KAPITEL DRI
A dei fu Yehovah—Wan prenspari tori
1, 2. (a) Fu sortu prenspari sani ala den 12 profeiti e taki? (b) Fa sonwan fu den 12 profeiti ben poti prakseri na a dei fu Yehovah?
„A BIGI dei fu Yehovah de krosibei. A de krosibei èn a e hasti ensrefi trutru” (Sefanya 1:14). Ibri tron baka den profeiti fu Gado ben e warskow a pipel gi a dei fu Yehovah di ben e kon moro krosibei. Nofo tron den ben e sori a pipel sortu krakti a dei disi ben musu abi na tapu na aladei libi fu den, na tapu a denki fu den, èn na tapu a fasi fa den ben e tyari densrefi. Ala ten den boskopu fu den ben e sori sma taki den no ben musu draidrai. Efu yu srefi ben yere den boskopu disi, dan san yu ben o du?
2 Te yu e leisi den buku fu den 12 profeiti, dan yu o si taki den alamala e taki krin fu a dei fu Yehovah, noso den e taki sani di abi fu du nanga a dei dati.a Sobun, fosi wi poti prakseri na den tra kapitel fu kon sabi sortu tra prenspari sani den profeiti disi fruteri sma, dan a bun fu prakseri a tori disi di o kon na fesi ibri tron baka: a dei fu Yehovah. Siksi fu den profeiti ben gebroiki den wortu dati noso den taki wan srefi sortu sani. Yoèl ben taki finifini fu ’a bigi dei fu Yehovah di e frede sma’ (Yoèl 1:15; 2:1, 2, 30-32). Amos ben taigi den Israelsma fu sreka densrefi fu miti a Gado fu den, bika a dei fu Yehovah ben o de wan dungru dei (Amos 4:12; 5:18). Bakaten, Sefanya gebroiki den wortu di skrifi na ini paragraaf 1. Boiti dati, di a ten ben e doro taki Yerusalem kisi pori, dan Obadya warskow a pipel: „A dei te Yehovah o krutu ala den pipel, de krosibei.”—Obadya 15.
„A bigi dei fu Yehovah de krosibei” neleki wan bigi sibibusi
3. Fu san ede wi kan taki dati den profeiti di ben e dini baka di den Dyu komoto na ini katibo ben e taki fu a dei fu Yehovah?
3 Yu o si tu taki tu profeiti di Gado ben seni fu go warskow den Dyu baka di den komoto na ini katibo, ben gebroiki den srefi sortu wortu disi. Sakaria ben taki fu a dei di Gado ben o kiri ala den pipel di wani feti nanga Yerusalem. A ben taki krin san ben o pasa na a „dei di sma o sabi leki a dei fu Yehovah” (Sakaria 12:9; 14:7, 12-15). Boiti dati, Maleaki ben warskow a pipel fu Gado taki ’a bigi dei fu Yehovah di e frede sma srefisrefi’, ben de krosibei.—Maleaki 4:1-5.
4. Fa sonwan fu den 12 profeiti e poti prakseri na a dei fu Yehovah?
4 Den tra siksi profeiti no ben gebroiki den wortu „a dei fu Yehovah”, ma den ben taki sani di ben abi fu du nanga a dei dati. Hosea ben taki dati Yehovah ben o aksi Israel frantwortu gi den sani di den ben e du, èn bakaten a ben o du dati nanga Yuda (Hosea 8:13, 14; 9:9; 12:2). Nofo tron den boskopu disi ben abi fu du nanga den sani di Yehovah ben du na a ten dati. Fu eksempre, Yona ben meki bekènti taki Gado ben o strafu Ninefei, èn Mika ben taki san ben o pasa te Gado ben o strafu den pipel di ben e opo densrefi teige en (Yona 3:4; Mika 1:2-5). Nahum ben pramisi a pipel taki Yehovah ben o strafu den feanti fu en (Nahum 1:2, 3). Habakuk ben begi Gado fu du san reti èn a ben taki fu „a dei fu banawtu” (Habakuk 1:1-4, 7; 3:16). A no de fu taki dati son boskopu na ini den buku disi abi fu du nanga tru Kresten. Fu eksempre, Hagai, di ben e dini leki profeiti na a ten di den Dyu ben komoto na ini katibo, ben taki dati Gado ben o seki den pipel (Hagai 2:6, 7). Na apostel Paulus ben gebroiki den wortu di skrifi na Hagai 2:6 fu gi Kresten deki-ati fu de srekasreka te Gado ben o puru den agersi takru hemel.—Hebrewsma 12:25-29; Openbaring 21:1.
SAN NA A DEI FU YEHOVAH?
5, 6. Soleki fa den profeiti e taki, dan fa a dei fu Yehovah o de?
5 Yu abi leti fu aksi yusrefi fa a dei fu Yehovah o de. Kande yu e aksi yusrefi: ’A dei fu Yehovah abi krakti tapu a fasi fa mi e libi now èn tapu a fasi fa mi libi o waka na ini a ten di e kon?’ Soleki fa den profeiti ben sori, dan a dei fu Yehovah na wan pisi ten pe Yehovah o strafu den feanti fu en, iya, a o de wan dei fu orloku. A kan taki na a bigi dei dati di e frede sma, kefalek sani o de fu si na hemel. „A son nanga a mun o kon dungru èn srefi den stari no o skèin moro” (Yoèl 2:2, 11, 30, 31; 3:15; Amos 5:18; 8:9). San o pasa dyaso na grontapu? Mika ben taki: „Den bergi o smèlter na ondro [Yehovah] futu èn den lagipresi o priti opo. A o de neleki te faya e bron kandrafatu èn neleki te wan sma di de na wan hei presi e kanti watra go na ondro” (Mika 1:4). Aladi Mika e taki sani na agersi fasi, toku wi kan frustan taki den sani di Gado o du o tyari rampu kon gi grontapu èn gi libisma. Ma rampu no o miti ala sma. Den srefi profeiti ben sori taki den wan di e „suku san bun” o kisi furu blesi èn na so den o man tan na libi.—Amos 5:14; Yoèl 3:17, 18; Mika 4:3, 4.
6 Sonwan fu den 12 profeiti ben e fruteri sortu tra sani ben o pasa na a dei fu Yehovah. Habakuk ben taki krin fa Yehovah o masi „den bergi di e tan fu ala ten” èn fa a o pori „den pikin bergi di e tan fu ala ten”. Den bergi disi e prenki den organisâsi fu libisma, di e gi sma a denki taki den o tan fu ala ten (Habakuk 3:6-12). Iya, a dei fu Yehovah „o de wan dei fu bigi atibron, fu banawtu, nanga bruya. A o de wan dei fu bigi winti èn fu pori. A o de wan dungru dei. Dungru wolku o de èn ala sani o kon dungru pikapika”.—Sefanya 1:14-17.
7. Sortu bigi rampu o miti sma, èn fa a sani dati o kon tru kande?
7 Prakseri sortu bigi rampu o miti den sma di e feti nanga Gado! „Den skin o pori gowe aladi den e tanapu na tapu den futu. Den ai o pori gowe na ini den ai-olo èn den tongo srefi o pori gowe na ini den mofo” (Sakaria 14:12). Wi no sabi efu a fisyun disi o kon tru leti so, ma a e sori krin taki rampu o miti furu sma. Awansi fa a no fa, den tongo fu den feanti fu Gado o pori na agersi fasi fu di den no o man gi Gado bigitaki moro. Boiti dati, iniwan prakseri di den o abi fu bondru kon na wán fu gens a pipel fu Gado, no sa abi bun bakapisi.
FU SAN EDE WAN LOBI-ATI GADO O STRAFU SMA?
8, 9. (a) San yu musu hori na prakseri fu man frustan fu san ede Yehovah o strafu ogri sma? (b) Te yu e tan gi yesi na Yehovah na ini yu aladei libi, dan fa sani o waka gi yu te a o strafu ogri sma?
8 Kande yu yere sma e aksi: ’Fa wan lobi-ati Gado kan tyari so wan bigi rampu kon na tapu den feanti fu en? A de fanowdu taki Gado e tyari so wan bigi pori kon na grontapu? A no Yesus ben gi sma deki-ati fu lobi srefi den feanti fu den, so taki den ben kan sori taki den na manpikin fu a Tata na hemel?’ (Mateyus 5:44, 45) Fu man piki den aksi dati, dan a bun fu prakseri san na a rutu fu ala den problema fu libisma. Gado meki den fosi tu libisma fu gersi en èn fu de leki fa en de, sobun, den no ben abi swakifasi. Ma den tyari sondu nanga dede kon na ini a libisma famiri èn na ini a libi fu wi. Den horibaka gi Satan Didibri di feni taki Gado no abi a reti fu tiri libisma (Genesis 1:26; 3:1-19). Na ini den hondrohondro yari di pasa, Satan pruberi fu sori taki libisma o drai baka gi Yehovah te den e kisi tesi. Yu sabi taki a kon na krin taki Satan no abi leti. Yesus Krestes nanga furu tra futuboi fu Yehovah tan gi yesi na Gado èn den sori taki den e dini en fu di den lobi en (Hebrewsma 12:1-3). A no de fu taki dati yu sabi furu sma di e dini Gado nanga den heri ati.
9 Boiti dati, a tori disi di o kon na wan kaba te Yehovah puru ogri na grontapu, abi fu du tu nanga yu. Fu eksempre, te yu e leisi den 12 buku disi, dan yu o si taki sonwan fu den profeiti ben e taki fu a gudu libi fu sma di ben e wisiwasi na anbegi fu Yehovah. Den profeiti gi a pipel fu Gado a rai fu poti prakseri na den sani di den ben du èn fu kenki den libi (Hagai 1:2-5; 2:15, 18; Amos 3:14, 15; 5:4-6). Iya, den profeiti ben e sori a pipel fa den ben musu libi. Den sma di ben gi yesi na a rai dati ben e sori taki den ben e si Yehovah leki a Gado di abi a reti fu tiri ala sani. Na so den sori taki Satan na wan leiman. Yehovah no sa frigiti den sma dati te a e pori den feanti fu en.—2 Samuel 22:26.
10. Fa den sani di Mika skrifi e yepi wi fu kon frustan fu san ede Yehovah o strafu ogri sma?
10 Wan tra reide de fu san ede Gado o strafu ogri sma. Poti prakseri baka na a di fu aiti yarihondro Fosi Krestes, di Mika ben e taki profeititori na ini Yuda. A e taki neleki en srefi na a pipel fu Yuda, èn a e agersi a situwâsi fu den nanga wan droifidyari noso wan froktudyari pe baka kotiten, nowan droifi noso figa ben tan abra na ini. Dati ben de a situwâsi na ini Yuda. A ben muilek fu feni reti-ati sma drape. Den Israelsma ben e luru den kondreman fu den fu kiri den. Den fesiman nanga den krutuman fu den ben e suku soso den eigi bun (Mika 7:1-4). Efu yu ben e libi na ini wan srefi sortu situwâsi, dan fa yu ben o firi? A no de fu taki dati yu ben o firi sari gi den wan di ben e pina. We, Yehovah e firi moro sari gi den wan di e kisi kwinsi! Na ini a ten disi, Yehovah e ondrosuku libisma. San yu denki taki a e si? A e si fa sma e kwinsi trawan na wan ogri-ati fasi soso fu kisi wini gi densrefi, èn fa den e du wan lo ogri nanga trawan. Te yu luku en bun, dan den wan di e tan gi yesi na Gado na wan pikin grupu sma nomo. Ma wi no abi fu bruya. Fu di Yehovah abi lobi, meki a o tyari retidu kon gi den wan di e kisi kwinsi.—Esekièl 9:4-7.
11. (a) San a dei fu Yehovah wani taki gi den wan di e lespeki en? (b) Sortu krakti a warskow fu Yona ben abi na tapu den Ninefeisma?
11 A de krin taki a dei fu Yehovah o tyari rampu kon gi den feanti fu en, ma den wan di e lespeki en èn e dini en o kisi frulusu.b Mika ben taki dati den pipel ben o hari go na a bergi fu Yehovah en oso, èn a sani disi o tyari freide nanga wánfasi kon na heri grontapu (Mika 4:1-4). Di den profeiti meki bekènti taki a dei fu Yehovah ben o kon, dan yu denki taki a pipel kenki den libi? Wan tu sma tyari kenki kon. Hori na prakseri taki di Yona meki bekènti taki Gado ben o strafu Ninefei, dan na ogri-ati pipel fu a foto dati „bigin bribi na ini Gado” èn den „tapu nanga den ogri di den ben e du”. A sani dati meki taki Yehovah no strafu den na a ten dati (Yona 3:5, 10). A boskopu fu a dei fu Yehovah di ben de krosibei, ben abi krakti na tapu a libi fu den Ninefeisma!
Te wi e luku san den Ninefeisma du di den yere a boskopu fu Yona, dan fa dati e gi wi deki-ati?
SAN A DEI DATI ABI FU DU NANGA YU?
12, 13. (a) Sortu pipel den 12 profeiti ben warskow? (b) Fu san ede wi kan taki dati den sani di den 12 profeiti ben meki bekènti ben o kon tru na ini a ten di ben de na den fesi?
12 Wan sma ben kan taki: ’Ma den profeiti dati ben e libi hondrohondro yari pasa. San den sani di den taki fu a dei fu Yehovah, abi fu du nanga mi?’ A tru taki den profeiti dati ben e libi bun furu yari na fesi, srefi fosi Yesus gebore na grontapu. Toku wi musu luku san den sani di den ben taki fu a dei fu Yehovah abi fu du nanga a di fu 21 yarihondro. Sortu wini wi kan kisi te wi e luku san den ben taki fu a bigi dei fu Yehovah? Wan prenspari sani de di kan yepi wi fu kon sabi san den boskopu disi abi fu du nanga wi èn fa wi kan kisi wini fu den. Wi musu frustan taki den profeiti ben e warskow sma gi a dei di Yehovah ben o strafu Israel, Yuda, den pipel na ini a kontren dati, èn sosrefi wan tu grontapumakti di ben e tiri na a ten dati.c San prenspari, na taki den profeititori dati kon tru! Den Asiriasma ben teki Samaria abra, Yuda kon tron wan brokopresi na ini 607 Fosi Krestes, èn syatu baka dati, den ogri-ati pipel na ini a kontren drape kisi pori. Te fu kaba den grontapumakti Asiria nanga Babilon fadon, èn ala den sani disi pasa soleki fa profeititori ben taki.
Tapu a Pinksterfesa fu a yari 33, Petrus taki dati a profeititori fu Yoèl ben kon tru. A e kon tru na ini a ten disi tu
13 Poti prakseri now na a dei fu a Pinksterfesa fu a yari 33. Dati ben de wan heri pisi ten baka di furu fu den profeititori dati ben kon tru fu a fosi leisi. A dei dati, Gado kanti santa yeye na tapu sma, èn na apostel Petrus taki dati a sani disi ben sori taki a profeititori fu Yoèl ben kon tru. Baka dati Petrus taki a sani disi di skrifi na ini a buku Yoèl: „A son o kon dungru èn a mun o kon tron brudu, bifo a bigi èn prenspari dei fu Yehovah doro” (Tori fu den apostel 2:20). A sani disi e sori taki den profeititori di ben e taki fu a dei fu Yehovah ben o kon tru moro fara. Fu eksempre, a profeititori fu Yoèl ben kon tru fu a di fu tu leisi na ini a yari 70 di a legre fu Rome pori Yerusalem. A no de fu taki dati furu takru sani pasa na a ten dati èn furu brudu fadon.
14, 15. (a) Fu san ede wi kan taki dati den profeititori di e taki fu a dei fu Yehovah abi fu du nanga wi di e libi na ini a ten disi? (b) O ten wi kan fruwakti taki a dei fu Yehovah o kon?
14 Ma a profeititori fu Yoèl èn sosrefi tra profeititori di e taki fu a dei fu Yehovah musu kon tru ete fu a lasti leisi, èn den abi fu du nanga wi di e libi na ini a di fu 21 yarihondro. Fa so? Petrus ben gi Kresten a rai fu hori „bun na prakseri taki a dei [fu Yehovah] e kon”. Na apostel ben taki moro fara: „Wi e fruwakti nyun hemel nanga wan nyun grontapu, soleki fa a ben pramisi èn na drape retidu o de” (2 Petrus 3:12, 13). Syatu baka di Yerusalem kisi pori na ini a yari 70, dan nyun hemel (wan nyun tirimakti fu Gado) nanga wan nyun grontapu (wan libimakandra fu reti-ati sma) no ben seti. Sobun, a musu de so taki den profeititori di e taki fu a dei fu Yehovah o kon tru na wan tra ten. Iya, den profeititori disi abi fu du nanga wi di e libi na ini a „muilek ten” disi!—2 Timoteyus 3:1.
15 Te wi e luku san ala den 12 Bijbel buku disi e taki fu a dei fu Yehovah, dan wi e prakseri a sani disi di Yesus ben taki: „Wan bigi banawtu o de. Noiti ete so wan ten ben de sensi a bigin fu grontapu teleki now èn noiti moro so wan ten o kon baka.” A ben taki dati te a bigi banawtu dati bigin, dan „wantewante” „a son o kon dungru, a mun no o gi leti, den stari o fadon komoto fu hemel èn den krakti fu hemel o seki” (Mateyus 24:21, 29). A sani disi e yepi wi fu kon sabi pikinso o ten a dei fu Yehovah o kon. A no de fara moro. Bijbel e sori taki „Babilon a Bigiwan”, a grontapumakti fu falsi bribi, o kisi pori na ini a bigi banawtu. Baka dati, te a bigi banawtu doro en heimarki, dan a dei fu Yehovah o figi ala den feanti fu Gado puru na grontapu.—Openbaring 17:5, 12-18; 19:11-21.
16. Na sortu prenspari fasi den profeititori di abi fu du nanga a dei fu Yehovah o kon tru?
16 Yehovah Kotoigi kon si sortu prenspari sani o pasa te den profeititori di abi fu du nanga a dei fu Yehovah o kon tru. Nofo tron, Yerusalem di ben fadon komoto na bribi, Samaria di ben trangayesi Gado, den Edomsma di ben abi takru-ati, den Asiriasma di ben abi ogri-ati, nanga den Babilonsma ben e prenki difrenti sani di abi fu du nanga falsi anbegi. Ala den sortu bribi dati o kisi pori na a kabapisi fu a bigi banawtu. Na ’a bigi dei fu Yehovah di e frede sma srefisrefi’, den politiekman nanga den bisnisman di du hurudu nanga falsi bribi, o lasi den libi.—Yoèl 2:31.
SORI TAKI YU DE SREKASREKA
17, 18. (a) Fu san ede Amos bari helu gi den wan di ben e „wakti fayafaya te a dei fu Yehovah o kon”? (b) San ben o pasa nanga den sma di no ben de srekasreka gi a dei fu Yehovah?
17 Fu di den krutuboskopu moro furu abi fu du nanga falsi bribi, meki son Kresten ben kan denki taki noti no o pasa nanga den te den profeititori disi kon tru. Ma a sani di Amos taigi den Israelsma na wan prenspari boskopu gi wi alamala: „Helu fu den wan di e wakti fayafaya te a dei fu Yehovah o kon!” Son Israelsma fu a ten fu Amos ben denki taki a dei fu Yehovah ben o tyari soso blesi kon gi den. Den ben e bribi taki Gado ben o frulusu a pipel fu en na a dei dati. Den ben e wakti a dei dati fayafaya srefi! Ma Amos ben taigi den sma di ben e denki densrefi nomo, taki a dei fu Yehovah ben o ’dungru èn leti no o ben o de’. Iya, Yehovah ben o puru atibron na tapu den Israelsma dati!—Amos 5:18.
18 Baka dati, Amos taki san ben o pasa nanga den sma di ben e wakti a dei fu Yehovah fayafaya. Prakseri wan man di e lon gi wan lew èn e tuka nanga wan beer. A e lon gi a beer èn a e go kibri na ini wan oso. A e tapu a doro aladi en blo de na tapu, èn te a e anga na a skin fu a kamra, dan leti drape wan sneki e beti en. Te yu luku en bun, dan na dati o pasa nanga den sma di no de srekasreka gi a dei fu Yehovah.—Amos 5:19.
Neleki Mika, yu musu wakti a dei fu a Gado di e frulusu sma
19. Fa wi musu sreka gi a dei fu Yehovah?
19 Yu e si sortu prenspari sani yu kan leri fu a tori disi? No frigiti taki Amos ben e taki nanga sma di ben gi densrefi abra na Gado. Toku a ben de fanowdu taki den ben e kenki a fasi fa den ben e tyari densrefi èn a fasi fa den ben e denki. A no de fu taki dati a o tyari wini kon gi yu te yu e ondrosuku yu libi fu kon si efu yu de srekasreka gi a prenspari dei dati, noso efu yu musu tyari wan tu kenki kon. Fa yu kan sori taki yu de srekasreka trutru? A de krin taki a no te yu e bow wan kibripresi, te yu e kibri nyanyan-sani di yu o abi fanowdu, te yu e leri fa fu krin watra, noso te yu e tyari gowtu moni kon na wán, soleki fa sma na ini son kondre e du. „A solfru nanga a gowtu fu den no o man frulusu den na a dei fu Yehovah en atibron”, na so Sefanya e taki. Sobun, a no den sani di wi tyari kon na wán e sori efu wi de srekasreka (Sefanya 1:18; Odo 11:4; Esekièl 7:19). Na presi fu dati, wi musu de na ai èn ibri dei wi musu libi leki sma di de srekasreka. Wi musu abi a yoisti denki èn wi musu du sani tu di e kruderi nanga a denki dati. Mika ben taki: „Mi dati o wakti Yehovah. Nanga pasensi mi o wakti mi Gado di o frulusu mi.”—Mika 7:7.
20. Sortu sani no o tapu wi fu tan fruwakti a dei fu Yehovah?
20 Efu yu abi a denki fu Mika, dan yu o sori taki yu de srekasreka èn yu o wakti a dei fu Yehovah. Yu no o broko yu ede fu kon sabi tapu sortu dei dati o pasa noso o langa yu e wakti kaba. Ala den profeititori di abi fu du nanga a dei dati o kon tru na a ten di Yehovah poti, èn a no o lati. Yehovah ben taigi Habakuk: „A fisyun o kon tru na wan spesrutu ten. A e hasti ensrefi fu doro na a kaba èn a no de wan leitori. Un musu tan fruwakti en awinsi a no pasa ete [soleki fa libisma e prakseri], bika a o kon tru nomonomo. A no o kon lati [gi Yehovah].”—Habakuk 2:3.
21. Sortu wini wi o kisi fu den sani di wi o leri na ini a buku disi?
21 Na ini a buku disi, yu o leri fa yu kan sori taki yu e wakti a Gado di e gi sma frulusu. Sortu wini yu kan fruwakti fu kisi? We, a buku o poti prakseri moro furu na wan pisi fu Bijbel di kande yu no sabi so bun, èn dati na den 12 buku di sma e kari den Pikin Profeiti. Sobun, yu o kon sabi wan tu moi sani. Fu eksempre, na ini Pisi 2, yu o kon sabi fa fu „suku Yehovah” èn tan na libi (Amos 5:4, 6). Den 12 buku disi kan yepi yu fu kon sabi Yehovah moro bun èn yu sa kon frustan moro krin tu fu san ede a prenspari fu dini en nanga moro faya. A no de fu taki dati den profeiti disi o yepi yu fu kon frustan den fasi fu Gado moro bun. Na ini Pisi 3, yu o si moro krin fa Yehovah wani taki yu musu libi nanga yu famiriman èn nanga tra sma. A sani dati kan yepi yu fu de srekasreka gi a bigi dei fu en. Na ini Pisi 4, a lasti pisi, yu o leri sortu denki wi musu abi, now di a dei fu Yehovah e kon moro krosibei. Wi o si tu fa a rai dati kan yepi wi na ini a preikiwroko. A no de fu taki dati yu o prisiri te yu e poti prakseri na a boskopu fu den profeiti di e sori fa sani kan waka gi wi na ini a ten di e kon.
22. San yu o du nanga a rai di yu e kisi na ini den buku fu den 12 profeiti?
22 Yu e memre a prenspari sani di Sefanya ben taki na a bigin fu a kapitel disi? (Sefanya 1:14) A boskopu fu en ben kenki a libi fu a yongu Kownu Yosia. Di Yosia ben abi 16 yari nomo, dan a bigin suku Yehovah. Di a kon abi 20 yari, dan a bigin puru falsi anbegi na ini a heri kondre, soleki fa Sefanya ben taigi a pipel fu Yuda nanga Yerusalem fu du (2 Kroniki 34:1-8; Sefanya 1:3-6). A de so taki a warskow di yu kisi gi a dei fu Yehovah abi krakti tapu yu libi neleki fa a ben de nanga Yosia? Meki wi luku fa den 12 profeiti kan yepi ibriwan fu wi.
a Yesaya ben e dini na a ten fu a fosi grupu fu den 12 profeiti disi, èn Esekièl ben e dini na a ten fu a di fu tu grupu. Den ala tu ben warskow sma gi a dei fu Yehovah.—Yesaya 13:6, 9; Esekièl 7:19; 13:5; luku kapitel 2 fu a buku disi, paragraaf 4-6.
b Efu yu wani sabi moro fara fa a boskopu fu den profeiti meki taki sma kisi frulusu, dan grantangi leisi Hosea 6:1; Yoèl 2:32; Obadya 17; Nahum 1:15; Habakuk 3:18, 19; Sefanya 2:2, 3; Hagai 2:7; Sakaria 12:8, 9; nanga Maleaki 4:2.
c Wan tu fu den 12 profeiti no ben e meki bekènti nomo san ben o miti wan-enkri pipel, ma den ben e taki fu difrenti pipel.