Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 10/1 itu. 21-26
  • Tautala e Uiga i le Mamalu o le Pulega Tautupu a le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tautala e Uiga i le Mamalu o le Pulega Tautupu a le Atua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faaaʻoaʻoga Faale-Tusi Paia
  • Muai Mafaufau ma Sauniuniga
  • E Mafai ona Faatalitali Iʻuga Lelei
  • Tautala Pea e Uiga i le Pulega Tautupu a le Atua
  • E Mafai Ona E Tala‘i Lē Fuafuaina!
    La Tatou Faiva o le Malo—2010
  • Po ua E Sauni e Molimau Atu Lē Fuafuaina?
    La Tatou Faiva o le Malo—2009
  • Ia Vivii iā Ieova e Ala i le Molimau Atu Lē Fuafuaina
    La Tatou Faiva o le Malo—2003
  • Ia Filigā i le “Avatuina o se Molimau Māe‘ae‘a”
    La Tatou Faiva o le Malo—2003
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 10/1 itu. 21-26

Tautala e Uiga i le Mamalu o le Pulega Tautupu a le Atua

“E tautalatala atu i latou i le mamalu o lou malo, ma taʻutaʻu atu i lou mana.”—SALAMO 145:11.

1. I le tulaga autū lava, ai se ā na tuuina mai ai ia i tatou e Ieova le meaalofa o le tautala?

SA I AI se fuafuaga a Ieova na ala ai ona tuuina mai ia i tatou le mea alofa o le tautala. (Esoto 4:11) O le autū lava, ina ia “taʻu atu le viiga” e o tatou laugutu ia te ia. (Salamo 119:171, 172) E pei ona fai mai le faisalamo o Tavita; e faafetai atu foi ia te oe ou tagata amio Atua. E tautalatala atu i latou i le mamalu o lou malo, ma taʻutaʻu atu i lou mana; ina ia faailoa atu i le fanau a tagata ana mea mamana, ma le mamalu matagofie o lona malo. O lou malo o le malo lea e faavavau lava; ma lau pule e āu tupulaga lea.”—Salamo 145:10-13.

2. O ā auala ua uunaʻia ai i tatou e “taʻu atu le viiga” i le Atua?

2 O loo naunau soʻo faauuina o Iesu Keriso ma a latou aumea le “motu o tagata e toatele” e vivii atu ia Ieova, le “Tupu o le vavau.” (Faaaliga 7:9; 15:3, NW) Ile suʻesuʻe ma le filigā o le Tusi Paia faatasi ma Le Olomatamata ma isi lomiga faa-Kerisiano e avea o ni fesoasoani, e mafai ai ona tatou maua le poto saʻo e uiga i le Atua lea ua pei o se puna o vai manino mamā, e faafouina ai, ma aumai ai le ola. O lea, e tusa ai ma lo tatou tulaga, ‘o le puna o le poto, ua avea o se vaitafe malosi o loo tafe atu.’ (Faataoto 18:4) Ua uunaʻia i tatou e “taʻu atu le viiga” i le molimau atu i lea fale ma lea fale ma isi lava itu o le faiva i le fanua. A e, e i ai foi se mafuaaga faale-Tusi Paia mo le molimau atu lē fuafuaina.

Faaaʻoaʻoga Faale-Tusi Paia

3. Faamolemole, taʻu mai se faaaʻoaʻoga o le molimau atu lē fuafuaina na faia e Iesu Keriso.

3 O le uluai talaʻiga lava na faia e Iesu ina ua uma ona faauuina e le agaga paia, o lona nuu, lea na ia valaaulia ai Ioane, Aneterea, atonu foi ma Peteru. Na latou faaalu ai le aso i inā, e mautinoa lava na latou maua ai se molimau atu lē fuafuaina i lena tulaga. (Ioane 1:35-42) Sa i ai foi ni tulaga lē fuafuaina—ina ua “maliu ese”—na silafia ai e Iesu Mataio o nofo i le fale e tali ai lafoga ma na maua ai ni iuga mautinoa ina ua Ia fetalai atu: “Ina mulimuli mai ia ia te au.”—Mataio 9:9.

4. O le ā na fai atu ai Iesu ina o ia molimau atu i se fafine Samaria, ma o le ā na taʻitaʻiina atu iai lenei mea?

4 Sa avea Iesu o se faaaʻoaʻoga sili ona lelei o le ‘vaitafe malosi o le poto o loo tafe atu.’ E ui lava sa nofo o ia i tafatafa o le vaipuna o Iakopo i Sukara ua vaivai ma fia taumafa, a e sa ia molimau atu lava i se fafine Samaria o lē na sau e utu vai. “O sē inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu ia e faavavau,” na fetalai atu ai Iesu, “a o le vai ou te avatu ia te ia, e avea i totonu ia te ia o le vaipuna, e puna i luga o le ola e faavavau.” O lenei molimau atu lē fuafuaina, na taʻitaʻina atu ai i le talaʻi atu o Iesu i se vaega o tagata na faagaeeina e le fafine ina ia ō mai e faalogo e mea na fetalai ane ai.—Ioane 4:6-42.

5. O ā faaaʻoaʻoga ua aumaia e le faievagelia o Filipo ma le aposetolo o Paulo i le molimau atu lē fuafuaina?

5 Na talo atu le fai evagelia o Filipo i se kariota na alu ane i le ala ma molimau lē fuafuaina atu i ai lē na i ai i totonu, o lē na faitauina le tusi o le valoaga a Isaia. Na valaaulia o ia i luga i le kariota, ma na faamatala atu loa iai e Filipo le “tala lelei ia Iesu” i lena eunuka Aitiope, o lē na iʻu ina faaalia lona talisapaia i lona papatisoga. (Galuega 8:26-28) Ina ua tatalaina noataga o le aposetolo o Paulo mai le falepuipui ona o se mafuie tele i Filipi, sa ia molimau atu lē fuafuaina loa i le pule o le fale puipui. O le iʻuga? “Ona papatisoina loa lea o ia ma lona aiga uma, e aunoa ma se toe faatali.”—Galuega 16:19-34, NW.

6. Atonu sa faia se vaega le molimau atu lē fuafuaina i ā gaoioiga a soʻo o Iesu ina ua uma ona fetogia Setefano i maa?

6 O le molimau atu lē fuafuaina o le tasi lea o auala e faalauiloa ai le tala lelei i aso nei, i vaipanoa o loo faasa ai la tatou galuega faa-Kerisiano. E tusa lava pe sauaina i tatou a e peitai, ua uunaʻia i tatou e o tatou loto e tautala e uiga i le mamalu o le pulega tautupu a le Atua. Ina ua uma ona fetogia Setefano i maa ma oti ai, ona taape solo lea o le toatele o le au soʻo o ē na sauaina. Peitai, sa faaauau pea ona latou faalauiloa atu le tala lelei, e lē taumate lava na aofia ai ma le molimau atu lē fuafuaina i a latou taumafaiga i le talaʻiina o le Malo.—Galuega 8:4-8; 11:19-21.

7. Ina o noanoatia, o le ā na faia e Paulo, ma ua lagā ai le ā le fesili?

7 O le molimau atu lē fuafuaina, o le tasi lea o auala e tautala atu ai e uiga i le mamalu o le pulega tautupu a le Atua pe a tuuina i tatou i fale puipui pe noanoatia i aiga ona o maʻi po o e vaivai foi. Sa noanoatia Paulo mo tausga e lua e fitafita Roma. A e na i lo o le loto faanoanoa, na ia fai atu ina ia aauina mai ni tagata ma “ua na talia uma lava e na ulufale ia te ia, ua talaʻi le malo ole Atua, ma aʻoaʻo atu i mea a le Alii o Iesu Keriso ma le faamalosi lava.” (Galuega 28:16-31) Maeu se faaaʻoaʻoga lelei! Afai o oe o se molimau a Ieova o saisaitia, e mafai ea ona e faia se mea faapena?

8. O le ā le tele o le aogā o le molimau atu lē fuafuaina a Paulo?

8 A o fesuisuiai mai i lea taimi i lea taimi fitafita sa leoleoina Paulo, sa faapena foi ona faalogo nei fitafita eseese a o ia tautala atu i isi e uiga i le mamalu o le pulega tautupu a le Atua. O lea ua mafa inei foi la ona taotu mautinoa, sa ia molimau tuusaʻo foi i na fitafita. O lea, sa uigā tele lenei molimau atu lē fuafuaina auā na tusi ai Paulo: “O mea na oo ia te au, ua iʻu ina tupu atili ai le tala lelei. O lea ua faaalia ai loʻu noanoataga ona o Keriso, i le fale uma o le ʻau e leoleo atoa ma isi mea uma. O le toatele foi o le au uso o i le Alii o loo matuā faatuatua foi o le au uso o i le Alii o loo matuā faatuatua ona o lou noanoataga; ua atili ai ona latou faamalosi e tautala i le upu ma le le mataʻu.” (Filipi 1:12-14) Ia tatou pei o Paulo, afai e tuuina i tatou i le fale puipui ma taofia ai avanoa e molimau atu ai fuafuaina, e mafai lava ona tatou tautala atu e uiga i le pulega tautupu a le Atua. Ma maeu se loto tele o le a totō e lenei mea i totonu o o tatou aso!

9, 10. O le ā le faamaoniga a tala faalelalolagi o iai faapea sa molimau atu lē fuafuaina foi uluai Kerisiano?

9 Sa taatele lava i uluai Kerisiano le molimau atu lē fuafuaina lea ua mafa iai foi ona faapea mai e oo lav i tausga maulimuli ane: “E mai se tusi tala Kerisiano, atonu pe mai Carthage e tusa o le 200, matou te maua ai se ata . . . [faapea] ua taulaʻi i ia manatu i ni tagta o ē sa maulauluag a latou aʻoaʻoga. O ni loia talavou e toatolu, o ni uo mamae, na latou faaalu ni aso malōlō i tafatafa o le sami. E toalua o ni Kerisiano, o lona tolu e faapaupau. Sa leʻi pine lava a e oo la latou talanoaga i mea tau lotu . . . Ua iʻu se felafolafoaiga umi o lenei finauga, ‘⁠Na matou ō i le fale ua fiafia, o i matou uma e toatolu. Na fiafia le tasi ua na iloa le faatuatuaga Kerisiano, a e ua fiafia isi ona ua mafai ona la taʻitaʻiina mai o ia lea i ai.’ E leʻi faafoliga mai le tuistusiga faapea ina ia avea o se tala faasolopito moni; a e o se tusi e Faamatala ai Manatu a Minucius Felix. A e o le faataʻitaʻiga o le mea na tupu i tagata sili ona faaeaina.” (Church History 1—The First Advance: AD 29-500, a John Foster, itulau 48, 48) Ioe, ma ua faaalia e lenei faamatalaga faapea, sa leʻi mate le molimau atu lē fuafuaina i Kerisiano e sili ona popoto o lena vaitaimi.

10 E tusa ai ma uluai Kerisiano, ua taʻua foi: “Sa i ai pea foi sina faatelega i tagata Kerisiano talitonu taitoatasi, o ē i so o se mea lava latou te ō i ai, pe i a latou galuega masani pe tulia foi i latou e sauaga, a e na talaʻiina lava Keriso . . . O i latou foi na faia fefaatauaiga, o lo latou tomai, o a latou galuega i aso taitasi, po o le ā lava le ituaiga o mea e fai, a e sa tele pea ni auala e faalauteleina ai lo latou faatuatua.” (The Missionary Enterprise, a Edwin Munsell Bliss, itulau 14) Ioe, sa molimau atu fuafuaina ma lē fuafuaina foi uluai tagata folafola o le Malo.

Muai Mafaufau ma Sauniuniga

11. O leā ua mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ia Iesu e uiga i le tataʻi atu o manatu i le upu moni a le Atua?

11 I le pei o Iesu ma ona uluai soʻo, e tatau ona tatou molimau atu fuafuaina ma le lē fuafuaina foi. O le faia ma e uigā faapea, e manaomia ia le muai mafaufau ma sauniuniga. Ina ia molimau atu lē fuafuaina pe avatu ni fautuaga, sa faasino atu ai e Iesu i tamaiti, i meaʻai, i ofu, i manulele, i fugalaau, i tulaga o le tau, ma galuega. (Mataio 4:18, 19; 6:25-34; 11:16-19; 13:3-8; 16:1-4) E mafai foi ona tatou faaaogā toetoe lava o so o se mataupu e fai ma faavae mo le taulaʻi atu i ai o manatu i le upu moni a le Atua.

12. Pe a sauni mo le malaga, e mafai faapefea e se tasi ona sauniuni mo le molimau atu lē fuafuaina?

12 E mafai ona tatou molimau atu lē fuafuaina i tagata o loo nofonofo i malae, tutū i laina i nofoaga e fai ia faatau, ma isi mea faapena. I Atenai, sa talanoa atu ai Paulo i “e na feiloa ma ia ia malae i aso fai soo.” (Galuega 17:17) A e manaomia ona tatou suaniunia mo le molimau atu lē fuafuaina. Mo se faataʻitaʻiga, o e fuafua se malaga i se vaalele, se nofoa afi, po o se pasi? Ia e alu la ma avea se Tusi Paia ma ni sāvali, ni mekasini po o polosiua. O le faitauina o lomiga faa-Kerisiano i femalagaiga i tulaga lautele po o nisi mea e masani lava ona vave amata ai se talanoaga.

13. Faataʻitaʻi pe atonu o le a mafai faapefea ona amata lau molimau atu i se tagata matua a o e fai malaga.

13 E manino lava le tatau ona faamuamua se upu tomua faauō. Ua fautuaina e le tusi Reasoning From the Scriptures ni upu tomua mo le faaaogāina i le faiva i le fanua, a e mafai foi ona faia mo le faaaogāina pe a molimau atu lē fuafuaina. Mo se faaaʻoaʻoga, afai e te faimalaga ma o loo e nofo i tafatafa o se tagata matua, atonu o le a e faapea atu: “O loʻu igoa o——E tele lava taimi ou te mafaufau ai e uiga i le fuafuaga o le olaga. E toatele lava tagata ua pisi naua i le sailia o mea i le olaga ma ua faigata ai ona maua se taimi e mafaufau ai e uiga i le fuafuaga o le olaga. E ui i lea, a o tatou tutupu aʻe ma faagasolo o tatou tausaga, ua tatou iloa ai e matuā puupuu lava le olaga ma atonu o le a taumanatu ai faapea: ‘Ona pau ea lenei o le fuafuaga mo le olaga? Pe e te manatu e iai se fuagafuaga a le Atua mo lo tatou iai i le lalolagi?” Faatali mo se tali. Ona e talanoa loa lea e uiga i le fuafuaga a le Atua mo le fanau a tagata ma talanoa i mea sili o loo folafola mai i le Faaaliga 21:3, 4. Ina ia uigā le molimau atu lē fuafuaina, e mafai foi ona e faaaogā isi manatu lelei na aʻoaʻoina mai i sauniga a le faapotopotoga ma lomiga faa-Kerisiano.

E Mafai ona Faatalitali Iʻuga Lelei

14. O le ā le manuia na maua e se tasi uso i le molimau atu lē fuafuaina a o alu i se faiga malaga?

14 E mafai lava ona manuia pe a tatou molimau atu lē fuafuain e pei lava o Ies uma ona uluai soʻo. O se faataʻitaʻiga: I le faigamalaga i se vaalele, na talanoa atu ai se tasi Molimau i le ofisa o le vaegaaʻu ua 20 tausaga talu ona faaipoipo. O le avā a lea tamāloa sa ia tagofia vailaau faasaina, ma mo ni nai taimi na ia tumafai e pule i lona ola, ma toetoe lava foi a alu ese mai ia te ia ina ia nonofo ma se isi tamāloa talavou. Ina ua talano atu la le Molimau e uiga i le fesoasoani faale-Tusi Paia sa ia maua mai Le Olomatamata ma lona soa o le Awake! ona fai loa le e le ofisa o le vaegaʻau le tusiga ma sa manaʻo ina ia aauina mekasini i lana avā. Na faalogo mai i ai isi o le pasese i le talanoa a le Molimau. O le iʻuga? Ioe, ona o lona molimau atu i lea tulaga, sa ia maua ai tusiga e 22 ma na tufa atu ai ma mekasini e 45 ma tusi e 21!

15, 16. (a) Aumai ni faaʻoaʻoga o le faamanuiaina o ni molimau atu lē fuafuaina i aumea i galuega? (e) O ā ni mea ua e maua mai nei iʻuga?

15 A e faapefea le molimau atu lē fuafuaina i uō i galuega? Na tuu e se tasi o uso kopi o a tatou mekasini i le fale taele i le fale e faigaluega ai. Na faitau e sana uo faigaluega mekasini, ma sa ia faafesootai atu le uso, ma faia ai loa sana tusiga. Na talia foi e le tamāloa se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma foia loa lona olaga tuinanau tele i faafiafiaga, a e i so o e taimi lava e taʻua ai le suafa o le Atua e alu ese ai lava lana avā mai lo la fale. Ina ua manao le tamāloa e faamavae mai lana lotu, ona sau ai lea o le faifeau ma manao e talanoaina lenei mea, a e tau mai e no le avā a le tamāloa o loo i le fale. Sa faateia le fafine i le leai o se faatuatua ma le pepelo o le faifeau e uiga i Molimau a Ieova, auā o lea ua ia vaai i suiga lelei o lana tane. Ona fai atu lea o le fafine i le faifeau: “E lelei pe a e tusia foi sa matou tusi faamavae mo aʻu ma tamaiti!” I le taimi nei, ua avea nei lenei tamāloa ma lana avā o ni Molimau papatisoina.

16 I ni tausaga ua mavae, na molimau atu lē fuafuaina ai se uso o lea ua nofo nei i Iunaite Setete, i se tasi sa la fai galuega faatasi i Egelani, ma na ia ave foi le tama talavou i se ata na fuafuaina e Molimau a Ieova e faaaliga. I le tolusefulu tasi tausaga mulimuli ane, na maua ai e le uso lenei tusi: “Ua ou fia faailoa atu nei ia te oe faapea, na tauia le molimau na e avatu i (le tama talavou) auā pe tusa o le lua tausaga mulimuli ane, na talanoa atu ai iai se isi uso, na tuuina ai ni mekasini, ma avea foi o ia i le Maota o le Malō . . . Sa avea loa o ia ma Molimau, na papatiso i le 1959, ma ua avea nei o se toeaina i lana faapotopotoga . . . Ina ua mavae le 14 tausaga a e avea foi lana avā o se Molimau ma ua uma foi ona papatiso. E lua tausaga mulimuli ane, na papatiso ai lona afafine ma ua avea nei ma paeonia sauatoa i Derbyshire i Matu . . . Mai sina molimau na e faia i tuā i Ashford ua avea ai lena tagata, o lana avā ma lona afafine, le afafine o lona uso ma lana tama teine, le tane a le teine ma le la fanau e toalima, ma le tama itiiti e toatasi a le isi tama teine a le afafine o lona uso, ma Molimau. Ma ou te fia faafetai tele atu ia te oe, Ted, faafetai tele lava, auā o aʻu o le tagata e fausiaina uamea, ma o le tala lea na seʻi ou faatoʻā faailoa atu o laʻu lava tala i lau molimau mai ia te aʻu ma le mea na oo iai.”

17. O ā avanoa ua maua e auauna talavou a Ieova mo le molimau atu lē fuafuaina?

17 O outou molimau talavou a Ieova e iai foi sa outou oganuu lelei e molimau atu ai—o a outou uo i aʻoga ma faiaʻoga. Pe tou avatu se molimau lē fuafuaina i tusiaga tala, po o talanoaga, ma isi mataupu? I le avea o se mataupu mo se tusiaga tala, na faaaogā ai e se teine e aʻoga maualuga i Ekuetoa, lea e faia sana suʻesuʻega faale-Tusi Paia, le Awake! o Aokuso 22, 1985, lea e ia le faasologa o mataupu “Hiroshima—Pe ua Galo Lona Lesona?” Na manumalo lana tala tusia i le faamālo atu iai o faamasino i se tauvaga faavaomalo, ma iʻu ai i se malaga fua i Iapani. O le mea moni, e lē o le fuafuaga o lomiga Kerisiano ina ia manumalo ai ini tauvaga. A e ua faataʻitaʻi ai i lenei le tāua o nei lomiga ma le uigā o le avatu ai o se molimau mo le viiga o le Atua i aʻoga.

18. O le ā na iʻu iai i le avatua o le molimau puupuu i le tagata o lē na sailia se potu e mautototgi ai?

18 Ona o ni pogai tau tupe, na tatau ai i se tuafafine ona tuu atu se potu o lona fale mautotogi ai tagata. Ina ua maua se telefoni e fesiligia ai o ia e uiga i le fia mautotogi ai i le potu, na ia taʻu atu i le fafine na telefoni mai, o ia o se tasi o Molimau a Ieova ma na te lē faatagaina ni faiga tau feusuaiga lē mamā i lona fale. E tatau ona vave ō ese tagata asiasi mai, ma e tatau lava ona faailoa mai tane uma e asiasi mai i taimi uma. Na faatalatu lē na telefoni mai, ona ia faapea mai lea: “Sa oʻu suʻesuʻe ma molimau a Ieova ina o sefulu ma ona tupu ou tausaga, a e sa leʻi matuā faafiafiaina ai aʻu. O lea, na ou alu ai i le kolisi.” Ina ua fesiligai e le tuafafine pe manaʻo e toe faaauau lana suʻesuʻega faale-Tusi Paia, na ia tali mai, “Ioe,” I le taimi nei, ua avea ai lē na telefoni atu, o lona tinā, ma lona uso o ni auauna tuuina atu a Ieova—o nei mea uma na oo iai ona o se molimau atu lē fuafuaina a se tuafafine.

19. O le ā na iʻu iai i le molimau atu lē fuafuaina e tusa ai ma le tulaga o se fafine i le atumotu o Bahamas?

19 I atumotu o Bahamas, na faalavelaveina ai le loto fuatia ifo o se tasi fafine Katoliko ona ua lima tausaga e lē o toe alu i le lotu. O lea, i le taeao timuga o se tasi Aso Sa, na amata ai ona savali i le auala e alu atu i le lotu. A e o mai loa Molimau e toatolu, ma ofoina atu loa ia te ia se avanoa e tietie ai i la latou taavale—ma se molimau. A e ina ua latou taunuu atu i le falesa, sa manao o ia e faalogo atili ma nofo ai pea i totonu o le taavale a o agaʻi atu e aumai se tagata aʻoga o le Tusi Paia. Na latou toe pasia foi le falesa, a e peitai sa manao pea o ia e fia faalogo atili ma o lea na ō atu ai loa ma Molimau i le Maota o le Malo. O le lauga lautele sa talanoaina ai le mataupu tonu lava lea na talanoaina i totonu o le taavale. Na amata loa se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma le fafine, o lē na ia faateaeseina loa le tamāloa lea sa la nonofo, (o le tamā o lana fanau e toafa) ma na papatisoina ai loa o ia i le tauaofiaga i Nassau i le 1986. Maeu lona fiafia ona sa molimau atu lē fuafuaina se tasi ia te ia!

Tautala Pea e Uiga i le Pulega Tautupu a le Atua

20. (a) O le ā le vaaiga e tatau ona iai i le molimau atu lē fuafuaina i le fesootai atu ma le faiva i le fanua? (e) O le ā le fautuaga mo se tasi ua faatalatu e molimau atu lē fuafuaina?

20 E lē faapea ua fai le molimau atu lē fuafuaina ma fesuiaiga mo le faiva masani i le fanua a Molimau a Ieova. E manino lava o le talaʻi atu mai i lea fale ma lea fale e faale-Tusi Paia ma e uigā. (Galuega 5:42; 20:20, 21) A e peitai, e fuatele mai foi le molimau atu lē fuafuaina ma e ao ai i auauna a Ieova ona soasaolaumea iai. So o se mea lava e iai tagata—aiga, uo i aʻoga, aumea i galuega, ma isi—ua iai pea avanoa e tautala atu ai e uiga i le mamalu o le pulega tautupu a le Atua. O lea, aua neʻi faatagaina le fefe po o le matamuli e faavaivaia oe. (Faataoto 29:25; 2 Timoteo 1:6-8) Afai e te faatalatū e molimau atu lē fuafuaina, ai se ā e lē tatalo ai e pei ona sa faia e soʻo na sauaina o Iesu? Na latou ole atu: “Ieova e, . . . ia e foai mai i au auauna, ina ia matou tautala pea i lau afioga ma le faamalosi uma.” Pe na talia la latou tatalo? Ioe, auā “ua lulūina le mea na latou faapotopoto ai; ma ua tutumu foi i latou uma taitoatasi i le agaga paia ma ua tautala atu i le afioga a le Atua ma le faamalosi.”—Galuega 4:23-31, NW.

21. O le ā o le a uunaʻia se tagata e avatu ai se molimau i lalo o so o se tulaga lava?

21 O lea la, ia atiina aʻe se uiga mautinoa agaʻi i le molimau atu lē fuafuaina. Ia uunaʻia oe e le alofa i le Atua e avatu ai le molimau i ituaiga o tulaga uma. Ia aasa, ma ia uigā i le taʻutaʻu atu o le upu moni i avanoa uma. Ioe, ia matuā tautala pea i le mamalu o le pulega tautupu a le Atua.

O ā Au Tali?

◻ O le ā le faavae fale-Tusi Paia o le molimau atu lē fuafuaina?

◻ O ā nisi o auala e sauniuni ai mo le molimau atu lē fuafuaina?

◻ Afai tatou te molimau atu lē fuafuaina, o ā iuga atonu tatou te faatalitalia?

◻ E tatau faapefea ona tatou vaai i le molimau atu lē fuafuaina i le fesootai atu ma le faiva masani i le fanua?

[Ata i le itulau 23]

Afai o saisaitia oe, e te molimau atu ea e pei ona sa faia e Paulo a o noanoatia?

[Ata i le itulau 24]

O le muaʻi sauniuni o le a mafai ai ona uigā le molimau atu lē fuafuaina

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga