Du yu diniwroko dorodoro
1 Yesus ben taigi en disipel: „Go fu dat’ede èn meki disipel èn leri den fu hori ala sani di mi ben komanderi unu” (Matt. 28:19, 20). Na ini a ten disi tru disipel fu Yesus na wan enthousiastfasi e opo du na wroko disi fu ferlusu libi. Fu na sei fu furu sma yu ben sa kan taki dati den, net soleki a ben de nanga na apostel Paulus, „den e kanti den trowe leki wan dringi-ofrandi” (Fil. 2:17). Na eksempre fu den di e tranga wan sma bribi, e gi wi alamala dek’ati fu du wi diniwroko dorodoro. — 2 Tim. 4:5; Hebr. 13:7.
2 Ma fayafaya muiti fu gi kotoigi na ibriwan sma na ini na gebied e skotu nanga na bigi nomru fu sma di no de na oso te wi naki den doro. Tapu disi e kon ete dati son gemeente abi gebied fu wroko di bigi kefarlek. Disi e meki a de muilek gi den fu wroko a gebied nofotron, fu go na ala belangstelling baka di den feni ofu fu go na den sma di no ben de na oso. San yu kan du fu kan du yu diniwroko dorodoro? Yu ben pruberi fu poti na muiti fu yu na tapu den pisi fu na gebied fu unu di sori taki den e tyari moro froktu kon? Proberi. aladi wi e sorgu dati a gebied e kisi moro prakseri, fu wroko den pisi fu a gebied di e tyari moro froktu kon difrenti tron finifini.
WAN YOISTI GEBROIKI FU OSO-FU-OSORAPPORT
3 A de trutru fanowdu dati wi mu skrifi wan bun bericht fu na oso-fu-osowroko èn meki bakadati gebroiki fu en. Fa wi kan du wi diniwroko dorodoro efu wi no go baka te no wan sma ben de na oso? Wi kan taki trutru dati wi ben wroko wi gebied dorodoro efu wi misi fu tyari go-baka èn no pruberi fu opo wan bijbelstudie na sma di wi ben feni di ben abi belangstelling? Den piki tapu den aksi disi e poti krakti na tapu na fanowdu fu meki wan yoisti gebroiki fu na oso-fu-osorapport. A de moro bun fu abi tu rapport, a wan gi den belangstelling di yu feni èn a trawan fu den sma di no ben de na oso.
4 Son preikiman ben feni en wan praktis sani fu go baka na sma di no ben de na oso bifo den gwe libi a gebied. Efu wan ofu tu yuru baka a fosi muiti di wi du wi e go baka, dan a de mogelek dati wel wan sma de na oso, dati lektuur libi a baka ofu dati srefi wan osobijbelstudie opo. Gi gemeente nanga pikinso gebied dan go-baka baka wan yuru ofu so sa meki na hoeveelheid gebied di de, kon moro bigi èn meki na gebied moro moro bun.
5 Preikiman di no man fu go es’esi baka kan gi na rapport nanga sma di no de na oso na den studieleider, sodati a kan gi en na tra preikiman. Disi kan orga makriki ini gemeente di abi preikiwroko ini grupu na mindri wiki, ini den weekend nanga neti. A no de fu taki dati son preikiman wani fu hori den oso-fu-oso rapport fu den fu fisiti wantu adres te den de a pasi e go na skoro ofu e kon fu skoro, e go na den wroko, na wenkri, na gemeente bukustudie ofu te den de a pasi fu sorgu gi tra fanowdu afersi. Wan gemeente di ben gi den brada nanga sisa deki’ati fu du disi, ben kisi bun bakapisi èn ben feni furu belangstelling ini wan pisi fu a gebied fu den di a fesi no ben tyari froktu kon.
6 Na diniwroko fu wi abi furu seigi. Wi abi furu sani fu du. Ma wan fosi marki fu wi wroko de ’fu preiki a wortu’ (2 Tim. 4:2). Na „wortu” dati sa abi someni bun bakapisi gi den di e arki na en (Zef. 2:2, 3). Sma na ini a gebied di wi kisi fu wroko na ini mu kisi te now ete na okasi ’fu kari na nen fu Yehovah’ (Rom. 10:11-13). Meki wi span wisrefi krakti èn fu suku ibri okasi fu du wi diniwroko dorodoro.