Wan skoro di e sreka wi fu du den moro prenspari sani na ini a libi
1 Sma e go na skoro fu kisi leri di kan yepi den fu doro den marki na ini a libi. Ma sortu tra marki de moro prenspari leki fu prèise a Wan di gi wi libi èn fu yepi trawan fu kon sabi den prakseri èn a wani fu a Sma disi? Nowan. A marki fu a Theokrasia Diniwroko-skoro na fu sreka wi fu leri sma san wi e bribi. Sobun, te wi e go na a skoro ibri wiki, dan wi e kisi koni di e sreka wi fu du den moro prenspari sani na ini a libi.
2 Wi kisi a „Schema gi a Theokrasia Diniwroko-skoro fu 2003” na ini Wi Kownukondre diniwroko fu oktober. A schema e sori finifini fa a skoro o hori. A sa de wan bun sani fu hori a schema na ini yu eigi Diniwroko-skoro-buku. Ibri wiki te yu e go na a Theokrasia Diniwroko-skoro, yu musu tyari a buku disi. Meki wi luku wan tu spesrutu penti fu a Theokrasia Diniwroko-skoro fu 2003.
3 Fa fu taki moro bun: Bigin nanga yanuari, dan ibri Diniwroko-skoro o bigin nanga wan lezing fu feifi miniti di sa sori fa wan sma kan taki moro bun. A lezing kan taki tu fu wan tra sani di abi fu du nanga leisi, studeri noso fa fu gi leri. A skoro-opziener sa hori den lezing disi, noso a kan aksi wan tra lepi owruman fu du disi. A takiman kan fruteri san a wani taki fu taki moro bun èn a kan fruteri tu o prenspari a de fu du a sani disi. Baka dati, a sa go moro dipi ini a tori fu di a sa taki fu Bijbel eksempre èn a sa sori fa wi kan gebroiki den sani di wi e leri, fu taki moro bun, spesrutu na ini wi preikiwroko.
4 Lezing nr. 1: Den brada di o hori na instruktielezing e kisi a srefi rai fu „sori sma fu san ede a tori fu san den e taki prenspari”. Disi wani taki dati den musu sori den arkiman fa fu gebroiki den sani di den e leri. Efu yu kisi a lezing disi, dan go luku den rai di gi na ini a Diniwroko-skoro-buku, na tapu bladzijde 48 nanga 49, di e sori fa fu sreka yusrefi. Luku sosrefi sortu rai e gi na ini na index fu a buku disi, na ondro a penti: „Gi leri: Fa sma kan gebroiki den sani di den e leri”.
5 Schema fu leisi Bijbel: Efu na ini a ten di pasa, yu no ben man hori yusrefi na a schema fu leisi Bijbel ala wiki, dan fu san ede yu no e pruberi fu du disi na ini a yari disi? Den wan di e du disi, o kaba leisi ala den Kresten Griki Buku na a kaba fu a yari. Den wini di yu o kisi te yu e hori yusrefi na a schema fu leisi den Kresten Griki Buku fu Bijbel, de fu si na tapu bladzijde 10, paragraaf 4, fu a Diniwroko-skoro-buku.
6 Edepenti fu a leisipisi fu Bijbel: A ten fu hori a lezing disi kon tron tin miniti, so taki den arkiman kan gi piki tapu den kapitel di den musu leisi gi a wiki dati. Den wan di o hori a lezing disi musu hori densrefi na a ten di den kisi. Den edepenti o hori ala wiki, sosrefi na ini a wiki te wi o luku baka san wi ben leri. Te yu e leisi den kapitel, dan suku wan tu penti di yu kan gebroiki na a osofamiri studie, na ini a preikiwroko, noso na ini yu aladei libi. Sortu fasi fu Yehovah ben kon na fesi te a ben abi fu du nanga libisma èn nanga nâsi? Yu ben leri wan sani di tranga a bribi fu yu èn di meki yu kisi moro warderi gi Yehovah? No frede fu taki wan sani fu iniwan fu den penti fu a leisipisi. Yu kan taki wan sani srefi fu a pisi fu Lezing nr. 2, fu di a brada di e leisi a pisi dati no sa taki wan sani fu dati.
7 Lezing nr. 2: A fosi lezing fu ibri wiki o de fu leri leisi moro bun na publiki. Ibri wiki, ala den lezing disi o komoto fu a leisipisi fu Bijbel, boiti a di fu a lasti wiki fu a mun. A lasti wiki den o leisi wan pisi fu A Waktitoren. A studenti musu leisi a pisi disi sondro fu taki wan sani na a bigin noso na a kaba. Na so fasi, a kan poti ala en prakseri na a fasi fa a e leisi.—1 Tim. 4:13.
8 Lezing nr. 3 èn nr. 4: Sonwan fu den sani di wan sma kan gebroiki fu sreka wan lezing fu a Redeneren buku abi moro sani leki wan trawan; son lezing abi soso wan nen. Den wan di no kisi furu sani fu sreka a lezing fu den noso den wan di kisi soso a nen fu a lezing sa abi na okasi fu meki a lezing fu den kon moro bun fu di den o abi fu go suku moro sani na ini wi Kresten publikâsi. A sani disi kan meki en moro makriki gi den sisa fu fiti den piki na a sma di e yepi den fu hori a lezing.
9 Fasi fu pristeri a bun nyunsu: Soleki fa a e sori na tapu bladzijde 45 fu a Diniwroko-skoro-buku, dan a skoro-opziener kan taki fa a bun nyunsu musu pristeri. Efu a no e du disi, dan den sisa srefi kan gebroiki wan fu den fasi fu pristeri a bun nyunsu, di skrifi tapu bladzijde 82. Efu wan sisa e hori wan lezing ibri tu mun, dan den 30 difrenti fasi fu pristeri a bun nyunsu o de nofo fu gebroiki den feifi yari langa. Den sisa di o gebroiki nr. 30 di abi leki nen „Iniwan tra fasi fa yu kan pristeri a bun nyunsu na ini yu kontren”, musu skrifi a fasi fa den o hori a lezing, na ondrosei noso na bakasei fu a papira fu a lezing di den kisi (S-89). A skoro-opziener sa skrifi sortu dei a studenti ben hori a lezing, na tapu bladzijde 82 fu a buku fu a studenti, na seisei fu a fasi di a ben gebroiki fu pristeri a bun nyunsu. A kan du disi na a srefi ten te a e poti marki na den penti na san a studenti e wroko.
10 Penti na san yu kan wroko: Den penti na san yu musu wroko de fu feni na ini yu buku. Yu kan si den tapu den bladzijde 79-81. Fu dati ede, yu o abi fu gi yu buku na a skoro-opziener baka ibri lezing di yu o hori. A skoro-opziener sa musu skrifi gi ensrefi tu, na sortu penti den studenti e wroko.
11 Takimakandra fu luku baka san wi leri: Te wi o luku baka san wi leri na a Theokrasia Diniwroko-skoro, dan disi o hori leki wan aksi nanga piki takimakandra sondro fu gebroiki papira fu skrifi den piki na tapu. A o hori 30 miniti langa, baka ibri tu mun. Den aksi di wi o luku, o de fu feni na ini Wi Kownukondre diniwroko neleki fosi. Sontron a o pasa taki a takimakandra e fadon na ini a srefi wiki fu a kring konmakandra noso a fisiti fu a kringopziener. Te disi e pasa, dan den lezing fu a tra wiki musu hori wan wiki na fesi èn a takimakandra fu luku baka san wi leri, musu hori a wiki na baka.
12 Tra klas: Na ini gemeente di abi moro leki 50 studenti, den owruman kan bosroiti fu hori wan tra klas. „Ala den prati gi den studenti kan hori na ini den tra klas disi, noso soso den lasti tu prati fu a skoro kan hori drape” (Diniwroko-skoro, blz. 285). A rai disi fu hori soso den lasti tu prati fu a skoro na fu den gemeente pe furu sisa, ma pe wan tu brada nomo de fu leisi den pisi fu Bijbel. Den owruman musu meki wan brada nanga ondrofeni, hori den klas disi.
13 Wan tra brada di e gi rai: Soleki fa a e sori na ini a schema gi a Theokrasia Diniwroko-skoro, dan a skin fu owruman musu poti wan tra brada fu gi rai aparti na owruman nanga dinari ini a diniwroko di e taki fu den edepenti fu a leisipisi fu Bijbel noso di e hori instruktielezing. A brada disi musu de wan brada nanga ondrofeni, di den tra owruman e lespeki te a e gi rai. Te a e gi rai dan a kan prèise a takiman fu a bun fasi fa a e taki èn e gi leri, èn a kan gi en deki-ati fu wroko na wán noso tu penti. A no de fanowdu ibritron fu gi rai na wan brada di gwenti fu hori lezing. Ma a brada di e gi rai musu frustan bun taki srefi den brada di e hori publikitaki kan kisi yepi fu go na fesi.—1 Tim. 4:15.
14 Na sortu sani a skoro-opziener musu poti prakseri: San kan yepi a skoro-opziener fu luku efu wan lezing hori bun? Na ini a Diniwroko-skoro-buku, dan a di fu dri boksu ini furu fu den 53 kapitel di abi nomru, e fruteri syatu na sortu sani a skoro-opziener musu poti prakseri te a o gi rai. A skoro-opziener musu poti prakseri tu na tra sortu rai noso deki-ati di de na ini a buku di kan yepi en fu man si gaw efu a lezing de makriki fu frustan èn efu a hori bun tu. Fu eksempre, luku den aksi na tapusei fu bladzijde 55 èn luku sosrefi den rai di gi na a di fu tu paragraaf fu bladzijde 164.
15 Skrifi sani na ondrosei: Boiti den bradi seikanti fu a Diniwroko-skoro-buku, dan furu presi de na ondrosei fu den les, di de spesrutu fu skrifi prenspari sani te yu e studeri èn te yu de na a Theokrasia Diniwroko-skoro. (Luku den bladzijde 77, 92, 165, 243, 246, nanga 250.) Dati meki yu musu tyari yu buku ibri wiki. Luku ini yu buku te a fosi lezing e hori. Du disi a heri pisi ten te a skoro e hori. Skrifi den rai di a skoro-opziener e gi. Poti prakseri na fasi fa den e gi leri, na den aksi, den eksempre, agersitori, prenki èn tra sani di den takiman e gebroiki fu tyari sani kon na krin. Te yu e skrifi den sani disi, dan yu o man memre èn gebroiki den furu moi sani di yu e leri na a skoro.
16 Yesus Krestes ben frustan taki a preiki fu a bun nyunsu fu Gado Kownukondre na a moro bigi grani di wan sma kan kisi. Disi ben de a moro prenspari wroko fu en (Mark. 1:38). A ben taki: „Mi musu meki a bun nyunsu fu a kownukondre fu Gado bekènti na tra foto tu, bika fu a sani disi ede den ben seni mi kon” (Luk. 4:43). Neleki den wan di teki a kari fu waka baka Yesus, na so wi tu musu abi furu fu du te wi e preiki a bun nyunsu, èn ala ten wi musu meki muiti fu meki wi „srakti-ofrandi fu prèise” kon moro bun (Hebr. 13:15). Te wi wani doro a marki disi, dan meki wi abi a fasti bosroiti fu teki prati doronomo na a Theokrasia Diniwroko-skoro, wan skoro di e sreka wi fu du den moro prenspari sani na ini a libi.