Wan foefoeroe di ben doe nanga tranga no go doro na ini West-Afrika
Soleki fa Eunice Ebuh ben froeteri
„Foefoeroeman di ben tjari gon ben meki plan foe kon foefoeroe nanga tranga na tapoe a dei di wi gwenti hori wi gemeente boekoestudie na ini wi oso. Wi e bradi den portoe foe wi opo gi den brada nanga sisa èn gi sma di abi belangstelling. A sori taki den foefoeroeman di e foefoeroe nanga tranga ben sabi den gwenti foe wi èn a ten te wi abi konmakandra. Wi sabi seiker taki den ben foefoeroe wan wagi na wan tra presi èn taki den ben kon foe wakti na a portoe foe wi na tapoe a dei èn a joeroe foe a boekoestudie.
A ben pasa so, taki a wiki di den ben kon ben de a wiki di wi ben abi a fisiti foe a kringopziener. Na presi foe abi konmakandra na wi oso, wi ben abi en na a Kownoekondrezaal. Baka a konmakandra, wan owroeman konmakandra ben de. A gwenti ben de taki mi nanga den pikin ben o gowe na oso, ma mi masra di de wan owroeman, ben aksi wi foe wakti en. A ben taki dati a konmakandra no ben o tan langa. So boen, wi ben wakti.
Baka dati, wi ben kon si taki a wagi no ben wani start. A kringopziener nanga mi masra no ben man meki en. A monteur di wi ben kari no ben man meki en toe.
Den pikin ben moesoe waka go na oso. Baka wan pisi ten, mi ben go na oso toe. Mi doro wan sani foe tin joeroe na oso. Mi èn so srefi den pikin no ben kon na ini a djari nanga wan wagi, èn dati ben o meki taki wi ben o moesoe opo a bigi portoe.
Di mi go na ini mi sribikamra, mi ben jere wan gon e soetoe, boen tranga. Mi ben aksi misrefi san ben e pasa. Mi ben proeberi foe bèl skowtoe, ma a telefon no ben wroko. Mi ben feti saka a trapoe èn ben sroto na isri doro foe kon na inisei, dan mi lon go sroto a mindrisei doro. Dan mi ben kiri den faja. Den pikin foe mi ben broeja, èn mi ben taigi den foe hori densrefi. Wi ben begi makandra foe Jehovah kibri wi. Na a ten dati, mi masra ben de na a Kownoekondrezaal ete e feti foe meki a wagi start.
Mi ben loekoe na a fensre go na dorosei èn ben si wan man e didon na strati, dorosei foe a portoe. A ben gersi leki den foefoeroeman di e foefoeroe nanga tranga ben gowe, èn dati meki mi ben poti a man di ben kisi mankeri go na ini mi wagi èn ben feti e tjari en go na ati-oso. A ben de wan tjans di mi ben teki, ma mi ben moesoe doe wan sani. Ma a de wan sari taki a dei na baka a man dede.
Ala di a sari sani dati ben pasa, tokoe sani ben kan de moro takroe. A fisiti foe a kringopziener ben meki taki wi no ben abi wi boekoestudie na ini wi oso. Foe di a wagi ben broko, wi heri osofamiri no ben rèi nanga wagi go na oso. Mi masra, di den foefoeroeman di e foefoeroe nanga tranga seiker ben o kisi, ben doro oso boen lati. Den sani disi nanga tra sani ben tjari boen gi wi a neti dati.
Jehovah na wi fortresi èn wi kibripresi. A de soleki a tekst e taki: ’Efoe Jehovah srefi no e hori wakti na a foto, dan na foe soso taki den waktiman tan wiki.’ ” — Psalm 127:1.