’Wi doe san wi ben moesoe doe’
SOLEKI FA GEORGE COUCH BEN FROETERI
Baka di wi ben wroko a mamanten na ini na oso-foe-oso wroko, mi kompe ben poeroe toe pisi brede nanga stimofo foe en tas. Di wi ben kaba njan, dan mi ben hari wan tabaka teki foe smoko. „O langa joe de kaba ini waarheid?” a ben aksi. „A neti di pasa ben de a fosi konmakandra di oiti mi ben fisiti”, mi ben taigi en.
MI BEN gebore 3 maart 1917, na tapoe wan boerderij so wan 50 kilometer na owstoesei foe Pittsburgh, Pennsylvania, Amerkankondre, krosibei foe a pikin foto Avonmore. Drape mi papa nanga mi mama ben kweki mi nanga den fo brada foe mi nanga wan sisa.
Wi no ben kisi foeroe leri na relisi sei. Wan pisi ten mi papa nanga mama ben go na kerki, ma den tapoe foe go di wi leki pikin ben jongoe ete. Ma wi ben bribi na ini a Kriaman, èn na osofamiri libi foe wi ben e waka akroederi gronprakseri di de foe feni na ini bijbel.
A moro moi leri di mi ben kisi foe mi papa nanga mama ben de ini a tori foe frantiwortoe — fa foe teki frantiwortoe èn fa foe tjari a frantiwortoe. Dati na san a libi na tapoe a boerderij ben e aksi. Ma a libi foe wi no ben de soso wroko nomo. Wi ben njan boen foe gosontoe ontspanning, soleki a prei di wi ben prei basketball, nanga baseball, wi ben rei asi èn wi ben swen. Moni no ben foeroe na ini a ten dati, tokoe a libi tapoe a boerderij ben switi. A basis skoro pe wi ben go, ben de wan skori di ben abi wán kamra nomo; èn foe go na hei skoro, wi ben go na foto.
Wan neti mi ben waka na ini foto nanga wan mati foe mi. Wan moi oemapikin ben komoto foe en oso foe taigi a mati foe mi odi. A mati foe mi ben meki mi kon sabi Fern Prugh. A ben de wan wini gi mi, taki Fern ben libi sei a pasi pe a hei skoro ben de. Foeroe leisi te mi ben pasa na en oso, dan Fern ben de na dorosei e wroko. A ben de krin foe si, taki Fern ben de wan oema di ben wroko tranga, èn dati ben de wan sani di ben naki mi ati. Wi ben tron boen mati èn ben kon lobi makandra, èn na in april foe a jari 1936 wi ben trow.
Kontakti nanga bijbel waarheid
Fosi mi ben gebore, joe ben abi wan owroe oema di den sma ini a foto no ben handri boen nanga en foe a relisi ede di a ben abi. Te mi mama ben go na foto foe bai sani te satra, a ben fisiti na oema disi. Mama ben krin na oso foe en èn ben jepi en nanga boskopoe soleki bai sani, èn dati a ben doe te leki na oema dede. Mi e bribi taki Jehovah ben blesi mi mama foe di a ben de so boen gi na oema disi, di ben de wan Bijbel Studenti, soleki fa den ben kari Jehovah Kotoigi na ini a ten dati.
Wan pisi ten baka dati, mi tanta en jongoe oemapikin ben kon lasi libi wantronso. A kerki no ben trowstoe mi tanta nofo, ma wan oema ini a birti di ben de wan Bijbel Studenti ben doe dati. A Bijbel Studenti ben tjari kon na krin gi mi tanta san e pasa te wan sma dede (Job 14:13-15; Preikiman 9:5, 10). Disi ben de wan fonten foe foeroe trowstoe. Mi tanta foe en sei, ben taki nanga mi mama foe na opobaka howpoe. Disi ben wiki a belangstelling foe mama, foe di a papa nanga mama foe en ben dede di a ben jongoe èn mama ben wani sabi nomonomo san e pasa nanga wan sma te a dede. Na ondrofenitori dati ben sori mi o prenspari a de foe teki na okasi foe gi okasi kotoigi ala ten.
Na ini den jari sjatoe baka 1930, mama ben bigin arki a sonde mamanten radioprograma foe Joseph F. Rutherford di ben de presidenti foe a Watch Tower Bible and Tract Society na ini a ten dati. Na ini den jari dati, den Kotoigi ben bigin toe nanga na oso-foe-oso wroko pe wi ben libi. Den ben gwenti foe seti wan gramafon di joe ben kan tjari nanga anoe na ini a djari foe wi na ondro wan bon di ben e gi skaduw, èn ben prei plaat pe brada Rutherford ben taki. Den plaat dati nanga a Waktitoren nanga Golden Age (now Ontwaakt!) tijdschrift ben tan hori a belangstelling foe mama libilibi.
Wan toe jari baka dati, na ini 1938, wan karta ben seni go na sma di ben abi wan abonnement tapoe a Waktitoren foe gi den wan kari gi wan spesroetoe konmakandra na wan oso foe wan sma so wan 25 kilometer foe pe wi ben libi. Mama ben wani fisiti a konmakandra, so boen Fern nanga mi nanga toe foe mi brada ben go nanga en. John Booth nanga Charles Hessler, opziener di e rèis foe Jehovah Kotoigi, ben hori lezing gi so wan twarfoe sma foe wi. Baka dati, den ben bigin seti groepoe foe abi wan prati na ini a diniwroko a tra mamanten. No wan sma ben wani go nanga den, so boen brada Hessler ben teki mi èn a ben aksi mi: „Foe san ede joe no e go nanga wi?” Mi no ben sabi soifri san den ben o go doe, ma mi no ben man denki foe no wan reide foe san ede mi no ben moesoe jepi den.
Wi ben go oso foe oso te leki brekten joeroe ben doro, èn baka dati brada Hessler ben poeroe toe pisi brede nanga stimofo foe en tas. Wi ben sidon na tapoe a stoepoe foe a kerki èn ben bigin njan. A ben de baka di mi hari a tabaka dati, taki brada Hessler ben kon sabi taki mi ben fisiti soso wán konmakandra nomo. A ben aksi foe kan kon njan na wi oso a srefi neti dati èn a ben aksi wi foe gi den sma ini wi birti wan kari foe kon na wan bijbel takimakandra. Baka a neti-njanjan, a ben hori wan bijbelstudie èn ben hori wan lezing gi a groepoe foe so wan tin sma di ben kon. A ben taigi wi taki wi moesoe abi wan bijbelstudie ibri wiki. Ala di den sma foe wi birti no ben agri nanga disi, tokoe mi nanga Fern ben seti sani foe abi wan oso-bijbelstudie ibri wiki.
Go na fesi ini a waarheid
Heri esi baka dati, mi nanga Fern ben go na ini a velddienst. Wi ben sidon bakasei foe a wagi, èn nèt wi ben leti wan tabaka di mi brada drai loekoe wi èn a ben taki: „Didjonsro mi kon sabi taki Kotoigi no e smoko.” Wantewante, Fern ben trowe a tabaka foe en dorosei foe a wagi — mi smoko mi tabaka te leki a kaba. Ala di wi ben lobi smoko, tokoe noiti moro wi fasi wan tabaka moro.
Baka di wi teki dopoe na ini 1940, mi nanga Fern ben de na wan konmakandra pe wi ben studeri wan artikel di ben gi sma deki-ati foe go pionier, soleki fa wi e kari a foeroeten preikiwroko. Di wi ben de na pasi e go na oso, dan wan brada ben aksi: „Foe san ede joe nanga Fern no e go pionier? Joe no abi noti di e hori joe na baka?” Wi no ben man taigi en taki a no ben abi leti, so boen wi ben seti wisrefi foe go pionier. Mi ben skrifi wan brifi go na mi wrokope foe taki dati baka 30 dei mi ben sa tapoe nanga a wroko drape, èn wi ben seti sani foe go pionier.
Wi ben aksi a Waktitoren Genootschap pe wi ben moesoe dini, èn baka dati wi ben froisi go na Baltimore, Maryland. Drape wan oso gi pionier ben de, èn a kostoe gi oso nanga njan ben de 10 Amerkan dala wan moen. Wi ben abi pikinso moni di wi ben kibri èn wi ben denki taki a moni dati ben sa kan hori wi te na Armagedon (Openbaring 16:14, 16). Te foe kaba, ala ten wi ben denki taki Armagedon ben de na baka oekoe e kon. So boen, di wi ben bigin pionier, wi ben seri wi oso èn ben tapoe nanga ala tra sani.
Wi ben pionier na Baltimore foe 1942 te go miti 1947. Na ini den jari dati, sma ben gens a wroko foe Jehovah Kotoigi hebi-hebi. Na presi foe wi go nanga wi eigi wagi na a oso foe den bijbelstudenti, dan son tron wi ben meki wan sma tjari wi go na a oso foe wi bijbelstudenti. Na so wan fasi wi ben sabi taki gens man no ben sa kon foe saka a banti foe wi wagi. No wan sma ben lobi a gens disi, ma mi moesoe taki reti taki ala ten wi ben njan boen foe a velddienst. Foe taki en reti, wi ben loekoe go na fesi foe feni pikin span ten na ini a doe di wi e doe a wroko foe Masra.
Heri esi ala moni di wi ben kibri, ben kaba. Den banti foe wi wagi ben kon owroe kaba, èn so a ben de toe nanga den krosi nanga den soesoe foe wi. Toe noso dri leisi, wi ben siki wan langa pisi ten. A no ben de makriki foe tan go doro, ma noiti wi ben denki foe tapoe nanga a wroko. Noiti wi ben taki foe dati srefi. Na tapoe tra kontren wi ben meki wi libi moro eenvoudig, so taki wi ben kan go doro nanga a pionierwroko.
Toewijzing e kenki
Na ini 1947 wi ben go na a kongres na Los Angeles, California. Di wi ben drape, mi nanga mi brada William ibriwan foe wi ben kisi wan brifi nanga wan toewijzing leki opziener di e rèis foe fisiti èn jepi den gemeente. Wi no ben kisi spesroetoe leri gi a wroko dati na ini a ten dati. Wi ben teki a toewijzing nomo. Den seibi jari baka dati, mi nanga Fern ben dini na Ohio, Michigan, Indiana, Illinois, nanga New York. Na ini 1954 wi ben kisi wan kari foe fisiti a di foe 24 klas foe Gilead, wan skoro foe gi zendeling leri. Di wi ben drape, Fern ben kisi a siki polio. Kolokoe, a ben kon betre, èn wi ben kisi a toewijzing foe dini leki opziener di e rèis na New York nanga Connecticut.
Di wi ben dini na Stamford, Connecticut, dan Nathan H. Knorr, a presidenti foe a Waktitoren Genootschap na ini a ten dati, ben aksi wi foe kon tan nanga en èn nanga en wefi, Audrey, na a kaba foe a wiki. Den ben sreka wan switi njanjan foe meti gi wi. Wi ben sabi den foe fosi, èn mi ben sabi brada Knorr heri boen foe froestan taki a ben abi wan tra sani na prakseri nanga wi boiti a switi demakandra nanga a njan. Moro lati a neti dati, a ben aksi mi: „Joe ben sa wani kon na Bethel?”
„Mi no de seiker; mi no sabi foeroe foe a Bethel libi,” mi ben piki en baka.
Baka di wi go sidon prakseri foe a tori disi wan toe wiki, wi ben taigi brada Knorr taki wi ben o kon efoe a ben wani dati. A tra wiki, wi ben kisi wan brifi foe kon na Bethel 27 april 1957, a dei di wi ben trow 21 jari.
A fosi dei dati na Bethel, brada Knorr ben sori mi krin san den ben froewakti foe mi. A ben taigi mi: „Joe a no wan kringopziener moro; joe de djaso foe wroko na Bethel. Disi na a moro prenspari wroko di joe moesoe doe, èn wi wani taki joe moesoe poti joe ten nanga joe krakti na ini a leri di joe e kisi djaso na Bethel. Wi wani taki joe moesoe tan.”
A libi na Bethel, wani taki wan sani
A fosi toewijzing di mi ben kisi, ben de na a afdeling foe tijdschrift èn na afdeling pe den ben seni brifi gowe. Baka dati, baka so wan dri jari, brada Knorr ben seni aksi mi foe kon na en kantoro. A taigi mi taki a troetroe reide foe san ede den ben seni teki mi na Bethel, ben de foe wroko na ini na oso. Den bodoi di a ben gi, ben de krin: „Joe de djaso foe sorgoe taki ala sani waka boen nanga a Bethel-oso.”
A sorgoe di mi ben sorgoe gi a Bethel-oso, ben meki mi memre den sani di mi papa nanga mama ben leri mi di mi ben gro na tapoe a boerderij. Wan Bethel-oso gersi wan gewoon osofamiri. Krosi moesoe krin, njan moesoe bori, preti moesoe wasi, bedi moesoe meki, èn so moro fara. Na oso organisâsi e proeberi foe meki Bethel de wan switi presi foe libi, wan presi di wan sma kan kari en oso.
Mi e bribi taki osofamiri kan leri boen foeroe sani foe a fasi fa Bethel e wroko. Wi e wiki froekoe mamanten èn wi e bigin a dei nanga jeje prakseri foe di ala dei wi e loekoe wan bijbeltekst. Den e froewakti foe wi taki wi e wroko tranga èn taki wi e libi wan libi di de na ini balansi, ma wan libi pe tokoe wi abi foeroe foe doe. Bethel no de leki wan klooster, soleki fa foeroe sma e denki. Wi man doe foeroe foe di wi abi wan boen schema ini a libi foe wi. Foeroe brada nanga sisa taki dati a leri di den ben kisi djaso, ben jepi den baka ten foe teki frantiwortoe na ini na osofamiri foe den èn na ini a kresten gemeente.
Jonkoeman nanga jongoe oema di e kon na Bethel kan kisi wan toewijzing foe krin a presi, foe wasi krosi, noso wroko na ini a drukkerij. Grontapoe wani taki wi moesoe bribi taki den sortoe wroko disi di joe e doe nanga joe skin, na lagi wroko. Ma tokoe, den jongoewan na Bethel e kon froestan taki den sortoe wroko disi de fanowdoe foe meki a famiri foe wi wroko boen èn na ini kolokoe.
Grontapoe kan horibaka toe gi a prakseri taki wi abi posisi fanowdoe èn wi moesoe de boen ini sma ai, foe wi kan de troetroe kolokoe. Ma dati no troe. Te wi e doe san wi kisi leki toewijzing foe doe, dan wi ’e doe san wi moesoe foe doe’, èn wi e kisi blesi foe Jehovah (Lukas 17:10). Wi kan kisi troetroe tevredefasi nanga kolokoe, soso efoe wi e memre foe san ede wi e doe a wroko — foe doe Jehovah en wani èn foe meki den belang foe a Kownoekondre go na fesi. Efoe wi e hori dati na prakseri, dan iniwan toewijzing di wi kisi kan de prisiri èn gi satisfaksi.
A grani foe abi wan prati na a gro di a wroko e gro
Na a kongres na Cleveland, Ohio, na ini 1942, moro leki tin jari bifo wi ben kon na Bethel, brada Knorr ben hori a lezing „Vrede — A kan tan?” A ben tjari kon na krin taki a di foe Toe Grontapoefeti, di ben go nanga langa, ben sa kaba èn taki wan ten foe vrede ben sa de, èn dati ben o gi wi na okasi foe meki a preikiwroko gro. Na ini 1943, a Gileadskoro foe gi zendeling leri ben seti èn a theokrasia diniwroko-skoro foe meki brada kon moro bekwaam ini a fasi fa den e hori lezing. So srefi bigi kongres ben orga. Spesroetoe barinen kongres foe den jari baka 1950, ben de a kongres di ben hori na Yankee Stadium, New York. Gi den kongres di ben o hori drape na ini 1950 nanga 1953, mi ben abi na okasi foe jepi seti sani gi a bigi Trailer City di ben moesoe hori tintin doesoendoesoen sma, ati dei langa gi iniwan foe den kongres dati.
Baka den kongres dati, so srefi a moro bigi wan na ini 1958, a nomroe foe Kownoekondre preikiman ben gro srefisrefi. A sani disi ben abi krakti wantewante tapoe a wroko foe wi na Bethel. Na ini den jari na mindri 1965 nanga 1969 èn na ini a bigin foe 1970, wi ben si taki wi ben broeja foe soekoe presi gi den sma di ben wroko drape. Foe gi a famiri foe wi di ben gro, wan tanpresi, dan wi ben moesoe abi moro sribikamra, moro koekroe, èn moro kamra foe njan.
Brada Knorr ben aksi mi nanga brada Max Larson, na opziener foe a drukkerij, foe soekoe presi gi a gro. Na ini 1957, di mi ben kon na Bethel, wi famiri foe so wan 500 sma ben tan na ini wán bigi gebow. Ma na ini den jari di pasa, a Genootschap ben bai èn ben seti dri bigi hotel ini a birti — a Towers, a Standish, nanga a Bossert — èn so srefi den ben bai tra moro pikin gebow. Na ini 1986 a Genootschap ben bai a presi pe Hotel Margaret ben de fosi èn a Genootschap ben meki wan moi njoen gebow drape pe 250 sma ben kan tan na ini. Baka dati, na ini a bigin foe 1990, wan gebow foe 30 verdieping ben bow foe gi 1000 wrokoman tanpresi. Now Brooklyn Bethel kan gi den moro leki 3300 memre foe wi famiri tanpresi nanga njan.
A Genootschap ben bai gron toe ini Wallkill, New York, so wan 160 kilometer fara foe Brooklyn Bethel. Na ini den jari di pasa, na mindri 1965 nanga 1969, gebow pe sma ben kan tan, ben bow drape nanga so srefi wan bigi drukkerij. Now, so wan 1200 memre foe wi Bethelfamiri e libi èn e wroko drape. Na ini 1980 a Genootschap bigin soekoe gron di ben moesoe bigi so wan 250 hectare èn di ben moesoe de krosibei foe New York City èn di ben abi boen pasi foe boro go na tra bigi pasi. A hei lantiman di ben moesoe loekoe a tori, ben lafoe èn ben taki: „Pe joe o feni so wan pisi gron? Joe no sa man feni so wan pisi gron.” Ma a tra mamanten foe en, a ben bèl baka èn a ben taki: „Mi feni a gron foe joe.” Now, wi sabi en leki a Watchtower Educational Center na Patterson, New York. Drape skoro e hori, èn a famiri abi moro leki 1300 bedinari.
Den lès di mi leri
Mi leri taki wan boen opziener na wan opziener di kan poeroe warti bodoi foe trawan. Moro foeroe foe den idea di mi ben abi a grani foe gebroiki leki Bethelopziener, ben kon foe trawan.
Di mi ben kon na Bethel, foeroe foe den sma ben moro owroe, leki fa mi de nownow. Foeroe foe den no de moro. Soema e teki presi gi den di kon owroe èn e lasi libi? A no ala ten den wan di e doe a wroko foe den moro boen leki trawan. A de den wan di de djaso, di e wroko getrow na a wroko èn di e sorgoe taki den brada kan gebroiki den.
Wan tra prenspari afersi foe memre na a waarde foe wan boen wefi. A jepi foe mi lobi wefi, Fern, ben de wan bigi jepi gi mi foe doe den theokrasia toewijzing foe mi. Den masra abi a frantiwortoe foe sorgoe taki a wefi foe den e njan boen foe a toewijzing di den abi. Mi e proeberi foe sorgoe taki wan sani de foe doe, di mi nanga Fern lobi foe doe. A no abi foe de wan diri sani, soso wan pikin kenki foe a libi di wi gwenti libi ala dei. A de na a masra foe doe sani di e meki a wefi foe en de kolokoe. A ten di a masra de makandra nanga en wefi diri èn e go gawgaw, so boen a masra moesoe meki boen gebroiki foe a ten dati.
Mi breiti taki mi e libi na ini den lasti dei di Jesus ben taki foe dati. Disi na a moro froewondroe ten na ini a heri historia foe libisma. Wi man loekoe èn si nanga wi eigi ai foe bribi fa Masra e sreka en organisâsi gi a njoen grontapoe di a pramisi. Efoe mi e loekoe a libi foe mi baka, na ini a diniwroko foe Jehovah, dan mi kan si taki Jehovah na a sma di e drai na organisâsi disi — a no libisma. Wi na soso En foetoeboi. Foe dati ede, ala ten wi moesoe loekoe go na En foe tiri wi. Te a tjari kon na krin gi wi san wi moesoe doe, dan wi moesoe de klariklari foe gi jesi èn foe wroko makandra.
Joe moesoe wroko skinskin nanga na organisâsi, èn joe sa abi a djaranti taki joe o abi wan libi pe joe abi foeroe foe doe èn pe joe e libi kolokoe. Awansi san joe e doe — efoe joe e pionier, e doe kringwroko, e dini leki wan gemeente preikiman, e doe Betheldiniwroko, noso e wroko leki zendeling — waka baka a tiri di gi, èn si joe toewijzing leki wan sani di abi waarde. Doe moeiti foe njan boen foe ibri toewijzing nanga ibri dei na ini a diniwroko foe Jehovah. Joe o kon weri, èn joe kan firi taki a wroko foeroe toemoesi noso firi brokoskin son tron. Dati na momenti pe joe moesoe memre foe san ede joe gi joe libi abra na Jehovah. A de foe doe en wani, no foe doe joe eigi wani.
No wan dei no pasa, taki mi kon na wroko èn taki mi no njan boen foe a dei dati. Foe san ede? Foe di te wi e gi wi heri sili na Jehovah, dan wi e firi boen foe sabi taki ’wi doe san wi ben moesoe doe’.
[Prenki na tapoe bladzijde 19]
A tijdschrift afdeling
[Prenki na tapoe bladzijde 19]
Na a Trailer City, 1950
[Prenki na tapoe bladzijde 19]
Di wi ben pionier na Baltimore, 1946
[Prenki na tapoe bladzijde 19]
Na a Trailer City nanga Fern na ini 1950
[Prenki na tapoe bladzijde 22]
Nanga Audrey nanga Nathan Knorr
[Prenki na tapoe bladzijde 23]
Watch Tower Educational Center na Patterson, New York
[Prenki na tapoe bladzijde 24]
Nanga Fern now