BIBLIYOTEKA Dzra Watchtower Ka Internet
Dzra Watchtower Ka Internet
BIBLIYOTEKA
Xironga
  • BIBELE
  • SWIPALUXIWA
  • MINTLHANGANU
  • mwbr23 Setembru matl. 1-13
  • Mintlhamuxelo Ya Xibukwana Xa Ntlhanganu Wa Wutomi Ni Wutizreli Byezru

A ku na video ka leswi u swi hlawuliki

Dzrivalelo, ku ni leswi hoxekiki akuva video dzri txhaya.

  • Mintlhamuxelo Ya Xibukwana Xa Ntlhanganu Wa Wutomi Ni Wutizreli Byezru
  • Mintlhamuxelo Ya Xibukwana Xa Ntlhanganu Wa Wutomi Ni Wutizreli Byezru—2023
  • Swinhlokwanamhaka
  • 4-10 SETEMBRU
  • 11-17 KA SETEMBRU
  • 18-24 KA SETEMBRU
  • 25 KA SETEMBRU–1 KA OTUBRU
  • 2-8 KA OTUBRU
  • 9-15 KA OTUBRU
  • 16-22 KA OTUBRU
  • 23-29 KA OTUBRU
  • 30 KA OTUBRU–5 KA NOVHEMBRU
Mintlhamuxelo Ya Xibukwana Xa Ntlhanganu Wa Wutomi Ni Wutizreli Byezru—2023
mwbr23 Setembru matl. 1-13

Mintlhamuxelo Ya Xibukwana Xa Ntlhanganu Wa Wutomi Ni Wutizreli Byezru

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

4-10 SETEMBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | ESTER 1-2

“Titsrongahati Ku Fana Na Esteri”

Sentinela 01/2017 p. 25 § 11

U Nga Swi Kota Ku Tama U Titsrongahata Nambiloko U Lavisana Ni Mindzringo

11 Loko hi bumabumeriwa ngopfu swi nga endla leswaku hi nga ha titsongahati. Anakanya hi ndlela leyi Estere a ti khomeke ha yona loko swiyimo swi cinca. A a ri mbhuri ya ku vatla naswona a a nyikiwa mafurha yo tola yo durha ngopfu yo tisasekisa ku ringana lembe. Siku ni siku a a tshama ni vanhwanyana lava a va huma eMfun’weni hinkwawo wa Peresiya lava hinkwavo a va lwela ku voniwa hi hosi. Kambe minkarhi hinkwayo a a titsongahata naswona a rhurile. Nakambe a nga tshikanga ku titsongahata hambiloko se hosi yi n’wi hlawurile leswaku a va hosi ya xisati.—Est 2:9, 12, 15, 17.

Tekelela Ripfumelo p. 130 § 15

A Yimelele Vhanu Va Xikwembu Nkulukumba

15 Loko nkarhi wu fika wa leswaku Estere a tisiwa eka hosi, u nyikiwe ntshunxeko wo hlawula nchumu wun’wana ni wun’wana lowu a ta wu lava, kumbexana leswaku a ta sasekisa miri wakwe. Kambe leswi a a ringanisela, a nga kombelanga nchumu eka swilo leswi Hegayi a n’wi byeleke leswaku a swi kombela. (Est. 2:15) U xiye leswaku ku saseka ntsena a ku nge tsakisi mbilu ya hosi; ku ringanisela ni moya wo titsongahata swi ta kombisa ntirho lowukulu exivaveni xexo. Xana a tiyisile?

Sentinela 01/2017 p. 25 § 12

U Nga Swi Kota Ku Tama U Titsrongahata Nambiloko U Lavisana Ni Mindzringo

12 Loko hi titsongahata swi hi pfuna leswaku minkarhi hinkwayo hi ambala ni ku tisasekisa hi ndlela leyi xiximekaka. Ha swi xiya leswaku loko hi lava ku pfuna vanhu leswaku va yingisa mahungu lamanene a hi fanelanga hi tilavela mahlo ya vanhu hi ku ambala hi ndlela leyi nga xiximekiki kambe hi fanele hi kombisa “moya wo rhula ni wo olova.” (Hlaya 1 Petro 3:3, 4; Yer. 9:23, 24) Leswi hi swi anakanyaka swi vonaka eka ndlela leyi hi endlaka swilo ha yona. Hi xikombiso, hi nga ha ringeta ku endla leswaku vanhu van’wana va anakanya leswaku hi ni malunghelo yo hlawuleka, hi tiva ngopfu kumbe hi vanghana lavakulu ni vamakwerhu lava rhangelaka. Kumbe hi nga ha ringeta ku endla leswaku vanhu va vona onge nchumu wo karhi wu endliwe hi hina ntsena hambiloko van’wana va pfunetile leswaku wu humelela. Nakambe Yesu u hi vekele xikombiso lexinene emhakeni leyi. Minkarhi yo tala loko a vulavula a tshaha eka Matsalwa ya Xiheveru. Leswi a a titsongahata a lava leswaku vayingiseri vakwe va yisa ku dzuneka eka Yehovha ku nga ri eka yena naswona a a lava leswaku va; tiva ku vutivi ni vutlhari lebyi a ri na byona a swi huma eka Xikwembu.—Yoh 8:28.

Tindzralama Ta Moya

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 11/2022 p. 31 §§ 3-6

Xana A Wu Swi Tiva

A vakambisisi va kume matsralwa ya kukazri a Persiya lama kombisaka vito dzra wanuna mun’we lweyi va liki i Marduka (Mordekayi hi xizronga). A a tizra swanga adminixtradori, kumbexana munkonti a Xuxani. Arthur Ungnad mutivi wa matimu ya Oriente, a hlaya leswaku a matsralwa lawo ya le Persiya ka nkama wolowo “a kova wone ntsena handle ka Bibele lawa a ma vulavula hi Mordekayi”.

Ku sukela loko Ungnad a hlaye leswo, van’wamatimu vanyingi va ndzruluteli matsralwa manyingi ya le Persiya. Ka matsralwa wolawo a ku ni mazribye manyingi ya Persepoli lawa ma kumiwiki ka mazrumbi ya lomu a ku bekiwa wukosi bya tiko, lawa a ma li kusuhi ni muru wa doropa. A mazribye wolawo a ma li ya nkama wa hosi Xerxe I. A matsralwa wolawo a ma tsraliwe hi xi-Elami nakone a ku ni mavito manyingi lawa ma boxiwiki ka buku dzra Ester.

Mazribye manyingi ya le Persepoli ma kombisa leswaku Marduka a a tizra swanga matsralana a ndlwini ya hosi a Xuxani hi nkama wa ku fuma ka hosi Xerxe I. Dzrin’we ka mazribye wolawo dzri kombisa leswaku Marduka a a tizra swanga mundzruluteli. Leswi swi fambisana ni leswi Bibele dzri swi hlayaka ha Mordekayi. A a li mutizrela mfumu lweyi a a tizra ndlwini ya hosi Asuweru (Xerxe I), lweyi a a vulavula kolomu ka ku tlula tindzrimi tibidzri. Mordekayi a a talisa ku tsrhama nyangweni ya yindlu ya hosi a Xuxani. (Ester 2:19, 21; 3:3) A ku nga li nyangwa leyi tolovelekiki. A ku li muyaku wa ku xonga lani vatizrela mfumu va le ndlwini ya hosi a va tizrela kone.

Hi gungula leswaku ku ni ku yelana ka Marduka lweyi ku vulavuliwaka hi yene ka matsralwa ya mazribye na Mordekayi lweyi ku vulavuliwaka ha yene a Bibeleni. Va hanye nguva yin’we, a va tsrhama mbangu wun’we nakone a va li vatizrela mfumu va le ndlwini ya wuhosi ka mbangu wun’we. Leswi hlayaka leswaku Marduka na Mordekayi i mhunu yelwe wa mun’we.

11-17 KA SETEMBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | ESTER 3-5

“Pfuna Van’wana Ku Tlhaselela Wuswikoti Hinkwabyu Lebyi Va Nga Na Byone”

Perspicaz vol-2 p. 412 § 3

Mordekayi

Recusa Curvar-se Diante de Hamã. Subsequentemente, Hamã, o agagita, foi feito primeiro-ministro por Assuero, que ordenou que todos no portão do rei se prostrassem diante de Hamã na recém-enaltecida posição dele. Mordecai recusou terminantemente fazer isso e apresentou como motivo ser judeu. (Est 3:1-4) Basear Mordecai sua ação neste motivo prova que isso tinha que ver com a sua relação, qual judeu dedicado, com o seu Deus Jeová. Ele reconhecia que prostrar-se diante de Hamã envolvia mais do que apenas lançar-se por terra diante dum personagem enaltecido, assim como israelitas haviam feito no passado, apenas reconhecendo a posição superior de tal como governante. (2Sa 14:4; 18:28; 1Rs 1:16) No caso de Hamã, havia um bom motivo para Mordecai não se curvar. Hamã provavelmente era amalequita, e Jeová expressara estar em guerra com Amaleque, “de geração em geração”. (Êx 17:16; veja HAMÃ.) Para Mordecai, era um assunto de integridade para com Deus e não uma questão política.

Perspicaz vol-2 p. 412 § 5

Mordekayi

Usado para Livrar Israel. Em face do edito de destruição de todos os judeus no império, Mordecai expressou fé em que Ester tinha sido elevada à sua dignidade régia, nesta época propícia, para libertar os judeus. Mostrou a Ester a pesada responsabilidade dela e orientou-a para implorar o favor e a ajuda do rei. Embora isso pusesse em perigo a sua própria vida, Ester concordou em fazê-lo.— Est 4:7–5:2.

Tekelela Ripfumelo p. 133 §§ 22-23

A Seketele Vhanu Va Xikwembu Nkulukumba

22 Ao ouvir aquela mensagem, Ester deve ter ficado apavorada. Esse seria o maior teste de sua fé. Ela ficou com medo, como indica sua resposta a Mordecai. Ela o lembrou da lei que dizia que comparecer perante o rei sem ser convocado significava pena de morte. O transgressor só seria poupado se o rei estendesse o seu cetro de ouro. E será que Ester podia esperar essa clemência, ainda mais depois do que tinha acontecido com Vasti quando se recusou a obedecer a uma ordem do rei? Ester disse a Mordecai que já fazia 30 dias que o rei não a chamava para comparecer perante ele. Esse desinteresse lhe dava bons motivos para se perguntar se havia perdido o favor daquele rei cheio de caprichos.— Ester 4:9-11.

23 Mordecai respondeu com firmeza para fortalecer a fé de Ester. Ele assegurou que, se ela não agisse, a salvação dos judeus viria de outra fonte. Mas como ela poderia esperar ser poupada quando a perseguição ganhasse força? Assim Mordecai mostrou sua profunda fé em Jeová, que nunca deixaria Seu povo ser exterminado nem Suas promessas sem se cumprir. (Jos. 23:14) Depois, Mordecai perguntou a Ester: “Quem sabe se não foi para um tempo como este que atingiste a realeza?” (Ester 4:12-14) Não acha que vale a pena imitar o exemplo de Mordecai? Ele tinha plena confiança em seu Deus, Jeová. E nós, temos? — Pro. 3:5, 6.

Tindzralama Ta Moya

Mfumo Wa Xikwembu Wa Fuma! P. 160 § 14

Ku Lwela Ntsrhunxeko Wa Wugandzreli

14 Ku fana na Estere na Mordekayi va khale, vanhu va Yehovha namuntlha va lwela ku gandzela hi ku ntshunxeka hilaha a leriseke hakona. (Est. 4:13-16) Xana u nga hoxa xandla? Ina. Nkarhi na nkarhi u nga khongelela vamakwerhu va wena va moya lava sweswi va nga eku xanisekeni hikwalaho ko khomiwa ku biha hi tlhelo ra nawu. Swikhongelo swo tano swi nga va mpfuno swinene eka vamakwerhu lava xanisekaka. (Hlaya Yakobo 5:16.) Xana Yehovha wa swi hlamula swikhongelo swo tano? Ku hlula ka hina ka le hubyeni swi kombisa leswaku hakunene wa swi hlamula!—Hev. 13:18, 19.

18-24 KA SETEMBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | ESTER 6-8

“Dondzro Ya Lisima Mayelana Ni Ku Bulisana Ha Hombe”

Tekelela Ripfumelo p. 140 §§ 15-16

A Yentxe Hi Wutlhazri, Xixixi Ni Ku Hiseka

15 Leswi Estere a lehiseke mbilu, a rindza siku rin’wana leswaku a vula xikombelo xakwe eka hosi, Hamani u nyikiwe nkarhi wa leswaku a titsongahata. Swi nga ha endleka leswaku Yehovha Xikwembu hi yena a endleke leswaku hosi yi va ni nkelunkelu. (Swiv. 21:1) A swi hlamarisi leswi Rito ra Xikwembu ri hi khutazaka ku kombisa “moya wo rindza”! (Hlaya Mikiya 7:7.) Loko hi rindzela Xikwembu, hi nga ha kuma leswaku ndlela leyi xi hi tlhantlhelaka swiphiqo swa hina ha yona yi yi tlula ekule ndlela leyi hina a hi ta swi tlhantlha ha yona.

U Vulavule Hi Xivindzi

16 Estere a nga ha ta ya emahlweni a ringa ku lehisa mbilu ka hosi; eka nkhuvo wakwe wa vumbirhi, a fanele a yi byela hinkwaswo. Kambe, xana a ta swi endla njhani sweswo? Hosi yi n’wi nyike nkarhi, yi tlhela yi n’wi vutisa leswaku xana xikombelo xakwe hi xihi. (Est. 7:2) ‘Nkarhi wa leswaku Estere a vulavula’ se a wu fikile.

Tekelela Ripfumelo p. 140 § 17

A Yentxe Hi Wutlhazri, Xixixi Ni Ku Hiseka

17 Hi nga ha ehleketa loko Estere a khongela Xikwembu xakwe hi mbilu emahlweni ko va a vula marito lawa: “Loko ndzi kume tintswalo ematihlweni ya wena, Wena hosi, naswona swi vonaka swi ri swinene eka hosi, a ndzi nyikiwe moya-xiviri wa mina loko ndzi wu kombela ni varikwerhu loko ndzi va lava.” (Est. 7:3) Xiya leswaku u tiyisekise hosi leswaku a xixima xiboho xa yona malunghana ni leswi vonakaka swi ri swinene eka yona. Hakunene Estere a hambanile na Vhaxiti, nsati wo sungula wa hosi, loyi a khomiseke nuna wakwe tingana hi vomu! (Est. 1:10-12) Ku tlula kwalaho, Estere a nga solanga vuphukuphuku bya hosi byo tshembela eka Hamani. Ematshan’weni ya sweswo, u kombele hosi leswaku yi sirhelela vutomi byakwe lebyi a byi ri ekhombyeni.

Tekelela Ripfumelo p. 141 §§ 18-19

A Yentxe Hi Wutlhazri, Xixixi Ni Ku Hiseka

18 Xikombelo xexo xi hlamarise hosi. Xana i mani loyi a endla leswaku vutomi bya nsati wa yona byi va ekhombyeni? Estere u ye emahlweni a ku: “Hi xavisiwile, mina ni varikwerhu, leswaku hi lovisiwa, hi dlayiwa ni ku herisiwa. Loko hi xaviseriwe vanhu hi va mahlonga ni malandza ya xisati ya vanhu, a ndzi ta va ndzi miyerile. Kambe maxangu a ma faneli loko swi vavisa hosi.” (Est. 7:⁠4) Xiya leswaku Estere u xi boxe hi ku kongoma xiphiqo xakwe naswona u engetele hi ku vula leswaku a ta va a miyerile hi mhaka yoleyo loko vutomi bya vona a byi nga ri ehansi ka nxungeto. Kambe hosi a swi ta yi tikela swinene ku tshama hi mhaka yoleyo ya ku herisiwa ka rixaka.

19 Xikombiso xa Estere xi hi dyondzisa swo tala hi ndlela leyinene yo khorwisa munhu. Loko u lava ku byela munhu loyi u n’wi rhandzaka kumbe munhu la nga ni vulawuri lebyi tlakukeke xiphiqo lexikulu, ku va la lehisaka mbilu, la nga ni xichavo ni ku tshembeka swi nga ku pfuna swinene.—Swiv. 16:21, 23.

Tindzralama Ta Moya

Sentinela 01/03/2006 p. 11 § 1

Nkatsrakanyu Wa Buku Dzra Esteri

7:4—Xana ku lovisiwa ka Vayuda a ku ta “vavisa hosi” hi ndlela yihi? Loko a vulavula hi vutlhari hi ta ku xavisiwa ka Vayuda tanihi mahlonga, Estere u kombise ndlela leyi hosi a yi ta lahlekeriwa ha yona hi ku lovisiwa ka vona. Swiphemu swa silivhere swa 10 000 leswi Hamani a swi tshembiseke, a swi nga ri nchumu eka vuhlayiselo bya xuma xa hosi loko swi pimanisiwa ni rifuwo leri a yi ta ri kuma loko Hamani a a lo endla kungu ro xavisa Vayuda va va mahlonga. Loko kungu ra Hamani a ri lo humelela, swi vula leswaku ni hosi a yi ta lahlekeriwa hi nsati wa yona.

25 KA SETEMBRU–1 KA OTUBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | ESTER 9-10

“A Tizrise Wulawuli Byake Akuva A Pfuna Van’wana”

Perspicaz vol-2 p. 412 § 8

Mordekayi

Mordecai substituiu então Hamã como primeiro-ministro e recebeu o anel de sinete do próprio rei para selar documentos do estado. Ester encarregou Mordecai da casa de Hamã, que o rei lhe havia dado. Daí, Mordecai usou a autorização do rei para emitir uma contraordem, concedendo aos judeus o direito legal de se defenderem. Para os judeus, isso era uma luz de libertação e de alegria. Muitos no Império Persa aliaram-se aos judeus, e, quando chegou o dia 13 de adar, o dia em que as leis entraram em vigor, os judeus estavam preparados. As autoridades os apoiaram por causa da elevada posição de Mordecai. Em Susã, a luta foi prorrogada por mais um dia. Mais de 75.000 inimigos dos judeus no Império Persa foram destruídos, inclusive os dez filhos de Hamã. (Est 8:1–9:18) Com a confirmação de Ester, Mordecai ordenou a celebração anual da festividade dos dias 14 e 15 de adar, os “dias de Purim”, para haver regozijo e banquetes, e para darem presentes uns aos outros e aos pobres. Os judeus aceitaram esta festividade e a impuseram aos seus descendentes e a todos os que se juntaram a eles. Sendo o segundo no império, Mordecai foi respeitado pelos judeus, o povo dedicado de Deus, e continuou a trabalhar para o bem-estar deles.—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.

Perispicaz vol-2 p. 760 § 6

Purim

Objetivo. Embora alguns comentaristas digam que a Festividade de Purim, conforme celebrada pelos judeus da atualidade, tem um cunho mais secular do que religioso, sendo às vezes acompanhada de excessos, isso não se deu na época em que foi instituída, nem nas primitivas celebrações. Tanto Mordecai como Ester eram servos do verdadeiro Deus Jeová, e a festividade foi instituída em honra a Ele. A libertação dos judeus naquele tempo pode ser atribuída a Jeová Deus, pois a questão surgiu em razão da integridade de Mordecai, por este prestar adoração exclusiva a Jeová. Hamã era provavelmente um amalequita, cuja nação Jeová especificamente amaldiçoara e condenara à destruição. Mordecai respeitava o decreto de Deus, de modo que se recusava a dobrar-se diante de Hamã. (Est 3:2, 5; Êx 17:14-16) Também, as palavras de Mordecai a Ester (Est 4:14) indicam que ele contava com um poder mais elevado para conseguir a libertação dos judeus, e jejuar Ester antes de entrar na presença do rei com seu pedido original, o convite para um banquete, indica que apelava para ajuda de Deus. — Est 4:16.

Tshinela Eka Yehovha pp. 101-102 §§ 12-13

“Vanani Vatekeleri Va Xikwembu” Eka Ndlela Leyi Mi Tirhisaka Matimba Ha Yona”

12 Evandlheni ra Vukreste, Yehovha u veke valanguteri leswaku va rhangela. (Vaheveru 13:17) Vavanuna lava, lava fanelekaka va tirhisa vulawuri lebyi Xikwembu xi va nyikeke byona ku pfuna ni ku khathalela ntlhambi. Xana xiyimo xa vona xi nyika vakulu mpfumelelo wo kandziyela vapfumeri-kulobye? Doo! Vakulu va fanele va ringanisela, va nga titlakusi hikokwalaho ka vutihlamuleri lebyi va nga na byona evandlheni. (1 Petro 5:2, 3) Bibele yi byela valanguteri yi ku: “Risa[ni] vandlha ra Xikwembu, leri xi ri xaveke hi ngati ya N’wana wa xona.” (Mintirho 20:28) Lexi i xivangelo lexikulu lexi faneleke xi va endla va khoma xirho xin’wana ni xin’wana xa ntlhambi hi ndlela leyinene.

13 Leswi hi nga swi fanisa hi ndlela leyi. Munghana wa wena lonkulu u ku kombela leswaku u n’wi hlayisela nchumu wa risima. Wena wa swi tiva leswaku munghana wa wena u xave nchumu wolowo hi mali ya le henhla. Xana a wu nga ta wu khathalela swinene? Hilaha ku fanaka, Xikwembu xi nyike vakulu vutihlamuleri byo khathalela nchumu wa nkoka swinene: ku nga vandlha, leri swirho swa rona swi fanisiwaka ni tinyimpfu. (Yohane 21:16, 17) Yehovha wa ti rhandza tinyimpfu takwe—u ti rhandza lerova, u kale a ti xava hi ngati ya risima ya n’wana wakwe loyi a tswariweke a ri swakwe, ku nga Yesu Kreste. Yehovha u humese nxavo wa le henhla ku tlula hinkwayo eka tinyimpfu ta yena. Minkarhi hinkwayo vakulu lava titsongahataka va swi tsundzuka leswi, naswona va khoma tinyimpfu ta Yehovha hi ndlela leyi faneleke.

Tindzralama Ta Moya

Sentinela 01/03/2006 p. 11 § 4

Nkatsrakanyu Wa Buku Dzra Ester

9:10, 15, 16—Hambileswi a va pfumeleriwe ku phanga, ha yini Vayuda va papalate ku endla tano? Ku ala ka vona ku kombisa leswaku xikongomelo xa vona a ku ri ku ponisa vanhu va ka vona, ku nga ri ku kuma rifuwo.

2-8 KA OTUBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | YOB 1-3

“Tama U Kombisa Ndlela Leyi U Mu Zrandzraka Ha Yone Yehovha”

Sentinela 02/2018 p. 6 §§ 16-17

Yetisela Lipfumelo Ni Ku Yingiseta Ka Nowa, Daniyele na Yobe

16 Miringo leyi Yobo a langutaneke na yona. Vutomi bya Yobo a a byi cincacinca. Loko Yobo a nga si ringiwa a a ri wanuna “lonkulu ngopfu eka vanhu hinkwavo va le Vuxeni.” (Yobo 1:3) A fuwile, a tiveka naswona a xiximiwa swinene. (Yobo 29:7-16) Kambe, ku nga khathariseki swilo leswi hinkwaswo a nga titlakusanga kumbe ku vona onge a swi bohi ku va a gandzela Xikwembu. Entiyisweni Yehovha u n’wi vitane ‘nandza wa yena,’ Nakambe u te: “[I] munhu la pfumalaka xisandzu, wo lulama, la chavaka Xikwembu naswona a kendlukaka eka leswo biha.”—Yobo 1:8.

17 Hi xinkarhana vutomi bya Yobo byi cincile hi ndlela leyi chavisaka. U ve xisiwana lexikulu ni ku va ni gome. Ha n’wi tiva loyi a swi vangeke, i Sathana lowa mulumbeti loyi a hembeleke Yobo hi ku vula leswaku u tirhela Xikwembu hileswi a lavaka ku vuyeriwa. (Hlaya Yobo 1:9, 10.) Yehovha a nga xi banga hi makatla xihehlo xexo. Ku ri na sweswo u nyike Yobo nkarhi wo kombisa leswaku u tshembekile ni leswaku u gandzela Xikwembu swi huma embilwini.

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 02/2019 p. 5 § 10

Tama U Dumbeka!

10 Ni namunhla, Sathana a hi lumbeta swa ku fana. Xana wene u nghena kwini a mhakeni leyi pfuxiwiki hi Sathana mayelanu na Yob? Phela, Sathana a li wene a wu mu zrandzri hi ntiyiso Yehovha, Xikwembu Nkulukumba, nakone u ta tsrhika ku mu tizrela hi ku lwela ku tihuluxa, mfuzri wo hemba loko u ku wa dumbeka! (Yb 2:4, 5; Mpf 12:10) Xana u titwisa kuyini loko u yingela leswo? Swa vavisa, a hi swone? Kambe, pimisa hi leswi: Yehovha a ku dumba ngopfu lakakuva a ku nyika mukhandlu wa ku hlamalisa. Yehovha a pfumelela Sathana a dzringa wudumbeki byaku. Yehovha awa dumba leswaku u nga swi kota ku hlayisa wudumbeki ni ku pfunisa ku kombisa leswaku Sathana i muhembi. Handle ka leswo, a dumbisa ku ku pfuna ku yentxa tanu. (Hb 13:6) Vona ndjombo leyo ya ku dumbiwa hi Hosi ya Tilo ni Misava! Xana wa swi vona leswaku ha yini wudumbeki byi li bya lisima dzrikulu? Wudumbeki byi hi pfumelela ku phikisa madzrimi ya Sathana ni ku basisa vito ledzrinene dzra Tatana wezru hi va hi seketela mafumela yakwe. Xana hi nga swi kotisa kuyini ku tama hi hlayisa wudumbeki?

Tindzralama Ta Moya

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 04/2021 p. 11 § 9

Dondzra Ka Mazritu Ya Wugamu Ya Yesu

9 Xana Yesu a te yini? Loko a li kusuhi swinene ni ku fa, Yesu a huwelele a ku: “Xikwembu Nkulukumba wanga, Xikwembu Nkulukumba wanga, u ni tsrhikele yini?” (Mt 27:46) Bibele a dzri tlhamuxeli leswaku ha yini Yesu a hlaye mazritu lawo. Nambi tanu, yanakanyisisa hi leswi ma hi byelaka swone. Hi ku hlaya mazritu lawo, Yesu a a hetisisa mazritu lama kumekaka ka Amapsalma 22:1. Handle ka leswo, mazritu lawo ma swi beke livaleni leswaku Yehovha a a nga mu ‘biyelelanga matlhelo hinkwawu hi pangu’ n’wanakwe. (Yb 1:10) A matsrhan’wini ya leswo, a pfumelele leswaku n’wanakwe a dzringiwa hi valala vakwe, nakone Yesu a a swi twisisa leswo. Ndlela leyi a dzringiwiki ha yone yi ve yikulu swinene, a ku na mhunu lweyi a samiki a dzringiwa hi ndlela liyani. Mazritu lawo ma kombise leswaku a ku nge na nandzru lowu Yesu a a fanela ku fa ha wone.

9-15 KA OTUBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | YOB 4-5

“Tivoneli Ka Madzrimi”

Perspicaz vol-1 p. 793 § 11

ELIFAZ

2. Um dos três companheiros de Jó. (Jó 2:11) Sendo temanita, era provavelmente descendente do N.º 1 acima, por conseguinte, descendente de Abraão e um parente distante de Jó. Ele e sua posteridade se jactavam da sua sabedoria. (Je 49:7) Dentre os três “consoladores”, Elifaz prima como o mais importante e influente, o que sugere que talvez tenha sido também o mais idoso. Ele fala primeiro, nas três fases do debate, e seus discursos são mais extensos.

Sentinela 15/09/2005 p. 26 § 2

Tivoneli Ka Mayanakanyela Lama Hoxekiki!

Loko a tsundzuka nchumu wo karhi lowu nga tolovelekangiki lowu tshameke wu n’wi humelela, Elifazi u te: “Moya hi woxe wu hundza exikandzeni xa mina; misisi ya nyama ya mina yi sungula ku yima yi ku jivinini! Hiloko wu yima wu nga fambi, kambe a ndzi ku tivanga ku languteka ka wona; xivumbeko xa wona a xi ri emahlweni ka mahlo ya mina; ku ve ni ku rhula, kutani ndzi twa rito.” (Yobo 4:15, 16) I moya wa muxaka muni lowu kuceteleke mianakanyo ya Elifazi? Marito yo xopaxopa lawa a ma vuleke ma kombise leswaku moya wa kona a wu nga humi eka ntsumi ya Xikwembu yo lulama. (Yobo 4:17, 18) A ku ri xivumbiwa xa moya lexo homboloka. Loko swi nga ri tano, ha yini Yehovha a sole Elifazi ni vanghana va yena vambirhi hikwalaho ko vulavula mavunwa? (Yobo 42:7) Ina, Elifazi a a kuceteriwa hi dimona. Leswi a swi vuleke swi kombise mianakanyo leyi nga fambisaniki ni ya Xikwembu.

Sentinela 15/02/2010 p. 19 §§ 5-6

Tivoneli Ka Madzrimi Ya Sathana

Sathana u tirhise Elifazi, un’wana wa vanghana vanharhu va Yobo lava n’wi endzeleke, leswaku a n’wi byela leswaku vanhu a va nge swi koti ku tshama va tshembekile eka Xikwembu. Loko a kombetela eka vanhu tanihi lava “tshamaka etindlwini leti akiweke hi misava,” u byele Yobo a ku: “Masungulo ya vona [ma le ntshurini]! Va pfotlosiwa hi ku hatlisa ku tlula nsumba. Va pfotlosiwa ku sukela nimixo ku fikela nimadyambu; va fela makumu, ku nga ri na loyi a swi tekelaka enhlokweni.”—Yobo 4:19, 20.

Kun’wana eMatsalweni hi fanisiwa ni ‘swibya swa vumba’ leswi fayekaka hi ku olova. (2 Kor. 4:7) Hi tsanile hikwalaho ka xidyoho lexi hi tswariweke na xona ni leswi hi nga hetisekangiki. (Rhom. 5:12) Swa olova leswaku Sathana a hi hlasela. Kambe leswi hi nga Vakreste, hi nga titshega hi Yehovha. Hambileswi hi tsaneke, hi va risima ematihlweni ya Xikwembu. (Esa. 43:4) Ku engetela kwalaho, vanhu lava kombelaka moya lowo kwetsima eka Yehovha u va nyika wona. (Luka 11:13) Moya wa yena wu nga hi nyika “matimba lama tlulaka lama tolovelekeke,” lama nga ta hi pfuna leswaku hi langutana ni swiphiqo swihi na swihi leswi Sathana a hi tiselaka swona. (2 Kor. 4:7; Filp. 4:13) Loko hi lwisana na Diyavulosi hi “tiya eripfumelweni,” Xikwembu xi ta hi tiyisa xi tlhela xi hi nyika matimba. (1 Pet. 5:8-10) Hikwalaho, a hi fanelanga hi n’wi chava Sathana Diyavulosi.

Outros assuntos p. 32 §§ 13-17

Como se proteger de informações falsas

●Avalie a fonte e o conteúdo

O que a Bíblia diz: “Certifiquem-se de todas as coisas.” — 1 Tessalonicenses 5:21.

Antes de acreditar numa informação ou encaminhá-la, verifique se ela é verdadeira, mesmo que seja muito divulgada ou apareça muitas vezes nas notícias. Como você pode fazer isso?

Antes de acreditar numa informação ou encaminhá-la, verifique se ela é verdadeira, mesmo que seja muito divulgada ou apareça muitas vezes nas notícias. Como você pode fazer isso?

Tenha certeza de que o conteúdo está atualizado e é correto. Procure datas, fatos e fortes evidências que comprovem o que está sendo dito. Tenha cuidado especialmente se informações complexas parecem ser apresentadas de forma muito simples ou se a notícia foi feita para provocar uma reação emocional.

Tindzralama Ta Moya

Sentinela 15/05/2003 p. 22 §§ 5-6

Tamani Mi Tiya Mi Va Mi Hlula

Ku va xiphemu xa nhlengeletano ya misava hinkwayo ya vagandzeri va ntiyiso swi nga hi tiyisa swinene. I nkateko hakunene ku hlanganyela ni vamakwerhu vo tano lava nga ni rirhandzu emisaveni hinkwayo! (1 Petro 2:17) Naswona hi nga va tiyisa vapfumeri-kulorhi.

Anakanya hi swiendlo leswinene swa Yobo wanuna wo lulama. Hambi ku ri Elifazi muchaveleri wa mavunwa u boheke ku pfumela a ku: “Loko un’wana a khunguvanyeka, marito ya wena a ma n’wi pfuxa; naswona a wu tiyisa matsolo lama helaka matimba.” (Yobo 4:4) Xana ha va pfuna van’wana? Ha un’we wa hina u ni vutihlamuleri byo pfuna vamakwerhu va hina va moya leswaku va tiyisela entirhweni wa Xikwembu. Loko hi ri na vona, hi nga tirhisa marito lama nge: “Tiyisani mavoko lama tsaneke, mi tiyisa ni matsolo lama gudlagudlaka.” (Esaya 35:3) Ha yini u nga tivekeli pakani yo tiyisa u tlhela u khutaza Mukreste-kuloni un’we kumbe vambirhi nkarhi ni nkarhi loko u hlangana na vona? (Vaheveru 10:24, 25) Marito lama khutazaka ni yo nkhensa matshalatshala ya vona yo hambeta va tsakisa Yehovha ma nga va pfuna leswaku va tshama va tiyile va ri ni ntshembo wo hlula emphikizanweni wa vutomi.

16-22 KA OTUBRU

WUKUSO BYI NGA BIBENI | YOB 6-7

“Loko Wutomi Byi Hi Bindzrela”

Sentinela 15/03/2006 p. 14 § 10

Nkatsrakanyu Wa Buku Dzra Yob

7:1; 14:14—“Ntirho wa nsindziso” kumbe ‘ntirho wo sindzisiwa’ i yini? Ntshikilelo wa Yobo a wu ri wukulu swinene lerova u kale a anakanya leswaku ku hanya i ntirho wa nsindziso, wo tika ni lowu karharisaka. (Yobo 10:17, nhlamuselo ya le hansi ya NW) Leswi nkarhi lowu munhu a wu hetaka a ri eSheol—ku sukela loko munhu a fa ku fikela loko a pfuxiwa—wu nga nkarhi wa nsindziso, Yobo u fanise nkarhi wolowo ni ntirho wo sindzisiwa.

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 12/2020 p. 16 § 1

“Yehovha A Huluxa Lava Heliki Ntamu”

MINKAMA yin’wana hi nga ha pimisa hi ndlela leyi wutomi byezru byi gomiki ha yone ni leswaku masiku yezru ma tale hi makhombo. (Yb 14:1) Hi kola ka leswo, swa twisiseka loko minkama yin’wana hi titwa na hi hele ntamu. Malandzra manyingi ya Yehovha lama hanyiki a minkameni ya ku tsraliwa ka Bibele ma titwe hi ndlela yoleyo. Man’wana ma djule ni ku fa. (1Th 19:2-4; Yb 3:1-3, 11; 7:15, 16) Kambe minkama hinkwayu Yehovha, Xikwembu lexi a va xi dumba, a va pfunile ni ku va nyika ntamu. Mimfambu yavu yi tsraliwile akuva yi hi tiyisa ni ku hi dondzrisa.—Ro 15:4.

Xalamuka 01/2012 p. 16-17

Loko U Vona Swi Yampswa Ku Tisunga

Hambiloko swiphiqo swa wena swi tikomba onge a swi nge lulami, tsundzuka leswaku a wu wexe naswona lexi twisaka ku vava hileswaku swi nga ha endleka leswaku ku ni vanhu lava langutaneke ni swiphiqo namuntlha. Bibele yi ri: “Ntumbuluko hinkwawo wu hambeta wu konya ni ku vaviseka swin’we.” (Varhoma 8:22) Loko u ri emaxangwini swi nga ha vonaka onge swiphiqo swa wena a swi nge pfuki swi lulamile, kambe swilo swa antswa hi ku famba ka nkarhi. Kambe sweswi, i yini lexi nga ku pfunaka?

Vulavula ni munghana wa wena la wupfeke loyi u n’wi tshembaka hi ndlela leyi u titwaka ha yona. Bibele yi ri: “Nakulorhi wa ntiyiso u ni rirhandzu nkarhi hinkwawo, naswona i makwerhu la velekiweke loko ku ri ni maxangu.” (Swivuriso 17:17) Wanuna wo lulama loyi ku vulavuriweke ha yena eBibeleni u phofulele van’wana ndlela leyi a a titwa ha yona loko a ri emaxangwini. Hi nkarhi lowu a a titwa a “nyenya vutomi [byakwe],” u te: “Ndzi ta humesa mhaka leyi yi ndzi karhataka. Ndzi ta vulavula moya-xiviri wa mina wu ri ni mbitsi!” (Yobo 10:1) Ku phofulela van’wana ta le mbilwini swi nga vohlisa ndlela leyi u titwaka ha yona naswona swi nga ku pfuna leswaku u cinca ndlela leyi u swi langutaka ha yona swiphiqo leswi u nga na swona.

Chulula mbilu ya wena eka Xikwembu hi xikhongelo. Vanhu van’wana va teka xikhongelo ku ri nchumu wo hungasa ha wona, kambe Bibele yi vula leswi hambaneke. Pisalema 65:2 yi vula leswaku Yehovha Xikwembu i “Mutwi wa xikhongelo,” nakambe 1 Petro 5:7 yi ri: “Xa mi khathalela.” Bibele yi kandziyisa nkoka wo tshemba Xikwembu. Hi xikombiso:

“Tshemba Yehovha hi mbilu ya wena hinkwayo naswona u nga titshegi hi ku twisisa ka wena n’wini. N’wi tivise tindlela ta wena hinkwato, kutani yena u ta lulamisa tindlela ta wena.”—SWIVURISO 3:5, 6.

“U ta enerisa ku navela ka lava va n’wi chavaka, naswona u ta ku twa ku rila ka vona va kombela ku pfuniwa, u ta va ponisa.”—PISALEMA 145:19.

“Ku tiyiseka loku hi nga na kona ha xona, i ka leswaku, ku nga khathariseki leswaku i yini lexi hi xi kombelaka hi ku ya hi ku rhandza ka xona, xa hi twa.”—1 YOHANE 5:14.

“Yehovha u le kule swinene ni lavo homboloka, kambe xikhongelo xa lavo lulama wa xi yingisa.”—SWIVURISO 15:29.

Loko u byela Xikwembu swiphiqo leswi u langutanaka na swona, xi ta ku pfuna. Ku ni xivangelo lexinene lexi endlaka leswaku Bibele yi hi khutaza ku ‘xi tshemba minkarhi hinkwayo. Hi chulula timbilu ta hina emahlweni ka xona.’—Pisalema 62:8.

Tindzralama Ta Moya

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 04/2020 p. 16 § 10

Yingela, Dondzra, U Va U Kombisa Wunene

10 Hi nga yetisela Yehovha hi ku tikazratela ku twisisana. Dzringeta ku tiva vamakwenu ha hombe. Bula na vone na mintlhanganu yi nga si na sungula ni loko yi helile, tizra na vone nsin’wini, loko swi koteka, va zrambe ka xifihlulu. Loko u yentxa leswo, u nga ha gungula leswaku makwezru lweyi a tikombaka ingiki a ni mona hi ntiyiso wa kone o va ni tingana; ni leswaku makwezru lweyi u yanakanyaka leswaku a zrandzra mintxhumu leyi vonekaka a ni malwandla; kumbe leswaku ndangu lowu tsrhamelaka ku xwela a mintlhanganwini wu langutana ni nkaneto. (Yb 6:29) Swi le livaleni leswaku a hi fanelanga hi va ni tsrolo kumbe ku tipeta timhakeni ta vambeni. (1Tm 5:13) Kambe i swinene kuva hi tiva switsrongo hi wutomi bya vamakwezru ni leswi va yentxaka va va ni wumhunu lebyo.

23-29 KA OTUBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | YOB 8-10

“Lizrandzru Dzra Ku Dumbeka Dzra Yehovha Dzri Hi Sizrelela Ka Madzrimi Ya Sathana”

Sentinela 01/07/2015 p. 12 § 3

Xana hi nga swi kota ku nyonxisa Xikwembu Nkulukumba?

Yobo u langutane ni swiyimo swo tala swo tika leswi a swi nga n’wi fanelanga. U ve ni langutelo leri hoxeke, a vula leswaku Xikwembu a xi nga khathali hi leswi a a kombisa ripfumelo eka xona. (Yobo 9:20-22) Yobo a a tivona a lulamile lerova eka van’wana a a tivula loyi a lulameke ku tlula Xikwembu.—Yobo 32:1, 2; 35:1, 2.

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 11/2021 p. 6 § 14

Xana Lizrandzru Dzra Ku Dumbeka Dzra Yehovha Dzri Tlhamuxela Yini Ka Wene?

14 Lizrandzru dzra ku dumbeka dzra Xikwembu Nkulukumba dzra hi sizrelela hi tlhelo dzra moya. Loko a khongota ka Yehovha, Davhida a hlaye leswi: ‘U vutxhavelo byanga, u ta ndzri mpfenkela timpfalwini, u ta ndzri tsrandzrela hi tinsimu ta ku huluka. . . . Lwa dumbaka Yehovha a ku tsrandzreliwa a makazri hi lizrezre.’ (Ps 32:7, 10) A minkameni ya Bibele, a madoropa a ma tsrandzreliwe hi mimuru leyikulu, leyi a yi sizrelela vhanu ka valala vavu. Hi ndlela leyi fanaka, lizrandzru dzra ku dumbeka dzra Yehovha, dzri fana ni muru lowukulu, lowu hi sizrelelaka ka ntxhumu wun’wana ni wun’wana lowu nga hohlotaka wunghanu byezru na Yehovha. Handle ka leswo, a lizrandzru dzra ku dumbeka dzra Yehovha dzri mu susumetela ku hi kokela kwake.—Yr 31:3.

Tindzralama Ta moya

Sentinela 15/10/2010 pp. 6-7 §§ 19-20

“I Mani Lweyi A Tivaka Miyanakanyu Ya Yehovha?”

19 Hi dyondze yini malunghana ni “mianakanyo ya Yehovha”? Hi dyondze leswaku hi fanele hi pfumelela Rito ra Xikwembu leswaku ri hi endla hi yi twisisa kahle mianakanyo ya Yehovha. A hi fanelanga hi avanyisa Yehovha hi ku ya hi ku tsana ka hina, milawu ya hina ni ku anakanya ka hina. Yobo u te: “[Xikwembu] a hi munhu ku fana na mina lerova ndzi nga xi hlamula, leswaku hi nghena swin’we ehubyeni.” (Yobo 9:32) Loko hi sungula ku twisisa mianakanyo ya Yehovha ku fana na Yobo, hi susumeteleka ku vula hi ku: “Waswivo! Leswi ko va swiphemunyana swa tindlela ta xona, phela i mhaka leyi hleveteriwaka malunghana na xona! I mani la nga twisisaka ku dzindza ka xona ka matimba?”—Yobo 26:14.

20 Loko hi ri karhi hi hlaya Matsalwa, hi fanele hi endla yini loko hi hlangana ni ndzimana leyi swi tikaka ku yi twisisa, ngopfu-ngopfu malunghana ni mianakanyo ya Yehovha? Loko endzhaku ko endla ndzavisiso hi mhaka yoleyo hi nga kumi nhlamulo leyi twisisekaka, hi nga yi teka tanihi mhaka leyi ringaka ndlela leyi hi n’wi tshembaka ha yona Yehovha. Tsundzuka, minkarhi yin’wana tindzimana tin’wana to tika ti hi nyika nkarhi wo kombisa ripfumelo ra hina eka timfanelo ta Yehovha. A hi pfumeleni hi ku titsongahata leswaku a hi swi twisisi hinkwaswo leswi a swi endlaka. (Ekl. 11:5) Hikwalaho hi ta susumeteleka ku pfumelelana ni marito lawa ya muapostola Pawulo lama nge: “Mawaku ku enta ka rifuwo ni vutlhari ni vutivi bya Xikwembu! Vuavanyisi bya xona a byi lavisiseki, ni tindlela ta xona a ti landzeleriseki! Hikuva ‘i mani loyi se a tivaka mianakanyo ya Yehovha, kumbe i mani loyi a veke mutsundzuxi wa yena?’ Kumbe, ‘I mani loyi a rhangeke a n’wi nyika swo karhi, leswaku a ta tlheriseriwa swona?’ Hikuva swilo hinkwaswo swi huma eka yena, swi endliwe hi yena, i swa yena. Ku vangama a ku ve ka yena hi masiku. Amen.”—Rhom. 11:33-36.

30 KA OTUBRU–5 KA NOVHEMBRU

WUKOSI BYI NGA BIBELENI | YOB 11-12

“Tindlela Tizrazru Ta Ku Kuma Wutlhazri Ni Ku Tlhela U Pfuneka Ha Byone”

Sentinela 15/04/2009 p. 6 § 17

Yobo U Dzunise Vito Ra Yehovha

17 I yini lexi pfuneke Yobo leswaku a tshama a tshembekile? Swi le rivaleni leswaku loko a nga si ringiwa, ana se a a ri ni vuxaka lebyi tiyeke na Yehovha. Hambileswi hi nga riki na vumbhoni bya leswaku Yobo a a swi tiva leswaku Sathana u hehle Yehovha, kambe a a tiyimisele ku tshama a tshembekile. U te: “Ndzi nga ka ndzi nga tshiki vutshembeki bya mina kukondza ndzi timeka!” (Yobo 27:5) Xana Yobo u byi tiyise njhani vuxaka byebyo? A swi kanakanisi leswaku leswi a swi tweke hi ndlela leyi Xikwembu xi tirhisaneke ha yona ni maxaka ya yena, ku nga Abrahama, Isaka na Yakobe, swi n’wi tsakisile. Naswona Yobo u vone timfanelo to tala letinene ta Yehovha hi ku xiya ntumbuluko.—Hlaya Yobo 12:7-9, 13, 16.

Xihondzro Xa Ku Zrindzra 06/2021 p. 10 §§ 10-12

Loko U Na Yehovha A Wu Wuswaku

10 Hamba wunghanu ni vamakwezru a bandleni. I swinene ku hamba vanghanu a bandleni lava nga ku dondzrisaka swa kukazri, nambi loko va li va tintanga leti hambaniki kumbe mi kulisiwe hi tindlela ta ku hambana. A Bibele dzri hi dzrimuxa leswaku ‘a swiduhwati swi ni wutlhazri’. (Yb 12:12) Lava kuliki va nga dondzra swinyingi ka vampshwa lava dumbekaka. Davhida a a li ntsrongo swinene ka Yonatani, kambe leswo a swi va sivelanga kuva va nyonxa hi wunghanu byavu. (1Sa 18:1) Davhida na Yonatani va pfunanile akuva va tama va tizrela Yehovha nambi loko va langutana ni swikazratu. (1Sa 23:16-18) Irina, makwezru wa xisati lwa nga wuswakwe swanga Mboni ya Yehovha a ndangwini wakwe, a li: “Vamakwezru va xinuna ni va xisati va nga va vapswele, ni vamakwezru ka hine. Yehovha a nga va tizrisa akuva va hi pfuna ka leswi hi swi vilelaka.”

11 Swi nga yentxeka swi nga hi nabyaleli ku hamba vanghanu lavampshwa, ngopfungopfu loko hi ni tingana. Makwezru Ratna, lwa nga ni tingana nakone a dondzriki ntiyiso na a xanisiwa, a pfumelelana ni mhaka leyo, a li: “A ni pfumela leswaku a ni vilela mpfunu wa vamakwezru va xinuna ni va xisati a bandleni.” Swi nga kazrata ku byela van’wana ndlela leyi u titwaka ha yone, kambe ku bulisana, hi swone swi yentxaka wunghanu byi tiya. Vanghanu vaku va djula ku ku pfuna kambe u fanela ku va byela ndlela leyi va nga swi yentxaka ha yone leswo.

12 Yin’we ya tindlela letinene ya ku hamba vanghanu i ku huma nsimu ni vakristekulozri. Carol, makwezru lweyi hi buliki ha yene a ku sunguleni, a li: “Ni kume vanghanu vanyingi hi ku huma nsimu ni vamakwezru va xisati, ni ku va na vone ka mintizro yin’wana ya le bandleni. Ku dzringana malembe manyingi, Yehovha a ni pfunile hi ku tizrisa vanghanu lavo.” Ku hamba wunghanu ni vamakwezru a bandleni i swinene minkama hinkwayu. Yehovha a tizrisa vanghanu volavo akuva va ku pfuna loko u lwisana ni ku titwa u li wuswaku.​​—Pr 17:17.

Perspicaz vol-2 p. 886 § 4

Wutlhazri

Sabedoria Divina. A sabedoria, em sentido absoluto, é encontrada em Jeová Deus, que é o “único sábio” neste sentido. (Ro 16:27; Re 7:12) O conhecimento é familiaridade com fatos, e, visto que Jeová é o Criador, que é “de tempo indefinido a tempo indefinido” (Sal 90:1, 2), ele sabe tudo o que há para saber a respeito do universo, sua composição e seu conteúdo, sua história até o presente. As leis, os ciclos e os padrões físicos em que os homens baseiam suas pesquisas e suas invenções, e sem os quais seriam incapazes e não teriam base estável em que edificar, são todos da Sua criação. (Jó 38:34-38; Sal 104:24; Pr 3:19; Je 10:12, 13) Logicamente, suas normas de moral são ainda mais vitais para a estabilidade, o bom critério e a vida humana bem-sucedida. (De 32:4-6; veja JEOVÁ [Deus de normas de moral].) Nada está além da sua compreensão. (Is 40:13, 14) Embora ele possa permitir que coisas contrárias às suas normas justas se desenvolvam ou até mesmo temporariamente prosperem, o futuro, em última análise, cabe a ele e se harmonizará com exatidão com a sua vontade, e as coisas faladas por ele ‘terão êxito certo’. — Is 55:8-11; 46:9-11.

Tindzralama Ta Moya

Sentinela 01/08/2008 p. 11 § 5

Ku Bulisana Ni Vampshwa

‘Xana ndza swi kota ku twisisa leswi a ringetaka ku ndzi byela swona hi marito lawa a ma vulaka?’ Yobo 12:11 yi ri: “Xana ndleve hi yoxe a yi ma ringeti marito hilaha malaka ma nantswaka swakudya hakona?” Kutani sweswi u fanele u ‘ringeta’ leswi n’wana wa wena a swi vulaka ku tlula rini na rini. Hakanyingi vantshwa va vulavula hi swilo onge hiloko minkarhi hinkwayo swi ri ntiyiso. Hi xikombiso, n’wana wa wena a nga ha ku, “Minkarhi hinkwayo u ndzi khoma ku fana ni n’wana!” kumbe “A wu ndzi yingiseli nikatsongo!” Ematshan’weni yo n’wi holovela u lava ku tiva leswaku sweswo swi humelele rini, xiya leswaku n’wana wa wena a nga va a nga vuli hi ku kongoma leswaku “minkarhi hinkwayo” u n’wi khoma ku fana ni n’wana kumbe a wu n’wi yingiseli “nikatsongo.” Hi xikombiso, marito lama nge “Minkarhi hinkwayo u ndzi khoma ku fana ni n’wana!” ma nga ha vula leswaku, “Ndzi ehleketa leswaku a wu ndzi tshembi,” kasi lama nge “A wu ndzi yingiseli nikatsongo,” ma nga ha vula leswaku “Ndzi lava ku ku byela ndlela leyi ndzi titwaka ha yona hakunene.” Kutani tikarhatele ku ringeta ku twisisa leswi n’wana wa wena a ringetaka ku ku byela swona hi marito lawa a ma vulaka.

    Mabuku Ya Xizronga - (2003-2025)
    Huma
    Nghena
    • Xironga
    • Zrumela
    • Tihlawulele
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Milawu Ya Matizrisela
    • Nawu Wa Xihundla
    • Seta Swa Xihundla
    • JW.ORG
    • Nghena
    Zrumela