Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
Yenga ti 7-13 septembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 23-24
“Mû pëpe peko ti azo mingi mingi”
(Exode 23:1) “Mo kangbi tënë ti mvene pëpe. Mo sara beoko na zo ti sioni pëpe ti ga témoin ti atënë ti mvene.
Mo hinga ye nzoni na ndö ti tënë ni?
7 Mo ye mingi ti tokua amessage na akamarade ti mo? Tongana mo bâ a fa mbeni fini sango na télé wala mo mä tënë ti mbeni ye so ade asi kozo ape, mo yeke sara ye tongana ti mbeni wagosinga so aye ti sigi na tënë ni hio? Me kozo ti tene mo tokua message ni, hunda terê ti mo: ‘Mbi yeke sûr so sango so mbi ye ti kangbi ni so ayeke tâ tënë? Mbi hinga ye nzoni na ndö ni?’ Tongana mo yeke sûr ape, sango so mo yeke tokua na aita alingbi ti duti mbeni sango so ayeke tâ tënë ape sân ti tene mo hinga. Tongaso, tongana mo hinga ape wala sango ni ayeke tâ tënë, tokua ni ape, effacé ni.
8 Mbeni kpale nde alingbi ti si tongana e tokua hio na azo amessage so e wara. Na yâ ti ambeni kodro, a kanga lege na ambeni kua so e yeke sara wala a kanga lege même na akua ni kue. Azo so ake e na yâ ti akodro so alingbi ti kangbi na mbana atënë so ala ba yâ ni ti zia mbeto na yâ ti e wala ti sara si e yeke na confiance na mba pëpe. Gbu li na ndö ti ye so asi lani na ngbene Union soviétique. Aturugu ti Union soviétique akangbi lani asioni tënë na ndö ti aita so amû li ni atene ala kä azo ti Jéhovah. Azo mingi asara confiance na mara ti atënë so na ala zia bungbi ti Jéhovah. So ye ti mawa! Ala mingi akiri na bungbi na pekoni, me ambeni akiri lâ oko ape. Yâ ti mabe ti ala afâ tongana ti so yâ ti bateau afâ (1 Tim. 1:19). Nyen la e lingbi ti sara ti tene mara ti sioni ye so asi ape? Kangbi pëpe asioni tënë wala atënë so mo hinga pëpe wala ayeke tâ tënë. Mä na bê pëpe na atënë kue so mo mä. Me sara kue ti hinga ye nzoni na ndö ti atënë ni si.
(Exode 23:2) Mo mû pëpe peko ti azo mingi mingi ti sara ye ti sioni. Mo ba yâ ti ngbanga ti mbilimbili pëpe na yengo da na mbeni tënë gï ngbanga ti so azo mingi ayeda na ni.
it-1 l. 11 par. 3
Aaron
A yeke nzoni ti hinga so fani ota so Aaron agirisa lege, a yeke pëpe lo la lo mû li ni ti pusu azo ti sara ye ti sioni, me na bango ni, lo zia si sarango ye ti azo wala aye so asi na ngoi ni so asara ngangu na ndö ti lo. Me, na ngoi so lo girisa lege ti kozo ni, lo lingbi fade ti sara ye alingbi na mama-ndia so commandement so agboto lê na ndö ni, so a tene: “Mo mû pëpe peko ti azo mingi mingi ti sara ye ti sioni.” (Ex 23:2). Ye oko, a sara nzoni tënë ti Aaron na yâ ti Mbeti ti Nzapa, nga na ngoi so Molenge ti Nzapa ayeke lani na sese lo fa so Nzapa ayeda na kua ti prêtre so Aaron asara.—Ps 115:10, 12; 118:3; 133:1, 2; 135:19; Mt 5:17-19; 8:4.
(Exode 23:3) Tongana tënë ayeke na popo ti wayere na mbeni zo, mo mû mbage ti wayere ni pëpe gï ngbanga ti so lo yeke wayere.
it-1 l. 410 par. 2
Kangango lê
A haka lani mbeni juge so ayeda na goro na lo ba yâ ti ngbanga na zo ti kangango lê; na fani mingi na yâ ti Ndia ti Moïse a gboto mê ti ajuge ti sara hange na goro, amatabisi wala mungo mbage ti mbeni zo, mara ti aye so alingbi ti sara si mbeni juge akanga lê na ndö ti ye ti sioni na lo fâ ngbanga na lege ni ape. “Goro ayeke sara si azo abâ pëpe ye so ayeke na lege ni.” (Ex 23:8). “Goro ayeke sara si lê ti zo ti ndara avuko”. (De 16:19). Atâa so mbeni juge alingbi ti duti zo so asara ye mbilimbili nga lo hinga ti bâ yâ ti aye nzoni mingi, tongana lo yeda ti mû mbeni matabisi na maboko ti azo so lo yeke fâ ngbanga ti ala, a lingbi ti sara si lo ba yâ ti ngbanga ni na bê ti lo wani wala même sân ti tene lo hinga. Ndia ti Nzapa afa gï pëpe so matabisi alingbi ti kanga lê ti mbeni juge, me a fa nga ye so atënë ti bê ti lo alingbi ti sara, a tene: “Mo mû mbage ti wayere pëpe gï ndali ti so lo yeke wayere, nga mo mû mbage ti zo ti mosoro pëpe.” (Lé 19:15). Tongaso, atâa a yeke ndali ti atënë ti bê ti mbeni juge wala ndali ti so lo ye ti nzere na lê ti azo mingi mingi, lo doit pëpe ti fâ ngbanga ti azo ti mosoro kirikiri gï ndali ti so ala ayeke azo ti mosoro.—Ex 23:2, 3.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 23:9) “Mo sara pasi pëpe na wande so ayeke na kodro ti mo. Ala wani ala hinga ye so a iri ni dutingo wande, ngbanga ti so ala nga ayeke lani awande na kodro ti Égypte.
“Ala girisa pëpe tënë ti yambango agene nzoni”
4 Jéhovah ahunda gi na azo ti Israël ape ti ne awande, me lo ye ti tene ala dabe ti ala tongana nyen la dutingo wande ason. (Diko Exode 23:9.) Même kozo si azo ti Israël aga angbâa lani na Égypte, azo ti Égypte aye ala ape ndali ti so ala yeke nde (Gen. 43:32; 46:34; Ex. 1:11-14). Na ngoi so azo ti Israël ayeke lani awande, gigi akpengba na ala ngangu. Jéhovah aye ti tene ala dabe ti ala na ni nga ti sara nzoni bê na awande.—Lév. 19:33, 34.
(Exode 23:20, 21) “Mbi yeke tokua mbeni ange na devant ti mo ti bata mo na lege, nga ti gue na mo na ndo so mbi leke awe. 21 Ala dengi mê na lo nga ala mä yanga ti lo. Ala sara kpengba-li na lo pëpe ngbanga ti so lo yeke pardonné akengo ndia ti ala pëpe, ndali ti so lo yeke sara kua na iri ti mbi.
it-2 l. 280
Michel
1. Nde na ange Gabriel, ange so ayeke nzoni-kue so a di iri ti lo na yâ ti Bible ayeke Michel, nga a yeke gï lo oko la a iri lo “archange”. (Jude 9). Kozo ndo so iri so asigi dä ayeke na chapitre 10 ti mbeti ti Daniel; na yâ ni a fa so Michel ayeke “mbeni oko ti amokonzi so ayeke kota ahon atanga ni”; lo ga ti mû maboko na mbeni ange so ayeke na ngangu mingi ape, so mbeni “mokonzi ti royaume ti gbia ti Perse” akanga lege na lo. A iri Michel “Mokonzi ti azo ti [Daniel],” “kota mokonzi so ayeke luti ndali ti azo ti [Daniel]”. (Da 10:13, 20, 21; 12:1). Ye so afa so Michel la ayeke ange so afa lege lani na azo ti Israël ti hon na ala na yâ ti benyama (Ex 23:20, 21, 23; 32:34; 33:2). Mbeni ye so afa so tënë so ayeke tâ tënë ayeke so “tënë alondo lani na popo ti archange Michel na Zabolo si ala papa na ndö ti kuâ ti Moïse.”—Jude 9.
Dikongo Bible
(Exode 23:1-19) “Mo kangbi tënë ti mvene pëpe. Mo sara beoko na zo ti sioni pëpe ti ga témoin ti atënë ti mvene. 2 Mo mû pëpe peko ti azo mingi mingi ti sara ye ti sioni. Mo ba yâ ti ngbanga ti mbilimbili pëpe na yengo da na mbeni tënë gï ngbanga ti so azo mingi ayeda na ni. 3 Tongana tënë ayeke na popo ti wayere na mbeni zo, mo mû mbage ti wayere ni pëpe gï ngbanga ti so lo yeke wayere. 4 “Tongana mo tingbi na bagara ti wato ti mo wala kororo ti lo so agirisa, a lingbi mo kiri na ni na lo. 5 Tongana mo bâ so kororo ti mbeni zo so bê ti lo ake mo alango na sese na gbe ti kungba ti lo, mo bâ lo bango mo hon pëpe. Mo mû maboko na lo ti zi kororo ni na gbe ti kungba ni. 6 “Mo ba yâ ti ngbanga ti wayere na gbele ngbanga pëpe. 7 “Yôro terê ti mo pëpe na yâ ti tënë ti mvene so a bi na li ti mbeni zo, zo so tënë ayeke na li ti lo pëpe wala zo ti mbilimbili mo fâ lo pëpe, ndali ti mbi yeke tene pëpe so zo ti sioni ayeke zo ti mbilimbili. 8 “Mo mû goro pëpe, ngbanga ti so goro ayeke sara si azo abâ pëpe ye so ayeke na lege ni. A yeke buba yâ ti tënë ti yanga ti azo ti mbilimbili. 9 “Mo sara pasi pëpe na wande so ayeke na kodro ti mo. Ala wani ala hinga ye so a iri ni dutingo wande, ngbanga ti so ala nga ayeke lani awande na kodro ti Égypte. 10 “Na yâ ti ngu omene kue, mo lu ngongoa ti kobe na mo bungbi alê ti kobe ni. 11 Me na ngu mbasambala ni mo dë yaka ni pëpe, mo zia sese ni awu terê ti lo, si awayere so ayeke na popo ti azo ti mo awara mbeni ye ti te. Tanga ni so angbâ na peko ti ala, anyama ti ngonda ayeke te ni. Mo sara tongaso na yaka ti vigne ti mo nga na yaka ti akeke ti olive ti mo. 12 “Mo sara kua ti mo na yâ ti lango omene kue. Me na lango mbasambala ni mo sara ngangu kua pëpe, tongaso si bagara ti mo na kororo ti mo awu terê ti ala, si molenge ti ngbâa ti mo ti wali nga na wande awu terê ti ala nga. 13 “Ala bâ si ala sara ye alingbi na aye kue so mbi sara tënë ni na ala so. A lingbi ala di iri ti ambeni nzapa nde pëpe. A mä airi ni so na yanga ti mo pëpe. 14 “Fani ota na yâ ti ngu oko, mo sara mbeni matanga na mbi. 15 Mo yeke sara ande Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe. Lango mbasambala mo yeke te mapa so a sara na levure pëpe, gï tongana ti so mbi mû lani yanga na mo ti sara, na ngoi so a fa ni awe na nze ti Abib, ngbanga ti so a yeke na nze ni so la si mo sigi lani na Égypte. Zo aga na gbele mbi maboko senge pëpe. 16 Mo sara nga Matanga ti fango akozo lê ti kobe ti yaka ti mo so abe awe, akozo lê ti kobe ti ngangu kua ti mo. Mo sara Matanga ti kongo lê ti kobe na hunzingo ti ngu ni, na ngoi so mo yeke bungbi akobe ti ngangu kua so mo sara na yaka. 17 Fani ota na yâ ti ngu oko, akoli kue ayeke ga na gbele Jéhovah, tâ Seigneur. 18 “Mbeni ye so a sara na levure, mo mû ni mo bungbi ni na mênë ti sandaga ti mbi ti yâa na mbi pëpe. Asandaga ti mafuta ti anyama so mo yeke yâa na mbi na ngoi ti amatanga ti mbi, a lingbi a ngbâ a lango juska na ndapre pëpe. 19 “Lê ti kobe so ayeke pendere mingi na popo ti akozo lê ti kobe ti yaka ti mo so abe awe la mo yeke mû ni ti ga na ni na da ti Jéhovah Nzapa ti mo. “Mo tö molenge ti ngasa na yâ ti ngu ti me ti mama ti lo pëpe.
Yenga ti 14-20 septembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 25-26
“Ye so ayeke kota mingi na yâ ti tabernacle”
(Exode 25:9) Mo leke tabernacle ni na akungba ni kue gï tongana ti so mbi yeke fa na mo.
it-1 l. 159
Sanduku ti mbele
Fason so a leke na ni nga na forme ni. Na ngoi so Jéhovah amû yanga na Moïse ti leke tabernacle, kozo ye so Lo fa na lo ayeke fason so a yeke leke na Sanduku ni nga na forme ni, ndali ti so ayeke ye so ayeke kota mingi na yâ ti tabernacle nga na yâ ti camp ti azo ti Israël. Longueur ni ayeke coudée 2,5, largeur ni ayeke coudée 1,5 nga yongo ni na nduzu ayeke coudée 1,5 (nduru na 111 × 67 × 67 cm). A sara ni na keke ti acacia nga a zia lor ti nzoni ni na yâ ni nga na peko ni. A mû lor ‘a leke ni pendere pendere na terê ti ayanga ti sanduku ni kue.’ A leke use mbage ti Sanduku ni, so ti tene yanga ni, na kpengbango lor me pëpe gï na mbeni keke so a zia lor na terê ni, nga a yo alingbi na longueur nga na largeur ti sanduku ni. A zia achérubin use so a sara na lor na ndö ti yanga ni, a leke ala na kode na marteau; a zia ala na yanga ni mbage na mbage, ala ba li ti ala na ndö ti yanga ti Sanduku ni, yâ ti kpangbi ti ala azi na akanga ndö ti Sanduku ni (Ex 25:10, 11, 17-22; 37:6-9). A iri nga ye ti kangango na yanga ti sanduku ni so “ndo so a yeke kanga ndö ti siokpari.”—Ex 25:17; aHb 9:5, kete tënë na gbe ni.
(Exode 25:21) Mo zia ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni dä, na mo zia na yâ ni Témoin so mbi yeke mû ande na mo.
it-1 l. 159 par. 4
Sanduku ti mbele
A yeke mbeni ndo so ayeke nzoni-kue, so a yeke bata na yâ ni atënë dango bê so alondo na Nzapa wala atënë ti témoin; tâ ye so ayeke na yâ ni ayeke akete tableau use ti tënë ti témoin wala aCommandement Bale-oko (Ex 25:16). A zia nga na yâ ni ‘kete ta ti lor so manne ayeke na yâ ni, nga na keke ti Aaron so afleur asigi kete na terê ni’, me a zi aye ni so na yâ ni kozo si a leke temple ti Salomon (aHb 9:4; Ex 16:32-34; Nb 17:10; 1aG 8:9; 2Ch 5:10). Kete kozo si Moïse akui, lo mû mbeni copie ti “mbeti ti Ndia” na aprêtre ti mara ti Lévi, na lo mû yanga na ala ti bata ni na yâ ti sanduku ni ape, me na “terê ti sanduku ti mbele ti Jéhovah Nzapa ti ala; . . . ayeke duti témoin ti ye so ala yeke sara”.—De 31:24-26.
(Exode 25:22) Mbi yeke sigi na ndo so, na ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni si mbi yeke sara tënë na mo. Na popo ti achérubin use so ayeke na ndö ti yanga ti sanduku ti Témoin ni, mbi yeke fa na mo aye kue so a lingbi mo fa na azo ti Israël.
it-1 l. 159 par. 5
Sanduku ti mbele
Fä ti ndo so Jéhovah ayeke dä. Sanduku ni ayeke fä ti ndo so Jéhovah ayeke dä ngbene ye so abâ gigi. Jéhovah amû zendo, lo tene: “Mbi yeke sigi na ndo so, na ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni si mbi yeke sara tënë na mo. Na popo ti achérubin use so ayeke na ndö ti yanga ti sanduku ti Témoin ni.” “Mbi yeke sigi na yâ ti mbinda na ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni.” (Ex 25:22; Lé 16:2). Samuel atene so Jéhovah “aduti na ndö ti achérubin” (1Sa 4:4); tongaso, achérubin ni ayeke “tongana mbeni puse” ti Jéhovah (1Ch 28:18). Ndani la, “tongana Moïse alï na yâ ti tente ti bungbi ni ti sara tënë na Nzapa, lo yeke mä go ti Nzapa so ayeke sara tënë na lo na ndö ti yanga ti sanduku ti Témoin ni; na popo ti achérubin use, Nzapa ayeke sara tënë na lo.” (Nb 7:89). Na pekoni, Josué na Kota Prêtre Phinéhas nga kue ahunda tënë na Jéhovah na devant ti Sanduku ni (Jos 7:6-10; aJu 20:27, 28). Ye oko, gï kota prêtre la ayeke lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue nga lo yeke bâ Sanduku ni fani oko na yâ ti ngu oko, ti sara tënë na Jéhovah ape, me ti sara ye alingbi na matanga ti Lango ti zingo siokpari.—Lé 16:2, 3, 13, 15, 17; aHb 9:7.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 25:20) Achérubin ni agbara akpangbi ti ala use kue na mbage ti devant, na akpangbi ni akanga ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni. Ala duti lê na lê. Lê ti ala abâ ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni.
it-1 l. 437 par. 1
Chérubin
A-image so akpa achérubin ayeke na popo ti aye so a hunda ndali ti lekengo tabernacle na benyama. A zia achérubin use ti lor, so a leke ni na marteau, na ndö ti ye kangango na yanga ti sanduku ni mbage na mbage. A zia ala lê na lê na ala abâ ndö ti ye ti kangango na sanduku ni, mo bâ mo tene ala kuku ti voro na Nzapa. Chérubin oko oko ayeke na akpangbi use so ala gbara yâ ni na mbage ti devant ti bata ndo ti ye ti kangango na yanga ti sanduku ni (Ex 25:10-21; 37:7-9). Nga, a kpo dessin ti achérubin na terê ti ali ti bongo ti yâ ti tabernacle ni nga na rideau so akangbi yâ ti Ndo so ayeke nzoni-kue na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue.—Ex 26:1, 31; 36:8, 35.
(Exode 25:30) Mo yeke zia ande na ndö ti table ni amapa ti ziango ni na gbele mbi, mapa ni so ayeke ngbâ dä lakue.
it-2 l. 472
Amapa ti ziango ni na gbele Nzapa
A yeke zia lani mapa bale-oko na use na ndö ti mbeni table na ndo so ayeke Nzoni-kue na yâ ti tabernacle wala temple; nga na ngoi ti Sabbat oko oko, a yeke changé amapa ni na ati so angbâ fini (Ex 35:13; 39:36; 1aG 7:48; 2Ch 13:11; Né 10:32, 33). Na Hébreu, a iri mapa ti ziango na gbele Nzapa “mapa ti gbele.” Tënë “gbele”, na ambeni ngoi, a ye ti sara tënë ti “lê” (2aG 13:23), tongaso mapa ti ziango na gbele Jéhovah ni ayeke ngbâ dä lakue na gbele lo (Ex 25:30). A iri nga mapa ti ziango na gbele Nzapa “mapa so a dö ni na ndö ti terê” (2Ch 2:4).
Dikongo Bible
(Exode 25:23-40) “Mo leke nga mbeni table na keke ti acacia, longueur ni coudée use, largeur ni coudée oko, yongo ni na nduzu coudée oko na ndambo. 24 Mo mû lor ti nzoni ni mo sara na terê ni kue, mo mû lor ni nga mo leke ni pendere pendere na ayanga ni angoro ni kue. 25 Mo yeke mû keke mo leke ni na yanga ti table ni kue; konongo ti lê ti keke ni alingbi na konongo ti lê ti maboko ti zo. Mo mû nga lor mo leke ni pendere pendere na ayanga ti keke ni, angoro ni kue. 26 Mo leke akota bague osio ti lor, mo zia ni na aplace osio so a tingbi agere ti table ni dä. 27 Mo zia akota bague ni nduru na gbe ti keke so a leke ni na yanga ti table ni kue, si abarre ni alï na yâ ti akota bague ni ti yô na table ni. 28 Mo leke abarre ni na keke ti acacia na mo sara lor na terê ni kue, a yeke yô table ni na ni. 29 “Mo yeke sara nga asembe, akopo, ayongoro kopo nga na adû ti sembe ti tene a tuku na sandaga ti sämba. Mo sara ni kue na lor ti nzoni ni. 30 Mo yeke zia ande na ndö ti table ni amapa ti ziango ni na gbele mbi, mapa ni so ayeke ngbâ dä lakue. 31 “Mo yeke mû ande lor ti nzoni ni ti leke na mbeni ye ti yongo lampe. Mo yeke leke ni na marteau. Mo yeke leke gbe ni, gere ni, amaboko ni, afleur ni so asungba awe, ala so angbâ bouton nga na ala so angbâ ti sigi, a bungbi kue a ga gï ye oko. 32 Amaboko ti ye ti yongo lampe ni ayeke duti ande omene na terê ni, ota na mbage ge, ota na mbage kâ. 33 Na terê ti maboko ni oko, afleur ayeke na terê ni ota so asungba awe na akpa afleur ti amande. Na terê ti fleur ni oko oko, mbeni fleur so angbâ bouton nga na mbeni so angbâ ti sigi ayeke dä. A yeke tongaso na peko ti terê. Na terê ti mbeni maboko ni so, afleur ota ayeke dä so asungba awe na akpa afleur ti amande. Na terê ti fleur ni oko oko, mbeni fleur ayeke dä so angbâ bouton nga na mbeni so angbâ ti sigi. A yeke tongaso na peko ti terê. A yeke tongaso si amaboko omene ayeke na terê ti ye ti yongo lampe ni. 34 Na terê ti ye ti yongo lampe ni, afleur osio ayeke dä so asungba awe na akpa afleur ti amande. Na terê ti fleur ni oko oko, mbeni fleur ayeke dä so angbâ bouton nga na mbeni so angbâ ti sigi. A yeke tongaso na peko ti terê. 35 Na gbe ti kozo fleur so angbâ bouton, a yeke wara akozo maboko ni so ayeke mbage na mbage. Na gbe ti a-use fleur ni so angbâ bouton, a yeke wara a-use maboko ni so ayeke mbage na mbage. Na gbe ti a-ota fleur so angbâ bouton, a yeke wara a-ota maboko ni so ayeke mbage na mbage; amaboko ni omene kue alondo na terê ti ye ti yongo lampe ni si asigi. 36 Afleur ni so angbâ bouton so, amaboko ni nga na ye ti yongo lampe ni kue abungbi aga gï ye oko so a sara na lor ti nzoni ni, a leke ni na marteau. 37 Mo yeke leke ande alampe mbasambala ndali ni, tongana a za wâ na alampe ni, a yeke za na mbage ti devant. 38 Ayeke leke aye ti mingongo na wâ ni nga na ata ti wâ ni na lor ti nzoni ni. 39 A lingbi a mû talent oko ti lor ti nzoni ni si a leke na ni nga na akungba ni so kue. 40 Bâ nzoni si mo sara ni alingbi gï na tapande ti aye so mbi fa na mo lani na ndö ti hoto so.
Yenga ti 21-27 septembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 27-28
“Nyen la e lingbi ti manda na lege ti abongo ti aprêtre?”
(Exode 28:30) Mo yeke zia ande Urim na Thummim na yâ ti pectoral ti fango ngbanga ni, na a duti na ndö ti bê ti Aaron na ngoi so lo yeke lï na gbele Jéhovah. Aaron ayeke yô lakue na ndö ti bê ti lo ye so na lege ni si a yeke fâ ngbanga ti azo ti Israël na gbele Jéhovah.
it-2 l. 465
Urim na Thummim
Gbâ ti azo so asara tënë na ndö ti Bible atene so Urim na Thummim ayeke lani ambeni ye so ayeke bi ni ti hinga nda ti mbeni ye. Na yâ ti traduction ti James Moffatt, na yâ ti kete li ti tënë ti Exode 28:30, a fa so Urim na Thummim ayeke aye so a bi ti hinga bango ndo ti Nzapa na ndö ti mbeni ye. Ambeni zo apensé so a yeke na mbage ota; a sara “en” na ndö ti kozo mbage ni, “ên-ën” na ndö ti use ni nga ti ota mbage ni, a sara ye oko dä ape. Tongana mbeni zo asoro ati so tënë ayeke na ndö ni, lo yeke wara kiringo tënë na ahunda ti lo, me tongana lo soro ti so ye oko ayeke dä ape, donc kiringo tënë ni ayeke dä ape. Ambeni zo apensé so peut-être a sara ni na atênë use so ayeke plat plat, mbeni mbage ni ayeke vuru na mbeni mbage ni ayeke vuko. Tongana a bi ni si avuru mbage ni use ayeke na nduzu, donc kiringo tënë ni ayeke “en”; tongana avuko mbage ni use la ayeke na nduzu, donc kiringo tënë ni ayeke “ên-ën”; me tongana mbeni mbage ni oko ayeke vuko na mbeni ayeke vuru, donc kiringo tënë ayeke dä ape. Mbeni lâ, na tongana Saül ahunda na prêtre ti hinga wala lo doit ti kiri ti sara bira na aPhilistin, lo wara kiringo tënë ape. Tongana lo bâ so mbeni zo na popo ti azo ti lo asara siokpari, lo hunda Jéhovah, lo tene: “Nzapa ti Israël, kiri tënë na e na lege ti Thummim!” Na popo ti azo so ayeke dä lani, ye ni atï na ndö ti Saül na Jonathan; na pekoni, a kiri a bi ye ni ti bâ wala ayeke Saül wala Jonathan. Na yâ ti mbaï so, na bango ni, tënë “kiri tënë na e na lege ti Thummim” ayeke nde na bingo mbeni ye ti hinga na nda ti mbeni ye, atâa so na bango ni aye use so kue akpa terê.—1Sa 14:36-42.
(Exode 28:36) “Mo yeke mû lor ti nzoni ni ti sara na mbeni plaque so aza zango, na mo kpaka mbeti so na ndö ni tongana ti so a yeke kpo anzoroko na terê ti aye, mbeti ni atene: ‘Jéhovah ayeke lo so ayeke nzoni-kue.’
it-1 l. 931 par. 5
Ndö ti lê
Kota Prêtre na Israël. Na Israël, na devant ti turban ti kota prêtre, so ayeke na ndö ti lê ti lo, a yeke wara mbeni plaque ti lor “so afa so a zia lo nde ndali ti Nzapa”, na ndö ni a sara mbeti tongana ti so a kpo na nzoroko na terê ti aye, a tene: “Jéhovah ayeke lo so ayeke nzoni-kue.” (Ex 28:36-38; 39:30). So kota prêtre ni ayeke kota zo so amû li na yâ ti vorongo Jéhovah na Israël, a yeke na lege ni ti tene lo bâ si kua so lo sara angbâ ti duti nzoni-kue, nga mbeti ni so ayeke dabe ti azo ti Israël kue so ayeke lakue kota ye ti tene ala duti lakue nzoni-kue na yâ ti kua so ala yeke sara na Jéhovah. A yeke nga mbilimbili fä ti Jésus, kota prêtre so ahon atanga ni kue, so Jéhovah wani la amû lo ti sara kua ti prêtre so ayâ na nduzu dutingo nzoni-kue ti Nzapa.—aHb 7:26.
(Exode 28:42, 43) Mo fü nga na ala aculotte ti lin ti kanga terê ti ala so ayeke senge. A yo a londo na gbe ti yâ ti ala a si na cuisse ti ala. 43 Aaron na amolenge ti lo ayeke yü ni na ngoi so ala yeke lï na yâ ti tente ti bungbi wala na ngoi so ala yeke ga nduru na terê ti gbalaka ti sara kua na ndo so ayeke nzoni-kue, tongaso pëpe ala yeke sara siokpari na ala yeke kui. Ndia so ayeke ngbâ aninga ndali ti lo na ahale ti lo.
Sarango ye na nengo tere amû gloire na Jéhovah
17 Bible afa so a yeke nzoni e sara ye na nengo tere, mbilimbili na ngoi so e yeke voro Jéhovah. Zo-ti-fa-tene 4:17 atene: “Tongana mo gue na yâ da ti Nzapa, mo bata gere ti mo.” A hunda lani na Moïse nga na Josué ti zi poro na gere ti ala na ngoi so ala luti na mbeni ndo so ayeke nzoni-kue (Ex. 3:5; Jos. 5:15). A hunda na ala ti sara ni ti fa so ala ne Nzapa. A hunda na asacrificateur ti mara ti Israël ti yü culotte na gbe ti bongo ti ala ‘ti kanga tere ti ala’. (Ex. 28:42, 43). Ye so akanga lege ti tene azo abâ tere ti ala na ngoi so ala yeke sara kua na tere ti balaga. A hunda na azo kue so ayeke na yâ ti asewa ti asacrificateur ti sara ye ague oko na akpengba-ndia ti Nzapa na ndo ti tënë ti nengo tere.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 28:15-21) “Mo yeke mû zo so ahinga ti kpo bongo pendere ti sara pectoral ti fango ngbanga. A yeke sara ni tongana ti éphod ni: a sara ni na lor, kamba ti bleu, kamba ti laine so ayeke violet, kamba ti bengba nga na pendere kamba ti lin so a pe ni pengo. 16 Na ngoi so a yeke kiri na ni na ndö ti terê ayeke duti carré, yongo ni alingbi empan oko na largeur ni alingbi nga empan oko. 17 Mo zia molongo osio ti atênë na ndö ni. Na kozo molongo ni, a yeke wara rubis, topaze na éméraude. 18 Na use molongo ni, turquoise, saphir na jaspe. 19 Na ota molongo ni, tênë ti leshem, agate, na améthyste. 20 Na osio molongo ni, chrysolite, onyx na jade. A yeke zia ni na yâ ti amonture ti lor. 21 Wungo ti atênë ni ayeke lingbi ande na wungo ti iri ti amolenge 12 ti Israël na a kpaka airi ni na ndö ti atênë ni na kode ti kpongo nzoroko na terê ti aye. Iri oko aye ti sara tënë ti mara oko, ti amara 12 ni.
Mo hinga?
A wara lani atênë ti ngangu ngere so a zia na ndö ti pectoral ti kota prêtre so na ndo wa?
Na peko ti so azo ti Israël azia Égypte na ala lï na yâ ti benyama, Nzapa amû yanga na azo ti Israël ti sara pectoral (Exode 28:15-21). A yeke wara na ndö ti pectoral ni atênë ti rubis, topaze, éméraude, turquoise, saphir, jaspe, leshem, agate, améthyst, chrysolite, onyx, na jade. Eskê azo ti Israël awara lani biani apendere tënë so?
Na ngoi so a yeke sû lani Bible, azo abâ atênë ti ngangu ngere na nene ni mingi na ala yeke dë buze ni. Na tapande, azo ti Égypte ândö ayeke vo apendere tênë na ando so ayo so laso a iri ni Iran, Afghanistan, nga peut-être même Inde. Na gbe ti sese ti Égypte, a yeke wara lani agbâ ti atênë ti ngangu ngere nde nde. Agbia ti Égypte ayeke bâ ndo na ndö ti zingo aye ti gbe ti sese ti akodro so ala yeke na komandema na ndö ni. Job afa tongana nyen la azo ti ngoi ti lo ayeke zi adû lani alï ti gi amosoro ti gbe ti sese. Na popo ti amosoro ti gbe ti sese so, Job asara mbilimbili tënë ti saphir na topaze.—Job 28:1-11, 19.
Mbaï so ayeke na Exode afa so na ngoi so azo ti Israël ayeke zia lani kodro ti Égypte ti hon ala ‘ro aye ti ngangu ngere kue na terê ti azo ti Égypte.’ (Exode 12:35, 36). Tongaso a yeke peut-être na Égypte la azo ti Israël awara atênë ti ngangu ngere so a zia na ndö ti pectoral ti kota prêtre.
(Exode 28:38) A yeke duti na ndö ti lê ti Aaron, tongana mbeni zo asara siokpari na terê ti aye so a zia ni nde ndali ti Nzapa, aye so azo ti Israël azia ni nde tongana ala yeke mû ni na matabisi na Nzapa, Aaron la ayeke yô ngbanga ni. A yeke duti na ndö ti lê ti Aaron lakue, ti sara si ala nzere na lê ti Jéhovah.
it-2 l. 861 par. 8
Nzoni-kue
Anyama nga na aye. Kozo molenge ti koli-bagara, kozo molenge ti koli-taba nga na kozo molenge ti koli-ngasa ayeke zia ni lani nde ndali ti Nzapa nga a yeke futa nginza na place ni ape. A yeke mû aye ni so na sandaga, na a yeke mû mbeni mbage ni so ayeke nzoni-kue na aprêtre (Nb 18:17-19). Kozo lengo ti akobe, ti dîme, na même aye kue so a mû na sandaga nga na amatabisi so ayeke nzoni-kue ayeke zia ni nde ndali ti Nzapa (Ex 28:38). Aye kue so a zia ni nde ndali ti Jéhovah ayeke nzoni-kue, a lingbi a bâ ni tongana mbumbuse ye ape wala a mû ni ti sara na ambeni senge kua ape. Mbeni tapande ni andu nga ndia ti dîme. Tongana mbeni zo azia na mbeni ndo mbage ti ye so lo doit ti mû na dîme, na tapande lê ti kobe ti yaka, na pekoni lo wala mbeni zo ti da ti lo amû ni na mbana ape, si a tö ni; tënë ayeke na li ti zo ni ndali ti so lo gue nde na ndia ti aye so a zia ni nde ndali ti Nzapa. Na ndia ni ahunda na lo ti futa ye na place ni, lo yeke kiri ti zia na ndö ni oku mbage ti ye so lo futa, lo yeke ga na koli-taba so sioni ye ayeke na terê ti lo ape ti mû na sandaga. Ni la, aye ni so apusu azo lani ti kpe ndia ti Jéhovah na ndö ti aye so a zia ni nde ndali ti lo.—Lé 5:14-16.
Dikongo Bible
(Exode 27:1-21) “Mo yeke sara ande mbeni gbalaka na keke ti acacia, yongo ni coudée oku, largeur ni coudée oku. Gbalaka ni ayeke carré carré, yongo ni na nduzu ayeke coudée ota. 2 Mo yeke leke adidi mo zia ni na acoin osio ti gbalaka ni, adidi ni na gbalaka ni kue ayeke ga gï ye oko. Mo sara cuivre na terê ni kue. 3 Mo yeke sara aseau ti tene a zi na amburu ti wâ ti gbalaka ni, mo sara apelle, adû ti sembe, akota fourchette, na ye ti ziango lê ti wâ dä. Mo yeke sara akungba ni so kue na cuivre. 4 Mo yeke sara grillage so ayeke tongana gbanda ndali ti gbalaka ni, mo sara ni na cuivre. Mo sara akota bague osio ti cuivre na terê ti gbanda ni na acoin osio ni. 5 Mo yeke yôro grillage ni na gbe ti yanga ti gbalaka ni, si a duti na yâ ti gbalaka ni na nduzu kete. 6 Mo sara abarre ndali ti gbalaka ni, abarre ni ayeke na keke ti acacia, mo sara cuivre na terê ti abarre ni kue. 7 A yôro abarre ni na yâ ti akota bague ni tongaso si abarre ni aduti na terê ti gbalaka ni mbage na mbage na ngoi so a yeke yô gbalaka ni. 8 Mo yeke mû planche mo sara na gbalaka ni si akpa mbeni sanduku so gbe ni na yanga ni ayeke senge. A yeke sara ni gï tongana ti so a fa lani na mo na ndö ti hoto. 9 “Mo yeke zia ande mbeni lacour angoro tabernacle ni. Ti mbage ti sud, gbagba ti lacour ni so abâ ndo na mbage ti sud ni so, a sara ni na abongo ti pendere lin so a pe ni pengo, yongo ni mbage oko ayeke coudée 100. 10 Gbagba ni ayeke na apilier 20 nga na agere ni 20 so ayeke na cuivre. Apiquet ti apilier ni nga na aye ti kangango na ni ayeke na argent. 11 Ti terê ti gbagba ni na mbage ti nord, yongo ti abongo ni ayeke coudée 100, apilier ni ayeke 20 nga agere ni ayeke 20, kue na cuivre. Apiquet ti apilier ni nga na aye ti kangango na ni ayeke na argent. 12 Ti largeur ti lacour ni na mbage ti ouest, abongo ni ayeke coudée 50, wungo ti apilier ni ayeke bale-oko na agere ni ayeke bale-oko. 13 Largeur ti lacour ni na mbage ti est, mbage so lâ asigi dä, ayeke coudée 50. 14 Yongo ti abongo ti terê ni mbage oko ayeke coudée 15. Apilier ni ayeke ota na agere ni ota. 15 Ti mbeni mbage ti terê ni so, yongo ti abongo ni ayeke coudée 15, apilier ni ota na agere ni ota. 16 “Ti rideau ti yanga ti gbagba ni, longueur ni ayeke coudée 20. A yeke sara ni na kamba ti bleu, kamba ti laine so ayeke violet, kamba ti bengba, nga na pendere lin so a pe ni pengo, a kpo ni kue oko. Wungo ti apilier ni ayeke osio nga agere ni ayeke osio. 17 Apilier kue so angoro gbagba ni ayeke na acrochet ti argent, apiquet ni ayeke na argent me agere ni ayeke na cuivre. 18 Yongo ti lacour ni ayeke coudée 100, largeur ni ayeke coudée 50; yongo ti gbagba ni na nduzu ayeke coudée 5, a sara gbagba ni na pendere kamba ti lin so a pe ni pengo, agere ni ayeke na cuivre. 19 Akungba kue ti sarango na kua na yâ ti tabernacle ni, apiquet ti tabernacle ni, apiquet ti gbagba ni kue ayeke na cuivre. 20 “Mo mû yanga na azo ti Israël ti ga na mo mafuta ti nzoni ni, mafuta ti lê ti olive so a pika ni si asigi, ti tuku na yâ ti alampe ni, si alampe ni aza lakue. 21 Aaron na amolenge ti lo ayeke leke alampe ni nzoni si aza na gbele Jéhovah na lakui juska na ndapre. Ala yeke leke ni na yâ ti tente ti bungbi, na gigi ti rideau ni so ayeke nduru na sanduku ti Témoin. A yeke ga mbeni ndia so abâ ahale ti ala kue. Ndia so ayeke ngbâ aninga, a lingbi azo ti Israël abata ndia ni.
Yenga ti 28 septembre–4 octobre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 29-30
“Mbeni matabisi na Jéhovah”
(Exode 30:11, 12) Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: 12 “Na ngoi so mo yeke diko wungo ti amolenge ti Israël ti zia iri ti ala na mbeti, zo oko oko ayeke mû mbeni ye na Jéhovah ndali ti fini ti lo na ngoi so a yeke zia iri ti ala na mbeti, si mbeni ye ti ngangu atï na ndö ti ala pëpe na ngoi so a yeke zia iri ti ala na mbeti.
it-1 l. 767
Ziango iri ti azo na mbeti
Na Sinaï. Na lege yanga so Jéhovah amû, a zia iri ti azo na mbeti ti kozo ni na ngoi so azo ti Israël asara camp na Sinaï na use nze ti use ngu ti sigingo ti ala na Égypte. Ti mû maboko na Moïse na yâ ti kua so, a soro mbeni mokonzi na yâ ti mara oko oko ti mû li ni nga ti bâ ndo na ndö ti kua ti ziango iri ti azo ti mara ti lo na mbeti. A yeke gï pëpe akoli kue so ngu ti ala alondo na ngu 20 ti gue na ni, so ahunda na ala ti sara kua ti turugu, me Ndia ahunda ti tene azo so azia iri ti ala na mbeti amû impôt ti ndambo ti sicle ndali ti kua ti tabernacle (Ex 30:11-16; Nb 1:1-16, 18, 19). Wungo ti azo kue so a zia iri ti ala na mbeti asi 603550, a diko pëpe azo ti mara ti Lévi dä, ndali ti so ala yeke wara pëpe héritage na yâ ti kodro ni. Ala yeke payé impôt ndali ti tabernacle ape nga a hunda na ala ti sara kua ti turugu.—Nb 1:44-47; 2:32, 33; 18:20, 24.
(Exode 30:13-15) Ye so azo so ayeke gue ti tene a zia iri ti ala na mbeti ayeke mû ni ayeke so: ndambo ti sicle so a yeke sara kua na ni na ndo so ayeke nzoni-kue. Guérah 20 alingbi na sicle oko. Matabisi so a yeke mû na Jéhovah ayeke ndambo ti sicle. 14 Zo kue so ayeke zia iri ti lo na mbeti, so ngu ti lo alondo na ngu 20 ti gue na ni, lo yeke mû matabisi ni na Jéhovah. 15 Na ngoi so ala yeke mû na Jéhovah matabisi ni ndali ti fini ti ala ti zi siokpari ti ala, zo ti mosoro ayeke mû ni ahon ndambo ti sicle oko pëpe na wayere ayeke mû na gbe ti ndambo ti sicle oko pëpe.
it-1 l. 517
Matabisi
Ambeni matabisi ayeke dä so Ndia la ahunda ti tene a mû ni. Na ngoi so Moïse azia iri ti azo ti Israël na mbeti, koli oko oko so ngu ti lo alondo na ngu 20 ti gue na ni ayeke futa mbeni ye ndali ti âme ti lo, lo yeke mû “ndambo ti sicle [peut-être 700 CFA] so a yeke sara kua na ni na ndo so ayeke nzoni-kue.” A yeke ‘matabisi so ala mû na Jéhovah’ ti zi siokpari ti ala nga ayeke “ndali ti kusala ti tente ti bungbi”. (Ex 30:11-16). Josèphe, mbeni Juif so ayeke zo ti sungo mbaï (The Jewish War, VII, 218 [vi, 6]), afa so ambeni ngoi na pekoni, a yeke payé impôt ni so lani ngu oko oko.—2Ch 24:6-10; Mt 17:24.
(Exode 30:16) Mo yeke mû na maboko ti azo ti Israël nginza ti argent so ala ga na ni ti tene a zi siokpari ti ala; mo mû ni ndali ti kusala ti tente ti bungbi si a ga mbeni ye ti dango bê na ni na gbele Jéhovah ndali ti azo ti Israël si a zi siokpari ti ala.”
Mo hinga?
A yeke wara lani nginza na ndo wa ndali ti akua so a yeke sara na yâ ti temple ti Jéhovah na Jérusalem?
A yeke sara lani akua nde nde na yâ ti temple na lege ti anginza ti impôt, mbilimbili na lege ti dîme. Me a yeke payé nga impôt ni na ambeni lege nde. Na tapande, na ngoi ti lekengo tabernacle, Jéhovah amû yanga na Moïse ti tene na azo ti Israël kue so azia iri ti ala na mbeti ti mû impôt ti ndambo ti sicle ti argent na ‘matabisi na Jéhovah.’—Exode 30:12-16.
Na bango ni, a ga lani ngobo ti Juif oko oko ti mû impôt so a fa wungo ni awe ndali ti temple ngu oko oko. A yeke impôt so la Jésus amû yanga na Pierre ti payé ni na nginza so lo wara na yanga ti susu.—Matthieu 17:24-27.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 29:10) “Mo ga na koli-bagara ni na devant ti tente ti bungbi, fade Aaron na amolenge ti lo ayeke zia maboko ti ala na li ti lo.
it-2 l. 185 par. 5
Maboko
Ziango maboko na li ti zo. Nde na senge ziango maboko na li ti zo, a yeke zia maboko lani na li ti mbeni zo wala na ndö ti mbeni ye ndali ti araison nde nde. Me mingi ni, nda ni aye ti fa so a mû mbeni zo, a soro lo wala mbeni ye ti sara mbeni ye nde. Na ngoi ti matanga ti ziango Aaron na amolenge ti lo na kua ti prêtre, ala zia maboko ti li ala na li ti koli-bagara nga na akoli-taba use so a mû na sandaga; na sarango tongaso, ala hinga so a mû anyama so na sandaga ndali ti ala ndali ti so ala ga aprêtre ti Jéhovah Nzapa (Ex 29:10, 15, 19; Lé 8:14, 18, 22). Na ngoi so Nzapa ahunda lani na Moïse ti soro Josué ti mû place ti lo, Moïse azia maboko ti lo na li ti Josué, ye so asara si Josué “asi singo na yingo ti ndara” na asara si lo wara lege ti mû li ni nzoni na ndö ti azo ti Israël (De 34:9). A yeke zia maboko na li ti azo lani ti fa so a iri tënë nzoni na ndö ti ala (Ge 48:14; Mc 10:16). Jésus Christ andu ambeni zo,wala lo zia maboko ti lo na ndö ti ala, ti sava ala (Mt 8:3; Mc 6:5; Lc 13:13). Na ambeni ngoi lani, azo ayeke wara matabisi ti yingo vulu na lege so abazengele azia maboko na li ti azo ni.—Kus 8:14-20; 19:6.
(Exode 30:31-33) “Fade mo tene na azo ti Israël: ‘So ayeke mafuta ti tukungo na li ti zo ti soro lo, mbeni mafuta so ayeke nzoni-kue na lê ti mbi, a londo na ala ti si na ahale ti ala. 32 A kpaka ni na terê ti zo pëpe, nga ala sara mara ni pëpe. A yeke mbeni ye so ayeke nzoni-kue. A yeke mbeni ye so ayeke ngbâ lakue ti duti ye so ayeke nzoni-kue ndali ti ala. 33 Zo kue so asara mara ti mafuta ni so na lo zia ni na terê ti mbeni zo nde, fade a fâ lo.’”
it-2 l. 437 par. 1
Zo so a soro lo, sorongo zo
Na yâ ti Ndia so Jéhovah amû na Moïse, lo fa tongana nyen ti sara mafuta ti tukungo na li ti zo ti soro lo. A sara ni na aye nde nde so ayeke tâ pendere mingi: myrrhe, cinnamome so afun pendere, sosongo so afun pendere, casse, nga na mafuta ti olive (Ex 30:22-25). Ndia amû lege na mbeni zo pëpe ti sara mafuta ni na ti sara na mbeni ye nde wala ti zia ni na terê ti mbeni zo nde (Ex 30:31-33). Na lege ti fä, ye so afa so tukungo mafuta na li ti zo so a soro lo ayeke kota ye mingi nga ayeke nzoni-kue; na a fa biani so a soro zo ni.
Dikongo Bible
(Exode 29:31-46) “Mo yeke mû koli-taba ti sandaga ti ziango prêtre na mbata ti kua ti lo, mo tö nyama ni na yâ ti mbeni ndo so ayeke nzoni-kue. 32 Aaron na amolenge ti lo ayeke te nyama ti koli-taba ni na mapa so ayeke na yâ ti sakpa ni, ala yeke te ni na yanga ti tente ti bungbi. 33 Aye so a yâa ni fade na sandaga ti tene a zi na siokpari ti aprêtre ni tongaso si a zia ala na mbata ti kua ti ala nga si a zia ala nde ndali ti Nzapa so, fade ala yeke te ni. Mbeni zo nde ayeke te ni pëpe, ngbanga ti so a yeke mbeni ye so a zia ni nde ndali ti Nzapa. 34 Tongana mbeni nyama ti koli-taba ti sandaga ti ziango prêtre na mbata ti kua ti lo nga na mbeni mapa ni angbâ juska na ndapre, a yeke gbi ni. Zo ate ni pëpe ngbanga ti so a yeke mbeni ye so a zia ni nde ndali ti Nzapa. 35 “Mo sara na Aaron na amolenge ti lo aye kue so mbi fa na mo. Mo yeke mû ande lango mbasambala ti zia ala na mbata ti kua ti ala ti prêtre. 36 Lango oko oko mo yeke yâa ande na sandaga koli-bagara ti zi siokpari, na mo zi sioni ye kue na terê ti gbalaka ni na mungo sandaga, mo tuku mafuta na ndö ti gbalaka ni ti zia ni nde ndali ti Nzapa. 37 Mo yeke mû ande lango mbasambala ti yâa sandaga ti zi sioni ye kue na terê ti gbalaka ni, na mo zia ni nde si a ga mbeni gbalaka so ayeke nzoni kue kue kue. Azo kue so ayeke ndu gbalaka ni, a lingbi ala duti nzoni-kue kozoni si. 38 “Ye so mo yeke yâa ande na sandaga na ndö ti gbalaka ni ayeke so: lango oko oko, akete koli-taba use ti ngu oko; mo sara tongaso lakue. 39 Mo yâa na sandaga kete koli-taba oko na ndapre, nga tanga ti kete koli-taba ni na peko ti lindango ti lâ kozoni si ndo avuko. 40 Ti kozo kete koli-taba ni, mo yeke yâa lo na sandaga legeoko na dixième ti épha ti farine so a mélangé ni na quart ti hîn ti mafuta ti lê ti olive so a pika ni si asigi, na quart ti hîn ti vin ti sandaga ti sämba. 41 Mo yeke yâa ande use kete koli-taba ni na sandaga na peko ti lindango ti lâ kozoni si ndo avuko. Mo yâa lo legeoko na oko sandaga ti lê ti kobe nga na ti sämba tongana ti ndapre ni so. Mo yeke yâa ni tongana sandaga so a zö ni na Jéhovah, so fion ni afun nzoni na hôn ti lo. 42 So ayeke sandaga so a zö ni agbi kue, a yeke zö ni lakue ti londo na ala ti si na ahale ti ala; a yeke zö ni na yanga ti tente ti bungbi na gbele Jéhovah, ndo so mbi yeke fa terê ti mbi na ala ti sara tënë na mo. 43 “Mbi yeke duti dä ande na ndo so ti fa terê ti mbi na azo ti Israël, na gloire ti mbi ayeke sara si ndo so aga nzoni-kue. 44 Mbi yeke sara si tente ti bungbi ni na gbalaka ni aga nzoni-kue; na mbi yeke zia Aaron na amolenge ti lo nde si ala sara kua ti prêtre na mbi. 45 Mbi yeke sara kodro na popo ti azo ti Israël, na mbi yeke ga Nzapa ti ala. 46 Ala yeke hinga biani so mbi Jéhovah Nzapa ti ala la, mbi la mbi sigi na ala na kodro ti Égypte, tongaso si mbi sara kodro na popo ti ala. Mbi Jéhovah Nzapa ti ala la.