Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g98 7/8 itu. 16-20
  • Ua Pē se Itu o le Tino—Lona Mafuaaga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Pē se Itu o le Tino—Lona Mafuaaga
  • Ala Mai!—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ona Aafiaga
  • O Faafitauli i Fesootaiga
  • O Suiga i Faalogona ma Uiga Totino
  • E Aafia Foi Tagata o le Aiga
  • Faafetaiaia o Ona Āuga
    Ala Mai!—1998
  • Ua Pē se Itu o le Tino!
    Ala Mai!—1998
  • “Se Tulaga Autasi o le Saʻo Aʻiaʻi o le Taimiga”
    Ala Mai!—1998
Ala Mai!—1998
g98 7/8 itu. 16-20

Ua Pē se Itu o le Tino—Lona Mafuaaga

“O LE faiʻai o le totoga pito i faaeteetegata lea o le tino,” o le tala lea a le fomai o neura o Dr. Vladimir Hachinski, o le Iunivesite o Western Ontario i Lonetona, i Kanata. I le na o le 2 pasene mai le mamafa atoa o le tino, ae o loo aofia ai i le faiʻai le sili atu i le sefulu piliona sela o neura, ia e faifai pea lava la latou faafesootaiga ina ia maua mai ai o tatou manatunatuga uma lava, o gaoioiga, ma lagona eseese. I le faalagolago atu i le okesene ma le suka lea e maua mai meaʻai mo le malosi, e maua ai e le faiʻai se faasologa faifai pea o nei mea manaomia e ala atu i se faiga matuā lavelave o alatoto.

Peitai, pe a lē maua loa e so o sina vaega lava o le faiʻai se okesene e tusa lava pe i ni nai sekone, ona faaleagaina loa lea o galuega faaeteetegata ia o loo fai e neura. Afai e lē faaleleia lea tulaga i se umi e sili atu ma ni nai minute, ona iu lea i le faaleagaina o le faiʻai, a o amata ona pepē sela o le faiʻai faatasi ai ma gaoioiga ia na te puleaina ua amata foi ona taofia. O lea tulaga e taʻua o le ischemia, o le leai o se okesene ona e tele lava ina māfua mai i le poloka o alatoto. E faapogaia atili faatamaiaga i le faiʻai ona o le taofia o le okesene e faapogaia ai ni āuga matautia e oti ai ona o mea e tutupu i lenei faagasologa. Ma oo ai loa i le pē o se itu o le tino. E tupu foi le pē o se itu o le tino pe a pa se alatoto, ma faatumulia ai le faiʻai i le toto, lea e tapunia ai ala o sootaga eseese. E tutaʻia ai i lea le faagasologa o vailaau ola (chemical) ma le malosi e oo atu i maso ma faapogaia ai le faaleagaina o le faiʻai.

Ona Aafiaga

E eseese uma lava ia pē o se itu o le tino, ma e mafai e le pē o se itu o le tino ona aafia ai tagata taitoatasi i auala e toeitiiti lava leai se mutaaga. E ui lava ina leai se tasi o pagatia i āuga moni uma o le pē o se itu o le tino, ae o ona aafiaga e ono faasolosolo lemū mai ma faafaigata ona matauina e oo atu i faailoaga tugā ma tigā. O le vaega o le faiʻai lea e tupu mai ai le pē o se itu o le tino e faalagolago foi i ai vaega o le tino lea ua faaleagaina.

O le aafiaga masani lava o le vaivai ia po o le lē toe gaoioi o vae ma lima. E masani lava, e tupu lenei mea i le itu e tasi o le tino, le itu e faafesagai ma le itu o le faiʻai lea ua amata mai ai le pē o se itu o le tino. O lona uiga la, a faaleagaina le itu taumatau o le faiʻai e lē gaoioi ai le itu tauagavale, ae a faaleagaina le itu tauagavale o le faiʻai, e lē toe gaoioi ai le itu taumatau. O nisi tagata e ono faaauau pea ona faaaogā o latou vae ma lima, peitai latou te matauina le iu ina tete o latou maso ma iu ai ina lē pulea lelei le gaoioiga a o latou vae ma lima. O le tagata e maua ai e tai pei o se tagata o loo tau faataitai ona faasee i le aisa e taumafai e faatumauina lona paleni. Na taʻua e le fomai o David Levine mai le New York University Medical Center e faapea: “Ua alu ese ma i latou le ituaiga faalogona lea latou te iloa ai e lē gata po o gaoioi o latou vae ma lima ia ae po o iai foi i le mea e tatau ona iai.”

Po o le sili atu i le 15 pasene o i latou o soifua mai na pē se itu o le tino e fai ma oo i ai le tulaga o le lē pulea o gaoioiga, e masani foi ona lē toe iloa se mea. E lē gata i lena e masani foi ona iai suiga i tomai tau faalogona tiga. Na taʻua e se tasi o soifua ina ua pē se itu o le tino ae o loo faaauau mai lea taimi i lea taimi ona lē lagona se mea i ona vae ma lima: “E iai po e paʻi mai ai se mea i oʻu vae ona ou ala lea ona e pei ua oo mai se mea faauila ia te au.”

O nisi iuga o le pē o se itu o le tino e ono aofia ai le vaai atu ua taʻi lua mea i le vaai ma ua faafaigata foi le foloina o mea. Ma afai ua faaleagaina le vaega o le gutu ma le faʻaī lea e tofo ai mea, ona faaopoopo atu foi lea ma le isi faigata i le tagata ua maua i le pē se itu o le tino e pei o le tafe o le faua. E ono aafia so o se tasi lava o lagona e lima o le tino, ona faalavelaveina ai lea o le vaai, le faalogo, le sogisogi, le tofo, ma le paʻi atu.

O Faafitauli i Fesootaiga

Seʻi faaāta i lou mafaufau faapea o loo e savali i se auala e lē malamalama lelei le susulu o molī, ae o loo mulimuli atu ia te oe ni tagata tinoeese se toalua e te lē masani ai. I lou tepa mai i tua, ua e iloa mai ai ua tamomoe atu ia te oe. Ua e taumafai e valaau leotele mo se fesoasoani, ae ua leai se leo e sau! Pe mafai ona e tomānatu i le matuā lē mautonu o le a e lagonaina i taimi faapea? O le mea lena o loo tupu i nisi e pē se itu o le tino pe a teʻi lava ua leai faafuasei lo latou tomai e tautala ai.

O le lē mafai ona fesootai o manatu, o faalogona, o faamoemoega, o le fefe—i se tulaga faafaatusa ua faaesea oe mai uo ma aiga—o se tasi o tulaga e sili ona mafatia ai ona o le pē o se itu o le tino. E faatusaina e se tasi o loo soifua mai na oo i ai le pē o se itu o lona tino i le auala lenei: “O taimi uma ou te taumafai ai e fai atu se upu e leai se upu e mafai. Sa sili ai loʻu lē toe tautala ma ua ou lē malamalama foi i le talanoa atoa foi ma faamatalaga tusitusia. O upu i laʻu faalogo . . . ua pei e ese se gagana o loo tautatala ai tagata i oʻu tafatafa. E lē gata ua ou lē malamalama ae ua lē mafai foi ona ou tautala.”

Ae o Sale, sa ia malamalama lelei i faamatalaga uma e fai atu ia te ia. Ae i le fai mai o se tali, sa ia tusia e faapea: “Ou te faatulaga lelei upu ou te manao e fai atu, ae a tautala atu e nunumi ma taʻu le upu ese. I le taimi lea ou te lagona ai ua saisaitia lava aʻu ia ia te au.” Na faamatalaina e Arthur Josephs i lana tusi Stroke: An Owner’s Manual e faapea: “E sili atu i le selau maso eseese o loo pulea ma galulue faatasi i le taimi e tautala ai ma o nei maso taitasi e pulea e le pe ā o se fuafaatatau e sili atu i le selau sela neura. . . . O se fua e ofo ai e tusa e 140,000 sela o neura e manaomia i sekone taitasi uma e tautala ai. E lētioa lava la e afaina loa le vaega o le faiʻai lea e pulea nei maso e mafai ona iu ai i le lē manino o le tautala.

E tele suiga e lē o malamalama i ai e tutupu i le tautala e māfua ona o le pē o se itu o le tino. Mo se faataitaiga, o se tasi e lē mafai ona tautala e ono mafai ona pese. O se tasi e ono mafai ona tautala pe a faafuasei ona teʻi pe ofo ae e lē mafai pe a manao lava ia e tautala, a lē o lena foi, ua tautala faalausosoo. O isi e taʻu ma toe taʻu upu po o faaupuga po o le faaaogā sese foi o upu, e faapea mai ioe ae sa manao e fai mai leai ia ma faapena foi i le leai mai ae o loo manatu i le ioe. O nisi e iloa le upu o loo latou mananao e faaaogā, ae e lē o mafai e le mafaufau ona faagaoioi le gutu, o laugutu, ma le laulaufaiva e faaleo mai. A lē o lena foi e lē manino le tautala ona ua vāivai maso. O nisi e motumotu la latou tautala ma faafuasei mai i se leotele.

O nisi afaina ona o le pē o se itu o le tino e ono faaleagaina le vaega o le faiʻai lea e puleaina faalogona ma lagona. E mafai ona iu ai i le tautala e faasasaʻo. Ia po o le faafaigata ai foi e le tagata e pē se itu o le tino ona amanaia ia lagona ootia o isi. O mea faapenei e tutaʻia ai fesootaiga ma isi e pei ona taʻua i luga e mafai ona faapogaia ai se va i tagata o aiga, e pei o tane ma avā. Na faamatala mai e Siaosi e faapea: “Talu ai e aafia i le pē o se itu o le tino ia foliga vaaia atoa ma taga, o le mea moni lava ia o uiga faaletagata uma, ua teʻi lava ua ma lē toe feutagai ma laʻu avā e pei ona sa iai muamua. Ua foliga mai ia te au e pei ua matuā ese laʻu avā lea ua iai, o se tasi e manaomia ona ou toe matuā faamasani atoatoa i ai.”

O Suiga i Faalogona ma Uiga Totino

E tutupu mai uiga fesuisuiai, o le maligi faafuasei o loimata po o le ʻata foi, o le matuā ita lava, o faalogona lē masani e pei o le masalosalo, ma le matuā faanoanoa ua na o se vaega na o faalogona e lofia ai ma fesuiaiga i uiga totino e ao ona faafesagaia e i latou ua aafia i le pē se itu o le tino atoa ma o latou aiga.

O se tasi ua aafia i le pē o se itu o le tino e suafa ia Gilbert na faapea mai: “E iai taimi, ou te ootia ai tau i faalogona, a lē o le ʻata ia o le tagi i nai mea iti lava. O nisi taimi ou te ʻata ai, ona fesili mai lea o se isi, ‘Aisea ua e ʻata ai?’ ae e lē mafai ona ou taʻuatua ia i latou.” E faaopoopo atu i lenei, o le faafitauli o le lē paleni ma e tau setusetu laitiiti, na māfua ai ona faapea mai Gilbert: “Ou te faalogoina e pei ua ou i totonu o se isi tino, ia pe faapea foi o aʻu o se isi tagata ese, ua lē o le tagata lea sa iai a o lei pē le itu o loʻu tino.”

O le ola ma se mafaufau atoa ma se tino ua faaleagaina sona vaega, e toaitiiti lava la pe afai o iai nisi e lē o oo i ai le lagona lē mautonu tau faalogona. O Hiroyuki, o lē na afaina lana tautala ma ua lē toe gaoioi se vaega o le tino ona o le pē o se itu o le tino, na faapea mai: “E ui lava ua umi tele se taimi ae e lē o faasolo ina manuia loʻu maʻi. Ina ua ou iloa o le a lē toe mafai ona faaauau laʻu galuega e pei ona sa iai muamua, na ou lagona le lē toe iai o se faamoemoe. Sa amata ona ou tuuaʻia mea ma tagata ma faalogoina e pei o le a pasae aʻe oʻu faalogona. Sa mou atu ia te au uiga faatamatane.”

O le popole ma le fefe e taatele tele i tagata e maua i le pē o se itu o le tino. Na faapea mai Elena: “E ia te au faalogona o le lē mautonu pe a oo ina ou lagona pei a tau pa loʻu ulu lea e ono lapataia ai aʻu i le ono tulai mai o le pē o se itu o le tino i le lumanai. Ua amata ona ou fefe pe a ou faataga loʻu tagata i mafaufauga lē saʻo. Sa faamatala mai e Loni ia popolega sa ia faafetaiaia: “E toetoe lava ina a lē mafai i nisi taimi ona taunuu i se faaiuga saʻo. O le taulimaina o ni faafitauli laiti se lua po o se tolu e matuā ou lē mautonu ai lava. Ua vave tele le galo ia te au o mea e oo lava i se filifiliga sa faia i sina taimi puupuu atu ua ou lē manatua. O le iuga, ua ou faia ai ni mea sese matuiā, ma e faamā ai aʻu atoa ma isi. Po o le ā le tulaga o le a iai i ni nai tausaga i le lumanai? Po o le a lē toe mafai ona ou tautala po o le aveina foi o se taavale? Po o le a avea aʻu ma avega mamafa i laʻu avā?”

E Aafia Foi Tagata o le Aiga

O loo mafai foi ona vaaia, e lē faapea, e na o i latou ua maua i le pē o se itu o le tino e ao ona tauivi ma iuga matautia ua tulai mai. E aafia foi le aiga. I nisi tulaga e ao ona latou fesagaia le matuā faateia i le vaai atu i se tasi sa malosi ma tiotio, se tasi sa mafai ona fai le tele o mea ae ua faafuasei ona faasolo ina lē toe aogā a o latou vaai atu i ai, ua faasolo atu ina pei o le tulaga o se pepe e faalagolago atu i isi. E mafai ona faaletonu faiā a o taumafai sui o le aiga e faatino ni gaoioiga e lei masani ai.

O le auala lenei sa faamatala ai e Haruko le faigata o aafiaga: “Sa lē toe manatuaina e laʻu tane toetoe lava o mea tāua uma. Ua faafuasei lava ona faamatuu atu le ma kamupanī sa ia pulea faapena foi le ma fale ma a ma mea totino. O le mea sa sili ona ou mafatia ai o le lē toe mafai lea ona ma talanoa saʻoloto ma laʻu tane po o le liliu atu ia te ia mo ni fautuaga. Ona ua fenumiai ia te ia le ao ma le po, e masani ona ia aveesea ia napekini o loo manaomia mo ia e puipui ai i le po. E ui lava sa ma iloa o le a oo mai le taimi o le a oo mai ai lona maʻi i le tulaga e pei ona iai nei, ae o loo faigata pea mo i maʻua ona talia lona tulaga moni ua oo i ai. Ua matuā suia atoa lo ma tulaga, o lea ua avea nei i maʻua ma laʻu tama teine o nisi e tausia laʻu tane.”

Sa matauina e Elaine Fantle Shimberg i le Strokes: What Families Should Know e faapea: “O le tausia o se tasi ua pē le tino—e tusa po o le ā lava lou alofa ia i latou—e iai lava taimi e te lē lavā ai onosai, e lē faaitiitia mai omiga ma tiute tauave.” I nisi mea tutupu o le lelei o le tausiga o loo avatuina e nisi sui o le aiga e ono faaleagaina ai le soifua maloloina, o faalogona ootia, ma le itu faaleagaga o le tagata o loo avatua le tausiga. Sa faamatala e Maria se aafiaga tele i lona olaga o le pē o le tino o lona tinā e faapea: “Ou te asiasi ia te ia i aso uma ma taumafai e ati ae o ia faaleagaga, faitau ma tatalo faatasi ma ia, ona feofoofotai lea o o ma alofa, fusi ia te ia, ma sogi atu i ai. Pe a ou foi mai i le fale, e matuā vāivai lava oʻu faalogona—o nisi aso e oo ai lava ina faasuati ai.”

O le mea sili ona faigata mo nisi o loo avatua le tausiga o le faafetaiaia lea o suiga i amioga masani. Sa faamatala mai i le Ala Mai! e Ronald Calvanio o ia o sē e suesuea le mafaufau ma amioga a tagata fai mai a ia: “Pe a e maua i se gasegase ua matuā aafia ai lava le gasologa o ou itutino—o lona uiga, ua aafia le auala e manatunatu ai se tagata, amioga masani i le olaga, o ana gaoioiga tau faalogona—o le mea moni lava la o lea ua tatou feutagai ma le tulaga moni o iai le tagata, i lea la, o suiga ua aliaʻi mai i mea ua faaleagaina ua matuā suia ai lava i se suiga tele, meafai a tagata o le aiga.” Na faapea mai Yoshiko: “Ua foliga mai ua matuā suia atoa lava laʻu tane talu ai lona maʻi, ua itaita gofie i nai mea iti. Ou te matuā lē fiafia ai lava i taimi na.”

O le tulaga masani, o suiga i uiga totino o le tagata atonu e lē iloa mai e i latou i fafo atu o le aiga. O lea la, o nisi o loo avatua le tausiga latou te lagona le tuua toatasi ma tauave toatasi o latou mafatiaga. Na faamatala mai e Midori e faapea: “Ona o le pē o le tino ua oo ai i laʻu tane le lē mautonu faalemafaufau ma tau i faalogona. E ui lava o loo iai sona manaoga tele mo faalaeiauga, e lē mafai ona ia talanoaina ma se tasi ae mafatia ai lava na o ia. O lea la ua palasi uma mai ia te au e taulimaina nei faalogona. O le matauina o gaoioiga a laʻu tane i aso taitasi ua faapopoleina ai aʻu ae o nisi taimi ua ou fefe.”

O faapefea i nisi ua toe manuia le pē o latou tino atoa ma o latou aiga ona taulimaina ia suiga e aumaia e le pē o le tino i o latou olaga? O ā auala e ono lagolagoina ai e i tatou taitoatasi i latou ua mafatia i aafiaga ua lē mafai ai ona toe fai nisi mea e masani ai i le olaga ona o le pē o le tino? O le a faamatalaina i le tatou mataupu o loo sosoo mai.

[Pusa/Ata i le itulau 7]

O Faailoga e Iloa ai o le a e Aafia

• Faafuasei ona vāivai, lē magagana, ua lē toe lagona se mea i foliga, le lima, le vae, ae maise lava se itu e tasi o le tino

• Faafuasei ona nenefu po ua lē malosi le vaai, ae maise lava i se mata se tasi; ua vaai atu ua taʻi lua mea i le vaai

• Faigata ona tautala po o le lē malamalama foi i fuaiupu faigofie

• Niniva po o le lē paleni ia po o le lē maopoopo, ae maise lava pe a aofia ai ma isi āuga

O Āuga e Lē Taatele

• Faafuasei, e lē mafaamatalaina, le matuā tiga o le ulu—e masani ona faamatalaina “o se maʻi ulu ua matuā sili atu ona leaga”

• Faafuasei ona faafaufau ma fiva—e ese mai i maʻi e masani ai, faalausosoo ae vave tele (i ni nai minute po o ni nai itula nai lo ni nai aso)

• O nisi taimi ua na lē iloa se mea po ua tau lē ano mai (matapogia, fenuminumiai, ua lili, po o le koma)

ʻAua le Manatu Māmā i Āuga

Sa faalaeiau mai Dr. David Levine o le taimi lava e aliai mai ai āuga, e ao i le maʻi ona “alu faavave loa i se falemai. Ua iai faamaoniga e faapea afai e togafitia le pē o se itu o le tino i uluai itula lava, e ono faaitiitia le faaleagaina.”

O nisi taimi e aliai mai āuga e na o sina taimi puupuu lava ona toe mou atu lea. O nei tulaga e taʻua i le faa-Peretania o le TIAs, po o suiga faatopetope. ʻAua le manatu māmā i ai, auā atonu o faailoga ia e iloa ai o le a pē se itu o le tino, e ono oo ina faateteleina. E mafai e se fomai ona togafitia mafuaaga ma fesoasoani e faaitiitia le ono tupu mai o le pē o se itu o le tino i le lumanai.

Ua otooto mai i taiala na saunia e le National Stroke Association, i Englewood, Colorado, U.S.A.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga