Papa nanga mama—Gi den pikin fu unu leri sensi pikin-nengreten
1 „Kweki wan boi akruderi a pasi gi en; srefi te a e kon owru, a no sa komoto na a pasi” (Odo 22:6). Papa nanga mama, efu unu no wani taki den pikin fu unu musu „komoto na a pasi” fu waarheid, dan o ten unu musu bigin gi den a leri disi? Unu musu bigin frukufruku kaba!
2 Di Paulus ben taki dati Timoteyus ben kisi leri fu Gado „sensi pikin-nengreten”, dan a krin taki Paulus ben wani taki, dati Timoteyus ben kisi leri sensi a ben de wan beibi (2 Tim. 3:14, 15). Dati meki Timoteyus ben gro kon tron wan kefalek bun sma na yeye fasi (Fil. 2:19-22). Papa nanga mama, unu musu bigin tu fu gi den pikin fu unu a leri di den abi fanowdu, èn unu musu du dati „sensi pikin-nengreten”. Na so fasi den sa ’gro kon [bigi] nanga Yehovah’.—1 Sam. 2:21.
3 Gi a watra di den abi fanowdu fu gro: Neleki fa wan pikin bon abi watra fanowdu ala ten fu gro kon tron wan moi bigi bon, na so ala pikin musu kisi a watra fu Bijbel waarheid fu gro kon tron lepi futuboi fu Gado. A moro prenspari fasi fu leri pikin a waarheid èn fu yepi den fu tron bun mati fu Yehovah, na fu hori wan osofamiri studie doronomo. Ma papa nanga mama, unu musu luku o langa ibriwan fu den pikin fu unu man poti prakseri na wan sani. Kande unu ben sa abi moro bun bakapisi efu unu e studeri furu tron syatu nomo nanga yongu pikin, na presi taki unu e studeri bun langa wawan leisi nomo.—Deut. 11:18, 19.
4 Noiti no denki taki den pikin fu unu no man teki a leri. Fruteri den tori fu sma di skrifi na ini Bijbel. Meki den teken den sani di ben pasa na ini Bijbel ten, noso meki den plèi Bijbel drama. Gebroiki den video nanga den cassette lolo bun, sosrefi den lolo fu den Bijbel drama. Te unu e studeri nanga na osofamiri dan unu musu hori na prakseri omeni yari den pikin abi èn omeni den pikin man leri. Biginbigin unu kan leri den pikin fu unu syatu wan tu makriki sani; ma efu wan pikin e kon moro bigi, dan unu musu leri en moro furu. Gi a Bijbel leri nanga faya. No leri den pikin ala leisi a srefi sani. A no de fu taki dati, unu wani taki den pikin fu unu musu „kweki wan angri” gi a Wortu. We, dan unu musu meki a studie kon de so moi èn switi leki unu man.—1 Petr. 2:2.
5 Meki den teki prati tu ini a gemeente: Poti wanwan marki gi den pikin fu yu so taki den kan teki prati na ala sani ini a gemeente. San kan de a fosi sani di yu kan poti leki marki gi den? A papa nanga mama fu tu yongu pikin ben taki: „Wi ben bigin leri ala tu pikin fu sidon èn tan tiri na ini a Kownukondre zaal.” Yepi den pikin bakaten fu gi wan piki na den konmakandra nanga den eigi wortu. Yepi den tu fu teki prati na a Theokrasia Diniwroko-skoro. Furu bun marki de di unu kan suku fu doro te unu e wroko oso fu oso. Unu kan leri den pikin fu unu fu pristeri wan traktaat, fu leisi wan bijbeltekst, fu pristeri wan tijdschrift èn fu abi wan bun takimakandra nanga ososma.
6 Gi den wan tumusi moi eksempre: Den pikin fu unu e yere ala dei taki unu e taki fu Yehovah? Den e yere taki unu e begi en? Den e si taki unu e studeri Gado Wortu, taki unu e go na den konmakandra èn taki unu e teki prati na a preikiwroko? Den e si taki unu e feni en wan prisiri sani fu du Gado wani? (Ps. 40:8) A prenspari taki den e si taki unsrefi e du den sani disi èn taki unu e du den sani disi makandra nanga den. Wan uma ben taki wan sani fu en mama di ben kweki siksi pikin kon tron getrow Kotoigi. A ben taki: „San ben naki wi ati trutru ben de na eksempre fu mi mama. San a ben du ben abi moro bun bakapisi leki san a ben taki.” Wan sma di abi fo pikin ben taki: „Den wortu ’Yehovah e kon na a fosi presi’ no ben de wortu di wi ben taki nomo, ma wi ben sori dati nanga a fasi fa wi ben libi.”
7 Papa nanga mama, bigin frukufruku fu leri den pikin fu unu a waarheid fu Gado Wortu. Poti ala leisi wan tra marki di den kan doro, èn gi den a moro bun eksempre di unu man gi. Unu o de koloku te unu e du dati!