Tongana Nyen Jéhovah Ayeke Fa Lege na E
“Fa na mbi lege so ayeke mbilimbili.”—PSAUME 27:11.
1, 2. (a) Tongana nyen Jéhovah ayeke fa lege na azo ti lo laso? (b) Ti wara anzoni ye mingi ahon na lege ti abungbi andu ye wa?
JÉHOVAH ayeke Lingu ti lumière na ti tâ tene, tongana ti so e manda na yâ article so ahon. Tene ti lo ayeke za lumière na ndo lege ti e na ngoi so e yeke tambela na ndo lege ti mbilimbili. Jéhovah ayeke fa lege na e na fango ye na e na ndo lege ti lo. (Psaume 119:105) Legeoko tongana wasungo psaume ti giriri, na bê ti kiri singila e yeke yeda na mungo li ni ti Nzapa na e sambela: “O L’Eternel, fa na mbi lege ti Mo; fa na mbi lege so ayeke mbilimbili, ngbanga ti awato ti mbi.”—Psaume 27:11.
2 Mbeni lege oko so Jéhovah ayeke mu fango ye laso ayeke na lege ti abungbi ti aChrétien. E yeke wara ye ti nzoni mingi ahon na lege ti ye so aleke na ndoye tongaso na (1) guengo dä lakue, (2) na mango programme ni nzoni, nga (3) na kiringo tene hio na ambage so ahunda azo so aga ti sala tene dä? Na ndo ni, e yeke yeda na bê ti kiri singila na ngoi so e wara awango so ayeke mu ande maboko na e ti ngbâ na “lege so ayeke mbilimbili”?
Guengo ti Mo na Bungbi Ayeke Tongana Nyen?
3. Tongana nyen mbeni wakua ti ngoi kue alë mbeni nzoni salango ye ti guengo lakue na bungbi?
3 Ambeni wafango tene ti Royaume ayeke gue na abungbi lakue ngbele ye na ngoi so ala dë kete molenge. Mbeni Témoin ti Jéhovah so ayeke wakua ti ngoi kue adabe: “Na ngoi so mbi na ayaya ti mbi ti wali e yeke kono na yâ ti angu 1930, a yeke la ni ti e pepe ti hunda babâ na mama wala e yeke gue na bungbi. E hinga giriri so a lingbi e gue, tongana tele ti e aso pepe. Sewa ti e ayeke manqué abungbi kirikiri pepe.” Legeoko tongana Anne, prophète ti wali, ita-wali so ‘azia lâ oko pepe’ ndo ti vorongo Jéhovah.—Luc 2:36, 37.
4-6. (a) Ngbanga ti nyen ambeni wafango tene ti Royaume ayeke manqué abungbi? (b) Ngbanga ti nyen a yeke nene ye mingi ti gue na abungbi?
4 Mo yeke na popo ti azo so ayeke gue na abungbi ti aChrétien lakue, wala mo yeke gue fadeso gi ngoi na ngoi? Ambeni Chrétien so aba atene ala yeke sala ni nzoni mingi agi ti hinga wala a yeke biani tongaso. Teti ambeni yenga, ala sû na mbeti abungbi oko oko kue so ala gue dä. Tongana ala kiri aba ye so ala sû awe na nda ti ngoi so ala leke, bê ti ala adö tongana ala ba wungo ti abungbi so ala gue dä pepe.
5 Mbeni zo alingbi ti tene: ‘A yeke ye ti dongo bê pepe. Aye ayeke sala ngangu mingi na ndo azo laso, na a sala si a yeke kete ye pepe teti ala ti gue lakue na abungbi.’ A yeke biani tâ tene so e yeke na yâ ti angoi ti suingo bê mingi. Na ndo ni, aye so ane na ndo ti azo ayeke ngbâ ande biani ti gue na li ni. (2 Timothée 3:13) Me aye so kue asala pepe si akiri aga kota ye mingi ahon ti gue na abungbi lakue? Tongana e yeke pepe na mbeni nzoni kode ti tengo kobe ti yingo ti mu maboko na e, e lingbi pepe ti duti na beku ti luti na gbele asalango ngangu so bungbi ti aye ti fadeso aga na ni na ndo ti e. Tâ tene, tongana e bungbi tele lakue pepe, bê ti e alingbi ti pusu e ti zia “lege ti azo ti mbilimbili” biani! (aProverbe 4:18) A yeke tâ tene, tongana e kiri na kodoro na peko ti mbeni ngangu lango ti kusala, bê ti e alingbi lakue pepe ti pusu e ti gue na bungbi. Ye oko, tongana e gue atä so e nze, e yeke wara ye ti nzoni teti e mveni na e yeke wa afon e Chrétien na Da ti Royaume.
6 A-Hébreu 10:25 afa mbeni kpengba nda ti tene so ndali ni a lingbi e gue lakue na bungbi. Na yâ ni bazengele Paul awa afon lo Chrétien ti bungbi na ndo oko ‘mingi ahon teti ala ba lango ni aga ndulu.’ Biani, a lingbi e glisa lâ oko pepe so ‘lâ ti Jéhovah’ aga ndulu. (2 Pierre 3:12) Tongana e tene so nda ti bungbi ti aye ti fadeso angbâ yongoro mingi, e lingbi ti to nda ti zia lege na aye so e gi teti e mveni ti kanga ndo ti akusala ti yingo so ayeke kota mingi ahon, tongana guengo na bungbi. Na pekoni, tongana ti so Jésus agboto mê ndali ni, ‘lâ ni so alingbi ti ga na ndo e tongana son.’—Luc 21:34.
Duti Zo so Amä Ndo Nzoni
7. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene amolenge adengi mê na abungbi?
7 Ti gue gi na abungbi alingbi pepe. A lingbi e mä ndo nzoni, na dengingo mê na ye so atene kâ. (aProverbe 7:24) Tene so andu nga amolenge ti e. Tongana mbeni kete molenge ague na ekole, a ku ti tene lo dengi mê na wafango mbeti ni, atä tongana mbeni kota tene so a yeke fa a nzere na lo mingi pepe wala lo ba so a hon ngangu ti lo. Wafango mbeti ni ahinga so tongana kete molenge ni atara ti dengi mê, fade lo yeke gboto kamême ambeni ye ti nzoni na yâ ye ti manda ni. Tongaso, a yeke pepe na lege ni ti tene amolenge so ngu ti ala alingbi awe ti gue na ekole adengi mê na fango ye so amu na lege ti abungbi ti kongrégation ahon ti zia lege na ala ti lango fade fade na pekoni so bungbi ato nda ni? Biani, na popo ti atâ tene ti ngele mingi so awara na yâ Mbeti ti Nzapa, a yeke wara “ambeni ye so a yeke ngangu ti gbu nda ni.” (2 Pierre 3:16, NW) Me a lingbi e ba pepe tongana mbeni senge ye ngangu so mbeni kete molenge ayeke na ni ti manda ye. Nzapa ayeke sala tongaso pepe. Na ngoi ti sungo Bible, lo hunda na awakua ti lo so ade pendere ti ‘mä tene, ti manda, ti kpe mbito ti Jéhovah, na ti bata ti sala na lege ti tene kue ti Ndia so,’ so ambeni na popo ni ayeke la ni biani ngangu teti amolenge ti gbu nda ni. (Deutéronome 31:12; ba Lévitique 18:1-30.) Jéhovah aku laso ti tene amolenge asala ye nde na so?
8. Aye wa ambeni babâ na mama asala ti mu maboko na amolenge ti ala ti dengi mê na abungbi?
8 Ababâ na mama so ayeke aChrétien aba so ye so amolenge ti ala amanda na abungbi ayeke hunzi mbeni mbage ti nzala ti amolenge ni teti aye ti yingo. Ni la, ambeni babâ na mama aleke ti tene amolenge ti ala alango kete kozoni na abungbi tongaso si ala duti na ngangu nga ndulu ti manda ye na ngoi so ala yeke si ande na Da ti Royaume. Ambeni babâ na mama azia akatikati ngangu mingi na amolenge ti ala teti bango singa-le, wala, na lege ti ndara, ala ke biaku na ala ti ba ni na alakui so bungbi ayeke dä. (aEphésien 5:15, 16) Na ababâ na mama tongaso ayeke bata asalango ngia na ndo so alingbi, na wango amolenge ti ala ti mä tene na ti manda ye, alingbi na ngu nga na ngangu ti ala.—aProverbe 8:32.
9. Ye nyen alingbi ti mu maboko na e ti maï kode ti e ti mä ye?
9 Jésus ayeke sala giriri tene na abiazo tongana lo tene: “I bata nzoni na lege so i mä ye.” (Luc 8:18) Na ngoi ti fadeso, mingi ni a yeke ngangu ti sala ni ahon gi ti tene ni. A lingbi ti tene so, ti dengi mê nzoni ti gbu nda ti ye ayeke ngangu kua, me a lingbi ti maï kode ti mango ndo. Na ngoi so mo yeke mä diskur na ndo ti Bible wala mbeni mbage ti bungbi, tara ti gboto akota tene ti yâ ni. Bi bê kozoni na ye so wamungo diskur ayeke tene ande. Gi atene so mo lingbi ti sala na kusala na yâ fango tene ti mo wala ti sala ye alingbi na ni na yâ fini ti mo. Na yâ li ti mo, kiri mo ba atene ni na ngoi so ayeke sala lisoro na ndo ni. Sû andulu tene na mbeti.
10, 11. Tongana nyen ambeni babâ na mama amu maboko na amolenge ti ala ti ga azo so amä ndo nzoni ahon, na akode wa mo ba so alingbi ti mu maboko?
10 A yeke na ngoi so zo adë kete si lo yeke manda nzoni mingi ahon akode ti mango ndo. Ambeni babâ na mama ayeke wa amolenge ti ala so ngu ti ala adë ti lingbi pepe ti gue na ekole ti sû “andulu mbeti” na ngoi ti abungbi, atä kozoni ti tene amolenge ni amanda ti diko na ti sû mbeti. Ala yeke kpaka mbeni nzoroko na ndo ndulu lembeti na ngoi so adi ambeni iri so ala hinga tongana “Jéhovah,” “Jésus,” wala “Royaume.” Na lege so, amolenge alingbi ti manda ti bata li ti ala gi na ndo ye so ayeke tene na ndo ti estrade.
11 Ngoi na ngoi a hunda même ti wa amolenge so aga kota awe ti dengi mê. Tongana mbeni babâ ti sewa aba so molenge ti lo ti koli ti ngu 11 ayeke bi bê na ambeni ye nde na ngoi ti mbeni assemblée ti aChrétien, lo mu Bible na molenge ni na lo hunda lo ti gi aversê na ngoi so awamungo diskur ni ayeke fa ni. Babâ ni, so ayeke sû ti lo andulu mbeti, ayeke bi lê na ndo aversê na yâ Bible so molenge ni agbu ni. Na pekoni, molenge ni amä programme ti assemblée ni na ngia mingi ahon.
Zia A Mä Go ti Mo
12, 13. Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti mu mbage na hengo bia na yâ kongrégation?
12 Gbia David ahe bia giriri: ‘Fade mbi ngoro na tele ti balaga ti Mo, O Jéhovah, ti sala si azo amä tene ti singila.’ (Psaume 26:6, 7) Abungbi ti aTémoin ti Jéhovah amu na e apendere lege mingi ti fa mabe ti e na gigi ngangu. Mbeni oko lege so e lingbi ti sala ni ayeke ti mu mbage na ngoi so kongrégation ayeke he bia. So ayeke mbeni kpengba mbage ti vorongo ti e, me a yeke ngangu pepe ti tene a glisa nengo ni hio.
13 Ambeni molenge so ade ahinga pepe ti diko mbeti ayeke bata na li ti ala atene ti abia ti Royaume so ayeke he na abungbi yenga oko oko. Ala yeke na ngia mingi tongana ala wara lege ti he bia legeoko na akota zo. Ye oko, tongana amolenge ato nda ti kono kete, peut-être bê ti ala alingbi ti pusu ala mingi pepe ti bungbi na yâ hengo abia ti Royaume. Ambeni biazo nga ayeke sala kamela ti he bia na abungbi. Ye oko, hengo bia ayeke mbeni mbage ti vorongo ti e, legeoko tongana ti so kusala ti fango tene ayeke mbage ti vorongo ti e. (aEphésien 5:19) E yeke sala ngangu ti e kue ti sepela Jéhovah na yâ kusala ti fango tene. E lingbi nga pepe ti gonda lo na yango go ti e, atä a yeke pendere wala pepe, na yâ ti abia ti sepela so ahe na bê kue?—aHébreu 13:15.
14. Ngbanga ti nyen a lingbi e leke tele nzoni kozoni teti ye so e yeke manda na abungbi ti kongrégation?
14 E yeke sepela nga Nzapa tongana e kiri atene so akpengba zo na ngoi ti ambage ti abungbi ti e so a hunda na azo so aga ti sala tene. Ye so ahunda lekengo tele. A hunda ngoi mingi ti bi bê na ndo ambage ti Tene ti Nzapa so alï mingi. Bazengele Paul, mbeni zo so ayeke na kota nzala ti manda Mbeti ti Nzapa, aba tâ tene ti ye so. Lo sû na mbeti: “Mosoro na ndara na hingango ye ti Nzapa ayeke kota mingi!” (aRomain 11:33) I ababâ ti sewa, a yeke kota ye mingi ti tene i mu maboko na zo oko oko ti sewa ti i ti gi yâ ti ndara ti Nzapa, tongana ti so a fa na yâ Mbeti ti Nzapa. I zia ambeni ngoi nde na ndembe ti mandango Bible ti i na sewa ti fa nda ti atene so ayeke ngangu na ti mu maboko na sewa ti i ti leke tele teti abungbi.
15. Awango wa alingbi ti mu maboko na mbeni zo ti kiri tene na abungbi?
15 Tongana mo ye ti kiri tene mingi ahon na abungbi, ngbanga ti nyen mo leke kozoni pepe mbeni ye so mo ye ti tene? A hunda pepe ye so aleke ni na kode mingi. A yeke ba ande na nene ni mbeni versê ti Bible so alingbi, na so adiko ni na bê kue, wala ambeni kete tene so asoro ni nzoni na atene ni na mbeni lege so alondo na bê. Ambeni wafango tene ayeke hunda na zo so amu li ti mandango ye ni ti bata kozo kiringo tene ti mbeni paragraphe oko teti ala, tongaso si ala yeke manqué pepe lege so azi ti fa mabe ti ala na gigi.
Zo so Ayeke na Kode Pepe Aga Zo ti Ndara
16, 17. Wango wa mbeni ancien amu na mbeni serviteur ti mungo maboko, na ngbanga ti nyen wango so asala kusala nzoni?
16 Na abungbi ti aTémoin ti Jéhovah, mingi ni a yeke dabe ti e ti diko Tene ti Nzapa lâ oko oko. Salango tongaso ayeke mu ngangu na zo. A yeke mu nga maboko na e ti mu adesizion ti ndara, ti leke ambeni wokongo so e yeke na ni, ti ke atara, na ti kiri na nzoni duti ti e na lege ti yingo tongana e to nda ti mu mbeni lege so ayeke sioni.—Psaume 19:8 (19:7, NW).
17 A-ancien ti kongrégation so ayeke na kode ayeke ndulu ti mu awango ti Mbeti ti Nzapa, so alingbi na aye so atia e. Ye kue so a hunda e ti sala ayeke ti “ton ngu ni” na gingo awango ti ala so aluti na ndo Bible. (aProverbe 20:5) Mbeni lâ, mbeni serviteur ti mungo maboko so adë pendere nga so ayeke na wâ mingi ahunda na mbeni ancien awango na ndo lege so lo lingbi ti sala kusala mingi ahon na yâ kongrégation. Ancien ni, so ahinga pendere so nzoni, azi Bible ti lo na 1 Timothée 3:3, so atene a lingbi azo so ahiri ala na kusala asala ye ‘na lege ni.’ Na nzobe lo fa alege so na yâ ni pendere so alingbi ti ‘sala ye na lege ni’ na yâ asongo ti lo na ambeni zo. Bê ti ita-koli so adë pendere aso ngbanga ti so amu na lo wango polele? Oko pepe! Lo tene: “Ancien ni asala kusala na Bible, tongaso mbi ba biani so wango ni alondo la ni na Jéhovah.” Na bê ti kiri singila, serviteur ti mungo maboko ni asala ye alingbi na wango ni na lo yeke gue na li ni nzoni.
18. (a) Ye wa amu maboko na mbeni Chrétien so ade pendere ti luti na gbele tara na ekole? (b) Aversê wa ti Bible mo yeke dabe na ni na ngoi so mo si na gbele tara?
18 Tene ti Nzapa alingbi nga ti mu maboko na apendere ti “kpe anzala ti lâ ti pendere.” (2 Timothée 2:22, NW) Mbeni pendere-wali so ayeke Témoin ti Jéhovah na so awara diplôme ti kota da-mbeti ade ti ninga pepe awara lege ti luti na gbele atara na ngoi ti angu kue so lo gue na ekole, na gbungo li na ndo ambeni versê ti Bible nga na salango ye alingbi na ni. Fani mingi lo gbu li na ndo wango so asû pekoni na aProverbe 13:20 (NW): “Zo so atambela na awandara, fade lo ga zo ti ndara.” Legeoko na ni, lo duti na donzi ti sala kamarade gi na azo so aba na nene ni mingi akpengba-ndia ti Mbeti ti Nzapa. Lo tene: “Mbi yeke pepe nzoni ahon ambeni zo. Tongana mbi bi tele na popo ti azo so asala ye na lege ni pepe, mbi yeke ye ande ti nzere na lê ti akamarade ti mbi, na a lingbi ti gue na mbi na yâ kpale.” Wango ti Paul so asû pekoni na 2 Timothée 1:8 amu nga maboko na lo. Paul asû na mbeti: “Mo sala kamela pepe teti tene ti témoin ti Seigneur ti e, . . . me a lingbi mo hu pono legeoko na mbi teti Tene-nzoni.” Legeoko na wango so, na mbito pepe lo kangbi atene ti mabe ti lo so aluti na ndo Bible na azo so ayeke na yâ ti oko da-mbeti na lo na ngoi kue so alingbi ti sala ni. Na ngoi kue so ahiri lo ti tene peko ti mbeni tondo na gbele klase ni, lo yeke soro mbeni kota tene so amu lege na lo ti fa, na lege ti ndara, tene ti Royaume ti Nzapa.
19. Ngbanga ti nyen mbeni pendere-koli awara lege pepe ti luti na gbele aye ti sese so asala ngangu na ndo zo, me ye nyen amu na lo ngangu na lege ti yingo?
19 Tongana mbeni lâ e hon nde na “lege ti azo ti mbilimbili,” Tene ti Nzapa alingbi ti mu maboko na e ti kiri ti leke tambela ti e. (aProverbe 4:18) Mbeni pendere-koli so ayeke na Afrika amanda ye so hio. Tongana mbeni Témoin ti Jéhovah aga ti sala vizite na lo, lo yeda ti manda Bible. Ye so lo yeke manda anzere na lo mingi me a ninga pepe, lo lï na popo ti asioni kamarade na ekole. Na pekoni, lo tï na yâ salango ye ti pitan. Lo tene: “Yingo-ti-hinga ti mbi angbâ lakue ti gi mbi, na a lingbi mbi zia ti gue na abungbi.” Na pekoni, lo kiri lo to nda ti ga na abungbi. Pendere-koli so asigigi na kpengba tene so: “Mbi ba so kota gunda ti ye so kue ayeke ngbanga ti so kobe ti yingo atia mbi la ni ngangu. Mbi yeke manda ye mbi mveni pepe. A yeke ngbanga ni la mbi lingbi la ni pepe ti luti na gbele tara. Na pekoni mbi to nda ti diko Tour ti Ba Ndo na Réveillez-vous! Yeke yeke, mbi kiri mbi wara ngangu ti mbi na lege ti yingo na mbi lungula asioye na yâ fini ti mbi. So ayeke la ni mbeni pendere tene ti témoin teti ala so aba aye so mbi gbian. Mbi wara batême, na fadeso mbi yeke na ngia.” Ye nyen amu ngangu na pendere-koli so ti hon ndo ti awokongo ti lo ti mitele? Lo kiri lo wara ngangu ti lo ti yingo na lege ti mandango Bible lo mveni lakue.
20. Tongana nyen mbeni pendere alingbi ti luti na gbele abira so Satan aga na ni?
20 I aChrétien so i de pendere, a yeke ga na bira na ndo i laso! Tongana i ye ti luti ngangu na gbele agango na bira ti Satan, a lingbi i te kobe ti yingo lakue. Wasungo psaume, so a lingbi ti tene lo mveni ayeke nga mbeni pendere-koli, agbu nda ti ye so. Lo kiri singila na Jéhovah teti Lo mu Tene ti Lo, si ‘pendere-koli alingbi ti bata lege ti lo mbilimbili.’—Psaume 119:9.
Lege Kue so Nzapa Afa, Fade E Gue Dä
21, 22. Ngbanga ti nyen a lingbi e tene hio pepe so lege ti tâ tene ayeke ngangu mingi?
21 Jéhovah afa lege na mara ti Israël ti sigigi na Égypte ti lï na Sese ti Zendo. Na bango ndo ti zo, a lingbi ti tene so lege so lo soro ayeke ngangu mingi, gi senge senge tongaso. Ahon ti mu mbeni lege so a ba a tene a yeke ngangu pepe, mbeni lege so ague gi guengo biani so ahon na tele ti Ngu-ingo ti Méditerranée, Jéhovah ague na azo ti lo na mbeni lege so ayeke ngangu mingi na yando. Ye oko, so ayeke la ni nzobe biani na mbage ti Nzapa. Atä so a yeke ndulu mingi, lege so ahon na tele ti ngu-ingo ayeke gue na azo ti Israël na yâ ti kodoro ti aPhilistin so ake ala mingi. Na sorongo mbeni lege nde, Jéhovah asala si azo ti lo atingbi pepe lê na lê hio na aPhilistin.
22 Legeoko nga, ngoi na ngoi, e lingbi ti ba so lege so Jéhovah ayeke hon na e dä laso ayeke ngangu. Yenga oko oko, e yeke na gbâ ti akusala ti aChrétien na yâ programme ti e, na a ndu nga abungbi ti kongrégation, mandango ye zo mveni, nga na kusala ti fango tene. A lingbi ti ba so ambeni lege ni ayeke ngangu pepe. Me e yeke si ande na nda ni so e yeke sala ngangu mingi ti si dä gi tongana e mu lege so Nzapa afa. Ni la, zia e ngbâ lakue ti kamata kota fango ye so alondo na Jéhovah na ti ngbâ na ndo “lege so ayeke mbilimbili” teti lakue lakue!—Psaume 27:11.
Mo Lingbi ti Fa Nda Ni?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e bi bê mbilimbili na ndo nene ti guengo na abungbi ti aChrétien lakue?
• Ye wa ababâ na mama alingbi ti sala ti mu maboko na amolenge ti ala ti dengi mê na ngoi ti abungbi?
• Ti duti mbeni zo so amä ndo nzoni andu ye wa?
• Ye nyen alingbi ti mu maboko na e ti kiri tene na ngoi ti abungbi?
[Foto na lembeti 16, 17]
Guengo na abungbi ti aChrétien ayeke mu maboko na e ti glisa pepe lâ ti Jéhovah
[Afoto na lembeti 18]
Gbâ ti alege nde nde ayeke dä ti sepela Jéhovah na ngoi ti abungbi ti aChrétien