery, for no willing for duim sex, or talem idea abaotem sex wea moa sef. Samting wea pipol bilivim saed long kastom showimaot olketa no laek luksavve long really samting abaotem AIDS. Olsem example, maet olketa sei samwan putim magic, and olketa go long kastom man for help.
Short saed long medical. Medical service wea bifor hem no mas gud, distaem hem barava short moa bikos long AIDS. Tufala big hospital sei winim haf long olketa wea admit hem olketa HIV patient. Principal medical officer bilong wanfala hospital long KwaZulu-Natal sei olketa ward bilong hem evritaem ova full. Samfala taem, tufala patient sharem wanfala bed, and mek-thri long floor andanit long bed!—South African Medical Journal.
Nomata problem long Africa hem barava nogud, luk olsem hem bae kamap moa worse. Peter Piot bilong UNAIDS hem sei: “Disfala nogud sik hem just start nomoa.”
Samfala kantri waka hard for deal witim disfala sik. And for firstaem, long June 2001, United Nations General Assembly holem spesol meeting for storyim HIV/AIDS. Waswe, olketa man bae fit for finisim AIDS? Wanem taem nao bae man savve stopem AIDS for spread?
[Box/Piksa long page 5]
NEVIRAPINE AND BIGFALA PROBLEM BILONG SOUTH AFRICA
Wanem nao nevirapine? Woman for raet, Nicole Itano, hem sei hem “wanfala medicine wea test showimaot hem savve barava katem daon wei wea mami savve givim AIDS long baby bilong hem.” Wanfala medicine company long Germany offer for supplyim free for South Africa for next faevfala year. Bat, kasem August 2001, gavman no acceptim yet datfala offer. Why nao olsem?
South Africa garem 4.7 million pipol wea garem HIV, wea winim eni nara kantri long world. The Economist magasin bilong London reportim long February 2002 hao President bilong South Africa Thabo Mbeki hem “daotem tingting bilong staka hao HIV nao kosim AIDS” and hem “no trustim kost and hao sef nao medicine hia and sapos hem really faetem AIDS. Hem no tambuim disfala medicine, bat hem no laekem olketa doctor long South Africa for iusim.” Why nao diswan kosim bigfala wari? Bikos each year staka thousand baby born witim HIV long South Africa and 25 percent bilong olketa babule woman garem disfala virus.
From olketa no savve agree long diswan, wanfala kot case kamap for forcem gavman for givimaot nevirapine. Constitutional Kot bilong South Africa givimaot disison long April 2002. Olsem Ravi Nessman raetem insaed The Washington Post, kot hem disaed for “gavman mas letem pipol kasem disfala medicine from olketa ples wea fit for treatim pipol witim datwan.” Gavman bilong South Africa bin testim disfala drug long 18 difren ples long kantri, bat niu disison hia bae givim hope long evri babule woman long datfala kantri wea garem HIV.
[Box/Piksa long page 6]
KLEVA VIRUS HEM TRIKIM CELL
For lelebet taem letem iumi lukluk long disfala human immunodeficiency virus (HIV). Wanfala scientist explainim olsem: “Nomata bihaen staka year wea mi studyim virus thru long microscope, mi sapraes yet long nambawan design and bigfala savve wea showaot from wanfala barava smol samting olsem.”
Virus hem moa smol winim bacterium, wea moa smol winim normal human cell. Wanfala savveman sei HIV hem barava smol, “big bilong 230 million HIV tugeta hem olsem full-stop long end bilong disfala sentence.” Virus hem kanduit grow sapos hem no stap insaed and kontrolem wanfala cell.
Taem HIV attakim body bilong man, hem feisim bigfala faet from body bikos body garem staka samting for faet bak.a Body hem faetem diswan witim olketa white blood cell wea kamaot from bone marrow. White blood cell garem tufala main kaen lymphocyte cell, T cell and B cell. Samfala nara white blood cell garem nem phagocyte.
Olketa difren kaen T cell duim difren waka. Olketa wea garem nem helper T cell garem important waka for faetem sik. Olketa help for faendem samting wea attakim body and then givim instruction for body wakem olketa cell for attakim and distroem enemy hia. HIV barava targetim olketa helper T cell hia taem hem attakim body. Olketa killer T cell duim waka for distroem olketa cell wea virus go insaed long hem. Olketa B cell wakem olketa antibody wea join for faetem sik.
Kleva Plan
HIV hem wanfala retrovirus wea garem RNA (ribonucleic acid) and no DNA (deoxyribonucleic acid). HIV hem grup bilong olketa retrovirus wea garem nem lentivirus bikos hem savve stap nating for longfala taem bifor sik hem just showaot.
Taem HIV go insaed cell, hem tekova long datfala cell for duim wanem hem laekem. Hem “changem plan” bilong DNA bilong datfala cell for wakem staka moa copy bilong HIV. Bat bifor hem savve duim diswan, HIV mas iusim difren “languis.” Hem mas changem RNA bilong hem for kamap DNA mekem cell wea hem stap insaed savve followim wanem hem laekem. For duim diswan, HIV hem iusim wankaen enzyme wea garem nem reverse transcriptase. Gogo, datfala cell hem dae, bat hem wakem staka thousand HIV particle finis. Olketa niu particle hia go insaed olketa nara cell.
Bihaen namba bilong olketa helper T cell hem barava daon, bae body no savve faet againstim eniting wea attakim hem. Body bae kasem enikaen sik. Disfala stage nao olketa kolem hem AIDS. HIV hem win nao for distroem wei wea body fit for faetem sik.
Diswan hem simpol wei for explainim AIDS. Bat iumi mas no forgetim hao staka samting stap yet wea olketa savveman no savve abaotem saed long wei wea body faetem sik and hao HIV hem waka.
For klosap twenti year, staka savveman raonem world barava waka hard and iusim staka selen for kasem moa savve abaotem disfala smol virus. From diswan, olketa lanem staka samting abaotem HIV. Samfala year bifor, Dr. Sherwin B. Nuland, wanfala surgeon hem sei: “Savve . . . wea olketa kasem abaotem human immunodeficiency virus and abaotem wei for protectim iumiseleva hem barava staka tumas.”
Nomata olsem, wei wea AIDS kamap big hem mekem man fraet.
[Footnote]
a Lukim Awake! bilong February 8, 2001, page 13-15.
[Picture]
HIV hem attakim olketa lymphocyte bilong body wea faetem sik, and hem changem plan bilong olketa mekem olketa wakem moa HIV
[Credit Line]
CDC, Atlanta, Ga.
[Piksa long page 7]
Staka thousand young wan live followim olketa Bible standard