Mwezi gwa 11
Lwa Kalindarhu, Lusiku 1 Mwezi gwa 11
Omu kanwa k’abana barho n’orhubonjo, mwo wakûzire obukuze.—Mt. 21:16.
Akaba oli mubusi, okarhabala abana bawe barheganye amashuzo bakahash’ihâna kushimbana n’emyaka yabo. Hali amango rhuganirira emyanzi mizibu amango g’ifunzo, kwa lwiganyo, amazibu g’omu buhya, erhi ebiyerekire olugenzi, cikone hanaba cifungo ciguma erhi bibirhi omwana akahash’ishuzako. Kandi, orhabale abana bawe bahugûkwe bulya gurhi birhakahashikana ngasi mango bakahâbwa obulyo bw’okushuza erhi bakahira okuboko enyanya. Okubahugûlira ntyo kwanabarhabala barhavunikaga omurhima erhi abandi bakahâbwa obulyo bw’okushuza ahali habo. (1 Tm. 6:18) Rhweshi rhwanarheganya amashuzo minja gakakuza Yehova n’okuha bene wirhu na bali birhu omurhima. (Mig. 25:11) Ciru akaba mango maguma na maguma rhwanaganirira kwa bofofi ebi rhwacibwinire omu kalamo, rhushinganine rhukayaka okuganirira binji bwenene okubirhuyerekire. (Mig. 27:2; 2 Kr. 10:18) Ahali h’okujira ntyo, rhunacihangane okusegeza obwenge kuli Yehova, Akanwa kage, n’olubaga lwage lwoshi.—Maf. 4:11. w23.04 buk. 24-25 cif. 17-18
Lw’Iyinga, Nsiku 2 Mwezi gwa 11
Rhurhajaga iro ak’abandi, ci rhube masu erhikwo, rhurhanabaga badâda [rhunalange enkengero zirhu, NWT].—1 Ts. 5:6.
Obuzigire buli bwa bulagirire lyo rhugendekera rhwaba masu n’okulanga enkengero zirhu. (Mt. 22:37-39) Obuzigire kuli Nnâmahanga bunarhurhabale lyo rhulembera omu mukolo gw’amahubiri ciru gwakarhulerhera mazibu malebe. (2 Tm. 1:7, 8) Bulya rhuba rhuzigire ciru n’abantu barhakolera Yehova, rhunagendekere rhwahubiri, ciru rhunahubiri kugerera etelefone na kugerera amaruba. Rhurhaheza obulangalire oku lusiku luguma abalungu birhu bashanja banarhondere bajira ebishinganine. (Eze. 18:27, 28) Obuzigire bwirhu oku balungu buhiziremwo okuzigira abirhu Bakristu. Rhunayerekane obuzigire bwa ntyo omu ‘kushibirizanya n’okuzibuhanya.’ (1 Ts. 5:11, Mashi Bible) Ak’abasoda bakola ngasi muguma aha burhambi bw’owabo amango bali omu ntambala, rhunashibirizanye erhi kuhânana omurhima. Nta lusiku rhwakayagaza bene wirhu na bali birhu n’obulonza erhi kubagalulira obubi oku bundi. (1 Ts. 5:13, 15) Kandi rhunayerekane obuzigire bwirhu omu kukenga abali balongoza omu cigamba.—1 Ts. 5:12. w23.06 buk. 10 cif. 6; buk. 11 cif. 10-11
Lwa Kasi, Nsiku 3 Mwezi gwa 11
Ka [Yehova] aderha kone arhanajire cici?—Mib. 23:19.
Njira nguma rhwakazibuhyamwo obuyemere bwirhu, kuli kurhanya bwenene lugenda engombôlo. Engombôlo erhuyemezize n’obwalagale oku ebiragane bya Nnâmahanga byahikirira. Erhi rhurhanya bwenene lugenda bulya gurhi engombôlo yahânagwa n’ebyal’ihûnyirwe ly’ehânwa, rhunazibuhye obuyemere bwirhu oku eciragane ca Nnâmahanga c’okurhuha akalamo karhagwerhi buzinda omw’igulu linja bwenene cahikirira kobinali. Bulya gurhi rhudesire ntyo? Bici byal’ihûnyirwe ly’engombôlo ehânwa? Yehova arhumire Omugala muzigirwa na nfûla yage, mwîra wage wa hofi-hofi bwenene, kurhenga empingu aburhwe nka muntu mwimana hanw’igulu. Amango Yezu ali hanw’igulu, alembire amazibu ga ngasi lubero. Buzinda alibuzibwa anafâ olufû lw’amalumwa manji. Eryo liri ibeyi linene bwenene Yehova alyuzire! Nnâmahanga wirhu w’obuzigire arhakalesire Omugala alibuzibwe n’okufâ ly’arhuha akalamo kinja bwenene cikone ka kasanzi kasungunu kone. (Yn. 3:16; 1 Pt. 1:18, 19) Bulya Yehova alyuzire ibeyi linene ntyo, kobinali ahikiriza eciragane cage c’okurhuha akalamo karhagwerhi buzinda omw’igulu lihyahya. w23.04 buk. 27 cif. 8-9
Lwa Kabirhi, Nsiku 4 Mwezi gwa 11
We lufu, ngahi amatumu oyirha mwo gali?—Hoz. 13:14, Mashi Bible.
Ka Yehova agwerhe irala ly’okufûla abafîre? Neci, buzira karhinda. Alongozize bandisi banji b’Ebibliya bayandike eco ciragane cage c’obufûke bw’amango gayisha. (Iz. 26:19; Maf. 20:11-13) N’erhi Yehova ahâna eciragane, ensiku zoshi anacihikirize. (Yoz. 23:14) Kobinali, Yehova alonzize okufûla abafîre. Rhuganirire enderho za Ayubu. Al’iyemire n’obwalagale oku ciru akafîre, Yehova akalonzize okucib’imubona ali alama. (Ayu. 14:14, 15) Yehova aba alonzize okucib’ibona abakozi bage boshi bafîre nk’oku anal’ilonzize okucib’ibona Ayubu. Aba alonzize okucib’ibagalulira obuzine banagwerhe amagala minja n’omwishingo. Gurhigi lugenda emiliyare y’abantu bafîre barhanabaga n’obulyo bw’okuyiga okuli lugenda Yehova? Nnâmahanga wirhu w’obuzigire aba alonzize okubafûla nabo. (Ebj. 24:15) Aba alonzize nabo babe n’obulyo bw’okuba bîra bage n’okulama ensiku n’amango hanw’igulu.—Yn. 3:16. w23.04 buk. 9 cif. 5-6
Lwa Kasharhu, Nsiku 5 Mwezi gwa 11
Nnâmahanga ali olunda lwirhu rhwahima.—Enna. 108:13, Mashi Bible.
Gurhi wakazibuhyamwo obulangalire bwawe? Kwa lwiganyo, erhi akaba ogwerhe obulangalire bw’okulama omu paradizo hanw’igulu, okasoma ebi Ebibliya ehugwîre lugenda Eparadizo n’okubirhanyako. (Iz. 25:8; 32:16-18) Okarhanya lugenda gurhi akalamo kayish’iba omw’igulu lihyahya. Okacibona olimwo. Erhi ngasi mango rhwakakaciha akasanzi k’okurhanya oku bulangalire bwirhu, amalibuko girhu ganaba “masungunu [na] ga kasanzi kasungunu.” (2 Kr. 4:17, Mashi Bible) Yehova akuzibuhya kugerera obulangalire akuhîre. Ahizireho ebi olagirireko byoshi ly’ohâbwa emisi kurhenga emwage. Co cirhumire, erhi wakaba olagirire oku burhabale ly’ohikiriza mukolo mulebe, ly’olembera amazibu, erhi ly’ogendekera waba n’omwishingo, okayegera Yehova kugerera isala ly’obushiru n’okulonza obulongozi bwage kugerera ifunzo lyawe wene. Okayemera okuhâbwa omurhima kugerera bene winyu na bali binyu Bakristu. Ngasi mango okaciha akasanzi k’okurhanya oku bulangalire bwawe bw’amango gayisha. Erhi wakajira ntyo, ‘obuhashe bw’irenge [lya Nnâmahanga] bwakuzibuhya, ohash’ilembera amalibuko goshi n’oburhwali.’—Kl. 1:11. w23.10 buk. 17 cif. 19-20
Lwa Kani, Nsiku 6 Mwezi gwa 11
Oku ngasi kantu mukaz’ivuga omunkwa.—1 Ts. 5:18.
Rhugwerhe birhumire binji by’okuvuga Yehova omunkwa omw’isala. Rhwanamuvuga omunkwa kuli ngasi kantu kinja rhujira; kobinali ngasi ngalo nyinja emwage erhenga. (Yk. 1:17) Kwa lwiganyo, rhwanamuvuga omunkwa enyanya z’igulu lirhu linja bwenene n’ebintu binja bwenene alemire. Kandi rhwanamuvuga omunkwa enyanya z’obuzine rhujira, omulala gwirhu, abîra birhu n’obulangalire bwirhu. Kandi rhunavuge Yehova omunkwa bulya arhuyemerire okuba n’obwîra bwinja haguma naye. Byanahûna rhucihangane bwenene lyo rhurhanya lugenda ebirhumire rhugwerhe byakarhushumya rhube ba kuvuga Yehova omunkwa. Bantu banji ene barhaba ba kuvuga omunkwa. Kanji-kanji abantu banasegeze obwenge kw’ebi balonzize ahali h’okubusegeza kw’ebi bakajira lyo bavuga omunkwa kw’ebi bagwerhe. Erhi rhwakarhondera okuyiga oborhere bwa ntyo, amasala girhu ganakaba nsengero zone. Ly’oko kurhag’irhuhikira, rhushinganine rhugendekere rhwacihangana lyo rhuba ba kuvuga omunkwa kw’ebi Yehova arhujirira byoshi.—Lk. 6:45. w23.05 buk. 4 cif. 8-9
Lwa Karhanu, Nsiku 7 Mwezi gwa 11
Mushenge n’obuyemere, buzira kurhindira ciru n’ehitya.—Yk. 1:6.
Bulya Yehova aba Larha wirhu w’obuzigire, arhalonza rhulibuke. (Iz. 63:9) Cikone Yehova arharhucîka oku mazibu girhu goshi, gashushanyizibwe n’enyishi erhi ngulumira z’omuliro. (Iz. 43:2) Cikone, alaganyize oku arhurhabala lyo ‘rhugalambagiramwo.’ Arhakanaleka ago mazibu girhu garhuzidohere ensiku zoshi. Kandi Yehova anarhuhe iroho lyage litagatifu ligwerhe obuhashe lyo lirhurhabala rhulembere. (Lk. 11:13; Fl. 4:13) Enyanya z’oko, rhwanayemera n’obwalagale oku ensiku zoshi arhuha ebi rhulagirireko lyo rhulembera n’okugendekera rhwabêra bishwekerezi kuli ye. Yehova alonzize rhumulangalire. (Hb. 11:6) Hali amango rhuciyumva rhuzidohirwe bwenene enyanya z’amazibu girhu. Hali amango rhwakarhondera rhwaba n’akarhinda omu kurhanya oku Yehova arharhurhabale. Cikone, Ebibliya erhuyemezize n’obwalagale oku, kugerera obuhashe bwa Nnâmahanga ‘rhwanashembuka enkûta.’ (Enna. 18:29, Mashi Bible) Co cirhumire ahali h’okusegeza obwenge oku karhinda kirhu, rhushinganine rhusalire n’obuyemere boshi, n’okulangalira oku Yehova ashuza amasala girhu.—Yk. 1:6, 7. w23.11 buk. 22 cif. 8-9
Lwa Kalindarhu, Nsiku 8 Mwezi gwa 11
Emyampi [y’obuzigire] guba muliro, ngulumira ya Nyamuzinda. Amîshi galuge kurhi, garhazimiza buzigire, nanga obuzigire burhahêkwa na lwîshi.—Lwi. 8:6, 7.
Ezo ziri nderho nyinja bwenene zihugwîre obuzigire bw’okunali! Ezo nderho zihîre omurhima omulume n’omukazi barhôline: Mwanayerekana obuzigire bw’okunali. Biba bihûnyire omulume na mukage bajire bushiru bunji lyo bagendekera bazigirana omu kalamo kabo koshi. Kwa lwiganyo, omuliro gwanagendekera gwayaka erhi akaba hali oli waguhirako enshali. Erhi akaba nta muntu oli waguhirako enshali, gwanahikira aha gwazima. Ko n’oko, obuzigire egarhi k’omulume na mukage bwanagendekera bwasêra ensiku zoshi, erhi akaba bali basêza obwîra bwabo. Hali amango omulume na mukage bakayumva nk’obuzigire bwabo buli bwanyiha, bwenene erhi akaba bagwerhe amazibu g’okubula ensaranga, amazibu g’obulwala, erhi amazibu g’okulera abana. Co cirhumire, lyo bagendekera bayasa ‘engulumira ya Nyamuzinda,’ omulume na mukage bashinganine bajire okwabo koshi lyo baba n’obwîra busezire haguma na Yehova. w23.05 buk. 20 cif. 1-3
Lw’Iyinga, Nsiku 9 Mwezi gwa 11
Orhayobohe.—Dan. 10:19.
Lyo rhuba n’oburhwali, bici rhushinganine rhujire? Ababusi birhu banarhuha omurhima rhube n’oburhwali, cikone rhurhakayima obo borhere kurhenga oku babusi birhu. Okuba n’oburhwali kuba nka kuciyigiriza obulenga buhyahya. Njira nguma wakamanyamwo obo bulenga bwinja-bwinja, kuli kulolereza ebi omwigiriza wawe ali ajira na buzinda oyige olwiganyo lwage. Ko n’oko, rhunaciyigirize okuba n’oburhwali omu kulolereza bwinja gurhi abandi bali bayerekanamwo obo borhere n’okuyiga olwiganyo lwabo. Aka Daniyeli, rhushinganine rhumanye Akanwa ka Nnâmahanga bwinja. Rhugwasirwe rhujire obwîra bwa hofi-hofi haguma na Yehova omu kukamuganiza kanji-kanji n’okumubwira oku rhuli rhwaciyumva koshi. Kandi rhushinganine rhulangalire Yehova n’okuyemera n’obwalagale oku arhurhabala ensiku zoshi. Erhi rhwakajira ntyo, rhwanaba n’oburhwali erhi obuyemere bwirhu bwakarhangulwa. Kanji-kanji abantu b’oburhwali banakengwe n’abandi. Kandi banarhabala abantu b’omurhima mwinja bamanye Yehova. Kobinali, rhugwerhe ebirhumire binja by’okuba n’oburhwali. w23.08 buk. 2 cif. 2; buk. 4 cif. 8-9
Lwa Kasi, Nsiku 10 Mwezi gwa 11
Rhukalola bwinja ngasi kantu.—1 Ts. 5:21.
Oluderho lw’Ecigiriki lwahindwirwe “kulola bwinja” lwakolesibwe omu kuganirira enjira abantu bakag’ipimamwo amabuye g’engulo ndarhi lyo bamanya erhi gali g’okunali. Co cirhumire rhushinganine rhukapima erhi kulabiriza ebi rhuyumva erhi ebi rhusoma lyo rhumanya erhi biri by’okunali. Oko kwaba kwa bulagirire ciru bwenene kuli rhwe amango rhugendekire rhwayegerera amalibuko madarhi. Ahali h’okuyemereza duba-duba ebi abandi badesire, rhunakolese obuhashe bwirhu bw’okurhanya lyo rhushushanya ebi rhusomire erhi ebi rhuyumvirhe n’ebi Ebibliya n’ikubuliro lya Yehova bidesire. Omu kujira ntyo, rhurhayish’irhebwe n’emyanzi y’obunywesi elongozibwe n’abazimu. (Mig. 14:15; 1 Tm. 4:1) Nka cigusho, abakozi ba Nnâmahanga bayish’iyokoka amalibuko madarhi. Cikone nka muntu muguma muguma, rhurhamanyiri gurhi byaba irhondo. (Yk. 4:14) Ciru akaba ntyo, rhube rhwayish’icunguka amalibuko madarhi erhi rhwafâ embere gayishe, rhwayish’ihâbwa oluhembo lw’obuzine bw’ensiku n’amango erhi rhwakagendekera rhwabêra bishwekerezi. Rhweshi rhugendekerage rhwasegeza obwenge oku bulangalire bwirhu bwinja n’okuyorha rhucirheganyize lugenda olusiku lwa Yehova! w23.06 buk. 13 cif. 15-16
Lwa Kabirhi, Nsiku 11 Mwezi gwa 11
Arhajira ebi arhamanyisagya abarhumisi . . . bage.—Am. 3:7.
Rhurhamanyiri gurhi bulebi buguma na buguma bw’Ebibliya bwayish’ihikirizibwamwo. (Dan. 12:8, 9) Cikone arhali mpu bulya rhurhahugûsirwi bulebi bulebe kone ko kuderha oku obo bulebi burhahikirire. Buzira karhinda, rhwanalangalira oku Yehova arhufulûlira ebi rhulagirire oku kumanya omu kasanzi kakwanine, nk’oku anajiraga omu mango ga mîra. ‘Omurhûla n’akalembe’ byayish’iyalagazibwa. (1 Ts. 5:3) Enyuma z’aho, amarhegesi g’epolitike g’er’igulu gayish’ihindukira idîni ly’obunywesi n’okulishereza. (Maf. 17:16, 17) Buzinda bay’ishirhera abakozi ba Nnâmahanga. (Eze. 38:18, 19) Ebyo byayish’ilongoza okw’ivita lya Harmagedoni. (Maf. 16:14, 16) Rhwanayemera n’obwalagale oku ebyo byajirikana hano hofi-hofi. Embere bijirikane, lekagi rhuyerese Larha wirhu w’omu mpingu w’obuzigire oku rhumuvuzire omunkwa omu kusegeza obwenge oku bulebi bw’Ebibliya n’omu kurhabala abandi nabo bajire ntyo. w23.08 buk. 13 cif. 19-20
Lwa Kasharhu, Nsiku 12 Mwezi gwa 11
Rhuzigirane, bulya obuzigire emwa Nyamuzinda burhenga.—1 Yn. 4:7.
Amango entumwa Paolo yakag’iganirira obuyemere, obulangalire, n’obuzigire, yashwinjire omu kuderha oku “ecikulîre ebindi [ago morhere] bwo buzigire.” (1 Kr. 13:13) Bulya gurhi Paolo aderhaga ntyo? Omu mango gayisha, rhurhakaciba rhulagirire oku kuba n’obuyemere omu biragane bya Nnâmahanga lugenda igulu lihyahya erhi kulangalira oku ebyo biragane byahikirizibwa, bulya byayish’iba erhi byahikirizibwe. Cikone ensiku zoshi rhwayish’iba rhulagirire oku kuzigira Yehova n’okuzigira abantu. Kobinali, obuzigire bwirhu kulibo bwayish’igendekera bwayushûka ensiku n’amango. Kandi, obuzigire, buba egarhi k’ebintu biyerekana oku kobinali rhuli Bakristu b’okunali. Yezu abwizire entumwa zage erhi: “Ecimanyiso abantu boshi babonerekwo oku muli baganda bani, bwo buzigire mwazigirane.” (Yn. 13:35) Kandi, okuba n’obuzigire egarhi kirhu rhwene na nnene kunarhume rhwagendekera rhwaba omu cinyabuguma. Paolo ahamagire obuzire oku ly’“ifûndo limana ly’ecinyabuguma.” (Kl. 3:14, NWT) Entumwa Yowane yayandikire ababo bemezi ntya: “Osîma [ozigira] Nnâmahanga agwasirwe asîme na mwene wabo.” (1 Yn. 4:21, Mashi Bible) Erhi rhuyerekana obuzigire egarhi kirhu rhwene na nnene, rhunayerekane oku rhuzigire Nnâmahanga. w23.11 buk. 8 cif. 1, 3
Lwa Kani, Nsiku 13 Mwezi gwa 11
Rhurhibe ngasi buzirho.—Hb. 12:1, NWT.
Ebibliya eshushanyize akalamo kirhu rhuli Bakristu n’akamashigwe k’okulibirha. Abalibisi bahasha okulibirha kuhika oku buzinda bw’ako kamashigwe bahâbwa oluhembo lw’obuzine bw’ensiku n’amango. (2 Tm. 4:7, 8) Rhushinganine rhujire okwirhu koshi lyo rhugendekera rhwalibirha, bwenene bulya rhuyegerire bwenene obuzinda bw’akamashigwe kirhu k’okulibirha. Entumwa Paolo ayerekine ebyakarhurhabala lyo rhuhima ako kamashigwe. Arhubwizire oku “rhurhibe ngasi buzirho . . . rhunalibirhe n’obulembedu akamashigwe kahizirwe embere zirhu. Ka Paolo al’ilonzize okuderha oku nta muzigo Omukristu ashinganine abarhule? Nanga, arhali ntyo ko al’ilonzize okuderha. Lubero n’oko, al’ilonzize okuderha oku rhushinganine rhucirhenzeko ngasi buzirho burhali bwa bulagirire. Obuzirho bwa ntyo bwanarhuma rhurhalibirha duba-duba bwananarhuma rhwarhama. Lyo rhugendekera, rhugwasirwe rhumanye duba-duba n’okucirhenzako ngasi buzirho burhali bwa bulagirire bwakarhuma rhwashuba amagulu. Cikone mw’ako kasanzi ko n’ako, rhurhalonzizi rhurhibe emizigo rhushinganine rhubarhule. Erhi rhwakajira ntyo, rhurhakac’ishinganana okugendekera mw’ako kamashigwe k’okulibirha.—2 Tm. 2:5. w23.08 buk. 26 cif. 1-2
Lwa Karhanu, Nsiku 14 Mwezi gwa 11
Okulimba [erhi kuciyinjihya] kwinyu kurhabaga kw’embuga.—1 Pt. 3:3.
Olugero lunarhurhabale rhukenge entanya z’abandi. Kwa lwiganyo, bali birhu baguma na baguma baba basimire okuciyinjihya (kucipamba), cikone abandi barhasima okujira ntyo. Bakristu baguma na baguma banashagalukire okunywa amamvu n’olugero, cikone abandi baba bahizire okurhaganywa ciru n’ehitya. Abakristu boshi baba balonzize babe n’amagala minja, cikone banacishoge enjira ziri lubero z’okubukwa. Erhi ensiku zoshi rhwakabona nk’ebi rhusima byo binja n’okujira okwirhu koshi lyo rhubiyemeza bene wirhu na bali birhu, rhwanasarhaza abandi n’okurhuma rhwagabikanamwo. (1 Kr. 8:9; 10:23, 24) Kwa lwiganyo, ahali h’okurhuhiriraho amarhegeko makali lugenda ebi rhushinganine rhuyambale, Yehova arhuhîre amakanuni rhwakakulikira. Rhugwasirwe rhuyambale omu njira eshinganine abakozi ba Nnâmahanga, enayerekine “olugero.” (1 Tm. 2:9, 10) Co cirhumire rhurhayambala omu njira yakarhuma abandi barhusegezako obwenge. Kandi amakanuni g’Ebibliya ganarhabala abagula bayake okucihiriraho amakanuni gabo bonene lugenda emyambalo n’enjira z’okumomwa erhi okusukwa. w23.07 buk. 23-24 cif. 13-14
Lwa Kalindarhu, Nsiku 15 Mwezi gwa 11
Munyumvirhize lyo mukaz’irya ebinunu, munacishinge omu kulya ebishushagire.—Iz. 55:2.
Yehova arhuyeresire gurhi rhwakabamwo n’obushagaluke omu mango gayisha. Abayemera omulali gwa “nyamusirhye w’omukazi” banasegeze obwenge bwabo oku masima “manunu” g’omu bwifulikwe. Ebijiro byabo byayish’ibalerhera “olufû.” (Mig. 9:13, 17, 18) Ebyo biri lubero bwenene n’ebyahikira abayemera omulali gw’“obwenge bw’okunali”! (Mig. 9:1) Rhunaciyigirize okuzigira ebi Yehova azigira n’okushomba ebi ashomba. (Enna. 97:10) Kandi rhunashagalukire okulalika abandi bayunguke n’“obwenge bw’okunali.” Rhuli nka bakozi barhumirwe “baje bayakûza, bayimange omu cishagala [erhi lugo] oku irango, baje baderha erhi: ‘Mâshi ngasi cinganyi cije hano.’” Obunguke kuli rhwe n’oku bantu bali bayemera omulali gwirhu burhali bwa muli gano mango gone. Obo bunguke buli bw’ensiku zoshi, bwarhuhashisa ‘rhulame’ ensiku n’amango hano rhuba rhuli ‘rhwakulikira enjira y’obwenge.’—Mig. 9:3, 4, 6, Mashi Bible. w23.06 buk. 24 cif. 17-18
Lw’Iyinga, Nsiku 16 Mwezi gwa 11
Orhakunira duba ye mukulu kulusha entwali, ocîrhambwire yene ye mukulu hali ogwarha ebishagala mpira.—Mig. 16:32, Mashi Bible.
Gurhi ociyumva erhi owinyu munyakazi erhi owinyu mwanafunzi akakudosa lugenda obwemere bwawe? K’onayumve ehy’oboba? Banji muli rhwe banaciyumve ntyo. Cikone idoso lya ntyo linarhurhabale rhuhugûkwe entanya z’owundi muntu erhi obwemere bwage, n’oko kunarhuhe obulyo bw’okumuganirira omwanzi mwinja. Cikoki, hali amango omuntu akarhudosa idoso bulya alonzize okurhujisa kadali. Oko kurhakarhusomeza. Kobinali, hali bantu baguma na baguma babwizirwe emyanzi y’obunywesi lugenda obwemere bwirhu. (Ebj. 28:22) Na kandi, rhuli rhwalama omu “nsiku nzinda,” kasanzi bantu banji “barhakababalira ndi [barhalonza okuyumvikana na ndi, NWT]” na ciru “barhayumva lukogo [bakali, NWT].” (2 Tm. 3:1, 3) Wanacidosa ntya: ‘Gurhi nakabamwo mutûdu na mwirhonzi erhi muntu mulebe akazusa embaka lugenda obwemere bwani buyimangire oku Bibliya?’ Bici byakakurhabala? Kwa bofofi, buli butûdu. Omuntu mutûdu arhakunira duba-duba, cikone anabe wa kucihasha erhi bakamugayisa, n’erhi akaba arhamanyiri oku ashuza. w23.09 buk. 14 cif. 1-2.
Lwa Kasi, Nsiku 17 Mwezi gwa 11
Wabayimika babe barhambo omu cihugo coshi.—Enna. 45:16, Mashi Bible.
Hali amango rhuhâbwa amahano garhurhabala lyo rhucilanga n’ebintu nk’okuzigira ebintu by’omubiri n’eyindi mikolo yakarhuhira omu murhego gw’okuvuna amarhegeko ga Mungu. Muli ezo njira nazo, rhunagishwe omu kukulikira obulongozi bwa Yehova. (Iz. 48:17, 18; 1 Tm. 6:9, 10) Buzira karhinda, Yehova agendekera akolesa bene bantu ahizireho lyo barhuha obulongozi omu mango g’amalibuko madarhi n’omu Burhegesi bw’Emyaka Cihumbi. Ka rhwagendekera rhwakulikira obo bulongozi? Kwayish’iba kulembu okujira ntyo erhi akaba rhuli rhwakulikira obulongozi bwa Yehova ene. Co cirhumire, lekagi ensiku zoshi rhukulikire obulongozi bwa Yehova, buhiziremwo obulongozi rhuhâbwa n’abalume ahizireho lyo barhulanga. (Iz. 32:1, 2; Hb. 13:17) N’omu mango rhuli rhwajira ntyo, rhugwerhe ebirhumire byoshi by’okulangalira Yehova Cirongozi wirhu, oli warhulongoza kurhenga omu mazibu g’ekiroho n’okurhuhêka emunda rhuyerekire, ebwa buzine bw’ensiku n’amango omw’igulu lihyahya. w24.02 buk. 25 cif. 17-18
Lwa Kabirhi, Nsiku 18 Mwezi gwa 11
Lukogo lwa Nnâmahanga [lurhashinganinwi] lwo mwayokwirwe mwo.—Ef. 2:5, Mashi Bible.
Paolo al’igwerhe akalamo k’omwishingo omu mukolo gwa Yehova, cikone hali mazibu manji al’ishinganine alwise. Kanji-kanji akag’ijira emibalamo milîri, n’okubalama kurhali kulembu mw’ago mango. Omu mibalamo yage, hali amango ‘enyishi zamuhushire’ hali n’amango ‘alinzir’igwa omu bishumusi.’ Hali n’amango akagishurhwa n’abakag’imuhagalika. (2 Kr. 11:23-27) Na kandi arhali ensiku zoshi bene wabo Paolo Bakristu bashagalukire obushiru bwage bw’okubarhabala. (2 Kr. 10:10; Fl. 4:15) Bici byarhabire Paolo ly’agendekera akolera Yehova? Paolo aciyigirizize binji lugenda amorhere ga Yehova kugerera Amandiko na kugerera ebi acibwinire yene. Paolo ahikira aha ayemera n’obwalagale oku Yehova Nnâmahanga al’imuzigire. (Rm. 8:38, 39; Ef. 2:4, 5) Na kandi ahikira aha azigira Yehova bwenene. Paolo ayerekine obuzigire bwage kuli Yehova omu ‘kukolera abatagatifu’ n’omu kugendekera ajira ntyo.—Hb. 6:10. w23.07 buk. 9 cif. 5-6
Lwa Kasharhu, Nsiku 19 Mwezi gwa 11
Mukayumva abarhegesi bamukulire.—Rm. 13:1.
Bantu banji baba bamanyire oku rhuba rhulagirire oku marhegesi ga bene bantu n’oku rhushinganine rhurhumikire marhegeko maguma na maguma gahirwaho n’‘abarhegesi barhukulire.’ Cikone abo bantu bo n’abo nkaba banarhindira okurhumikira irhegeko libonekine nka lirhashinganini erhi libonekine nka lihûnyire binji bwenene. Ebibliya edesire oku amarhegesi ga bene bantu go gali galerha amalibuko, bulya gali idako ly’obulongozi bwa Shetani, ganay’ishisherezibwa hano hofi-hofi. (Enna. 110:5, 6; Muh. 8:9; Lk. 4:5, 6) Kandi erhubwizire oku “ngasi ogomera omurhegesi, erhi irhegeko lya Nnâmahanga agomire.” Okurhumikira abarhegesi barhukulire n’omurhima goshi ciri cigabi c’omupango Yehova ahizireho gwa kasanzi kasungunu lyo harhabaga akavulindi. Co cirhumire, rhugwasirwe ‘rhukâha ngasi muguma ebi anakwanine,’ oko kuhiziremwo, okulipa amatakse, obukenge, n’okurhumikira. (Rm. 13:1-7) Hali amango rhwakabona nk’irhegeko lilebe lirhakwanini, lirhali lya bushinganyanya, erhi okulirhumikira kuhûnyire binji. Cikone rhunarhumikire Yehova, anarhuhûnyire oku rhurhumikire abo barhegesi amango goshi erhi akaba barharhuhûnyiri oku rhuvune amarhegeko gage.—Ebj. 5:29. w23.10 buk. 8 cif. 9-10
Lwa Kani, Nsiku 20 Mwezi gwa 11
[Iroho] lya Nyamuzinda lyamuha emisi.—Bac. 15:14.
Erhi Samusoni aburhwa, Abafilistini bakag’irhegeka ishanja ly’Abaisraheli banakag’ililibuza. (Bac. 13:1) Okurhegeka kwabo omu njira y’obuminya kwalerhera Abaisraheli malibuko manji bwenene. Yehova acishoga Samusoni ly’‘arhangira okucungula bene Israheli omu maboko g’Abafilistini.’ (Bac. 13:5) Samusoni al’igwasirwe alangalire Yehova ly’ahikiriza ogo mukolo muzibu. Mango maguma, omurhwe gw’Abafilistini gwayish’igwarha Samusoni e Lehi, byanahashikana oku olo lugo lwali omu eneo y’e Yuda. Abalume b’e Yuda bayoboha, n’oko kwarhuma bahiga okuhira Samusoni omu maboko g’omushombanyi. Abantu b’emwabo Samusoni bamushweka bwinja na migozi ibirhi mihyahya banamuhekera Abafilistini. (Bac. 15:9-13) Cikone, iroho ‘lya Nyamuzinda lyamuha emisi’ anakonola eyo migozi. Buzinda “anacishimana omwanganga mubishi gw’endogomi [punda],” agurhologola, anagukolesa omu kuniga Bafilistini 1 000!—Bac. 15:14-16. w23.09 buk. 2-3 cif. 3-4
Lwa Karhanu, Nsiku 21 Mwezi gwa 11
Ntyo ko Nnâmahanga âli alalire kurhenga emyaka n’emyaka okuyishijira muli Nnawirhu Kristu Yezu.—Ef. 3:11.
Yehova afulwire bunyi-bunyi “obulonza bwage [muhigo gwage] bw’ensiku n’amango” omu Bibliya. Yehova anacishoga enjira ziri lubero ly’ahikiriza omuhigo gwage, n’ensiku zoshi anahashe okujira ntyo bulya “àjizire ngasi kantu erhi anamanyire ecirhumire.” (Mig. 16:4) N’amalehe g’ebi Yehova ajira gagendekera ensiku n’amango. Omuhigo gwa Yehova go guhi, na mpindulo zihi ajijire ly’aguhikiriza? Nnâmahanga abwizire abantu barhangiriza omuhigo gwage gwali guhi kuli bo. Bal’igwasirwe ‘baburhe, bayololoke, babumbe igulu banalirhegeke . . . barhegeke n’ensimba zinyafûka’ oku idaho zoshi. (Murh. 1:28) Erhi Adamu na Eva bagoma, bajira ecaha n’okurhuma eco caha cayahukira bene bantu boshi, omuhigo gwa Yehova gurhahweraga aho. Ashanja enjira gwakahikirizibwemwo. Ho n’aho, ahiga okuhiraho Obwami omu mpingu bwayish’ihikiriza omuhigo agwerhe oku murhondero kuli bene bantu n’igulu.—Mt. 25:34. w23.10 buk. 19-20 cif. 6-7
Lwa Kalindarhu, Nsiku 22 Mwezi gwa 11
Nka Nyamuzinda arhantabalâga, singa omu kuzimu nkola ndi.—Enna. 94:17, Mashi Bible.
Yehova anarhurhabala lyo rhugendekera rhwamukolera. Nkaba kwanaba kuzibu kuli rhwe okugendekera, bwenene erhi akaba rhukola rhugwerhe nsiku nyinji rhuli rhwalwisa buzamba bulebe. Hali amango obuzamba bwirhu bwakabonekana nka buli budarhi bwenene kulusha obu entumwa Petro alwisize. Cikone Yehova anarhuha emisi lyo rhurhag’irhama. (Enna. 94:18, 19) Kwa lwiganyo, mwene wirhu muguma al’igwerhe olugenzi lw’okujira ecijiro c’eby’enshonyi n’ababo balume myaka minji embere ayige okuli. Arhôla omuhigo gw’okuleka loshi-loshi olo lugenzi lwa ntyo. Cikone, hali amango akag’ilwisa irala libi. Bici byamurhabire ly’arhag’irhama? Ahugwire ntya: “Yehova anarhuhe emisi.” Ayushwire ntya: “Kugerera iroho lya Yehova . . . , naciyigirizize oku byanahashikana [ngendekere] omu njira y’okuli . . . Yehova ahashire okunkolesa, na ciru akaba ngwerhe obuzamba anagendekere ampa emisi.” w23.09 buk. 23 cif. 12
Lw’Iyinga, Nsiku 23 Mwezi gwa 11
Oluhembo lw’obwirhohye n’okurhînya Nyakasane [Yehova, NWT], bubâ irenge n’akalamo.—Mig. 22:4.
Mwe bene wirhu muciri misole, murhabe balume Bakristu bakuzire kiroho ho n’aho. Mushinganine mucishoge enyiganyo nyinja z’okuyiga, okuba n’obuhashe bw’okurhanya, okuba ba kulangalirwa, okuba n’obulenga bwakamurhabala omu kalamo, n’okucirheganya oku mikolo y’amango gayisha. Nkaba hali amango mwakaciyumva muzidohirwe omu kurhanya oku mikolo eri embere zinyu. Cikone mwanayihikiriza. Mukengere oku kobinali Yehova alonzize okumurhabala. (Iz. 41:10, 13) Na bene winyu na bali binyu omu cigamba bamurhabala. Erhi wakacihangana ly’ohikira okuba mulume Mukristu okuzire kiroho, akalamo kawe kanaba ka mwishingo na ka kurhimusa. Mwe bene wirhu muciri misole, rhuba rhumuzigire! Yehova amugishe bwenene amango muli mwacihangana ene lyo muhikira okuba balume Bakristu bakuzire kiroho. w23.12 buk. 29 cif. 19-20
Lwa Kasi, Nsiku 24 Mwezi gwa 11
Orhasegezagya igosa.—Mig. 19:11, NWT.
Orhanye obe oli okw’idinye haguma n’ecigusho ca bene winyu na bali binyu muli mwacishagalusa. Muli mwashagalukira akasanzi kinja n’oku buzinda bwer’idinye murhôlwe enfoto haguma. Kobinali, mwanarhôlesa zindi nfoto ibirhi mwakabêrana erhi akaba eya burhanzi erhayish’irhenge bwinja. Mwanabaga mukola mugwerhe nfoto isharhu. Cikone oku nfoto nguma mulizo, oboneko mwene wirhu muguma anzinzire amalanga. Wanayizaza bulya ogwerhe zindi nfoto ibirhi, na kw’ezo nfoto ngasi muguma winyu ali amwemwerhwa, kuhiramwo n’oyo mwene wirhu. Kanji-kanji rhunakengere akasanzi kinja rhwagezize haguma na bene wirhu na bali birhu. Cikone orhanye kasanzi kaguma mw’orho rhusanzi mwagezagya haguma, mwene wirhu muguma erhi mwali wirhu aderha erhi kujira kantu kalebe karhashinganini. Bici rhushinganine rhujire lugenda ako kantu karhashinganini? Bulya gurhi orhakacihangana okukazaza omu bwenge nka kula wanazazagya erya nfoto nguma mw’ezirya nfoto? (Ef. 4:32) Rhwanajira okwirhu koshi lyo rhuzaza ecaha cisungunu c’oyo mwene wirhu bulya rhukengire rhusanzi rhunji rhwinja rhwagezize haguma naye. Ebyo bintu bya ntyo byo rhulonzize rhukabîka omu bwenge bwirhu n’okubikengera. w23.11 buk. 12-13 cif. 16-17
Lwa Kabirhi, Nsiku 25 Mwezi gwa 11
Abakazi bayambale nka kulya kukwanine abakazi baderha oku bakenga Nnâmahanga.—1 Tm. 2:9, 10, Mashi Bible.
Enderho z’Ecigiriki zikolesibwe aha ziyerekine oku emishangi y’omukazi Mukristu eshinganine ebe ya kucikengesa enayerekine oku akenzire entanya z’abandi n’oku baciyumva. Rhunashagalukire bwenene bali birhu Bakristu bakuzire kiroho bayambala omu njira eyerekine olugero! Oburhimanya buli bundi borhere bali birhu Bakristu boshi bakuzire kiroho bayerekana. Oburhimanya byo bici? Buli buhashe bw’okumanya ebinja n’ebibi na buzinda ocishoge okujira ebinja. Rhuganirire olwiganyo lwa Abigaili. Iba arhôzire omuhigo mubi gwakadwirhire abantu b’omu nyumpa yage yoshi amazibu. Ho n’aho Abigaili ajira kantu kalebe. Bulya ayerekine oburhimanya ayokola abantu boshi b’omu mulala gwage. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Nirhu oburhimanya bunarhurhabale rhumanye mangaci rhushinganine rhuderhe na mangaci rhushinganine rhuhulike. Bunarhurhabale rhugendekere okuba ba lugero amango rhuli rhwashibirira abandi buzira kubajira baciyumve kubi.—1 Ts. 4:11. w23.12 buk. 20 cif. 8-9
Lwa Kasharhu, Nsiku 26 Mwezi gwa 11
Rhunacishingire obulangalire . . . omu irenge lya Nnâmahanga.—Rm. 5:2.
Entumwa Paolo yayandikira ecigamba c’e Roma ezo nderho. Bene wirhu na bali birhu ba mw’eco cigamba bayizire lugenda Yehova na Yezu, baba n’obuyemere, banahikira okuba Bakristu. Co carhumire Nnâmahanga ‘abajira bashinganyanya erhi bwemere [bwabo] burhuma,’ anabashiga amavurha kugerera iroho litagatifu. (Rm. 5:1) Bagwerhe obulangalire bwinja bwenene banal’iyemire n’obwalagale oku bwahikirira. Buzinda Paolo ayandikire Abakristu bashige amavurha b’omu cigamba c’e Efezi lugenda obulangalire bahâbagwa. Obo bulangalire bwal’ihiziremwo okuhâbwa ‘akashambala kabo babikirwe omu karhi k’abatagatifu.’ (Ef. 1:18) Na kandi Paolo abwizire Abakristu b’e Kolosi ngahi obulangalire bwabo bwakahikirigizibwe. Abuhamagala ‘bulangalire babikîrwe omu mpingu.’ (Kl. 1:4, 5) Muli ntyo, obulangalire bw’Abakristu bashige amavurha, kuli kufûlwa lyo bahâbwa obuzine bw’ensiku n’amango empingu, emunda bayish’irhegeka haguma na Kristu.—1 Ts. 4:13-17; Maf. 20:6. w23.12 buk. 9 cif. 4-5
Lwa Kani, Nsiku 27 Mwezi gwa 11
Omurhûla gwa Nyamuzinda gulushire ngasi nkengero gwalanga emirhima yinyu n’obukengere bwinyu.—Fl. 4:7.
Oluderho lurhangiriza lwahindwirwe “kulanga” lwali luderho lwakag’ikolesibwa omu by’ivita lwanakag’iganirira abasoda bakag’ilanga olugo lyo lurhag’irherwa. Abantu bal’ilamire omu lugo lulanzirwe bakag’igwishira n’omurhûla, bulya bal’imanyire oku abasoda bali oku mihango y’olo lugo. Ko n’oko, amango omurhûla gwa Nyamuzinda gulanzire emirhima yirhu n’obukengere bwirhu, rhunaciyumve rhurhulirire bulya rhumanyire oku rhuli omu bulanzi. (Enna. 4:8) Nk’oku byabaga omu kanga ka Ana, ciru akaba akanga kirhu karhashanjiri ho n’aho, rhwanaciyumva rhugwerhe omurhûla omu njira ndebe. (1 Sam. 1:16-18) N’amango rhuli rhwaciyumva rhurhulirire, kanji-kanji kunabe kulembu okurhanya bwinja n’okurhôla emihigo minja. Bici rhushinganine rhujire? Amango oli waciyumva orhagwerhi murhûla, ohamagale omulanzi, omu njira y’olwiganyo. Gurhi wakajiramwo ntyo? Osalire kuhika obe n’omurhûla gwa Nyamuzinda. (Lk. 11:9; 1 Ts. 5:17) Erhi akaba oli walwisa amazibu, ogendekere wasalira, na ntyo wanayumva oku omurhûla gwa Yehova guli gwalanga omurhima gwawe n’obukengere bwawe.— Rm. 12:12. w24.01 buk. 21 cif. 5-6
Lwa Karhanu, Nsiku 28 Mwezi gwa 11
Larha, oli omu mpingu, Izino lyawe likuzibwe [licesibwe, NWT].—Mt. 6:9.
Ly’acesa izino ly’Ishe, Yezu alembire amalibuko ga ngasi lubero, okujacirwa n’obunywesi bamushobekaga. Bulya al’imanyire oku arhumikire Ishe omu bintu byoshi, al’imanyire oku ntaco cakarhumire ayumva enshonyi. (Hb. 12:2) Na kandi al’imanyire oku Shetani akag’imurhera omu njira y’obwalagale mw’ako kasanzi kazibu alimwo. (Lk. 22:2-4; 23:33, 34) Kobinali Shetani al’ilangalire oku akajijire Yezu aleke obwishwekerezi bwage; cikone, Shetani ayabirwa loshi-loshi! Yezu ayerekine loshi-loshi oku Shetani aba munywesi nkununu n’oku Yehova ajira abakozi bage bishwekerezi, bagendekera babêra bishwekerezi ciru n’omu mango bali omu marhangulo madarhi bwenene! K’olonzize okushagalusa Mwami wirhu oli warhegeka? Ogendekere wakuza izino lya Yehova omu kurhabala abandi bamanye amorhere gage minja. Omu kujira ntyo, wanaba oli wakulikira enshando za Yezu. (1 Pt. 2:21) Aka Yezu, oli washagalusa Yehova, onali wayerekana oku omushombanyi wage Shetani aba munywesi nkununu! w24.02 buk. 11 cif. 11-13
Lwa Kalindarhu, Nsiku 29 Mwezi gwa 11
Gurhi nakagalulira mwo Nyamuzinda aminja goshi anjirîre?—Enna. 116:12, Mashi Bible.
Omu myaka irhanu egezire, bantu barhalusire muliyoni muguma bacihânyire emwa Yehova banabatizibwa nka baguma b’omu Bahamirizi ba Yehova. Erhi ocihâna emwa Yehova, onacishoge okuba mwanafunzi wa Yezu Kristu n’okujira obulonza bwa Nnâmahanga kabe ko kantu k’obulagirire bwenene omu kalamo kawe. Bici okucihâna emwa Yehova kuhiziremwo? Yezu adesire ntya: “Owalonz’inshimba, acilahire yenene.” (Mt. 16:24) Omusemwa gw’Ecigiriki gwahindwirwe “acilahire yenene” gwanacib’iderhwa “ashinganine acibwire nanga yenene.” Nka mukozi wacihânyire emwa Yehova, byayish’ikahûna okaderha nanga kuli ngasi kantu karhashagalusizi Yehova. (2 Kr. 5:14, 15) Oko kuhiziremwo okuyaka “ebijiro by’omubiri,” nk’olugenzi lw’okujira eby’enshonyi. (Gl. 5:19-21; 1 Kr. 6:18) K’okurhumikira ago marhegeko kwarhuma akalamo kawe kaba kazibu? Nanga, erhi akaba ozigire Yehova onayemire n’obwalagale oku okurhumikira amarhegeko gage kwanakulerhera obunguke.—Enna. 119:97; Iz. 48:17, 18. w24.03 buk. 2 cif. 1; buk. 3 cif. 4
Lw’Iyinga, Nsiku 30 Mwezi gwa 11
We nzigira bwenene.—Lk. 3:22.
Yehova anahâne iroho lyage litagatifu kuli balya aba ashagalukire. (Mt. 12:18) Rhwanacidosa ntya: ‘Ka nanyerekane borhere bulebe bw’omu morhere g’iroho litagatifu lya Nnâmahanga omu kalamo kani?’ Ka wabwine oku okola okalembera abantu kulusha oku byali embere omanye Yehova? Kobinali oku wagendekera wayerekana amorhere g’iroho litagatifu, ko wanagendekera wabona oku Yehova akushagalukire! Engombôlo Yehova ahânaga enalerhere obunguke balya boshi aba ashagalukire. (1 Tm. 2:5, 6) Cikone gurhigi erhi omurhima gwirhu gwakaba gugwerhe akarhinda oku Yehova arhaba arhushagalukire, ciru akaba rhujira obuyemere omu ngombôlo rhwanabatizibwe? Okengere oku orhashinganini okalangalira oku ociyumva wene, cikone wanalangalira Yehova. Anabone balya boshi bajira obuyemere omu ngombôlo oku bali bashinganyanya anabalaganyize oku abagisha.—Enna. 5:12; Rm. 3:26. w24.03 buk. 30 cif. 15; buk. 31 cif. 17