Fu san ede wi e go na sma ibri tron baka?
1. Sortu aksi wi kan poti di abi fu du nanga wi preikiwroko?
1 Na furu presi wi e wroko a kontren fu wi ibri tron baka. Wi e tan go baka na den srefi oso ibri tron baka, srefi te na ososma ben taki dati a no wani arki. Fu san ede wi e tan go na den sma di no ben wani arki?
2. San na a moro prenspari reide fu san ede wi e horidoro na ini a preikiwroko?
2 Lobi gi Yehovah èn gi sma: A moro prenspari reide fu san ede wi e horidoro na ini a diniwroko na fu di wi lobi Yehovah. Nanga wi heri ati wi wani go doro fu fruteri tra sma fu wi bigi Gado (Luk. 6:45). A lobi di wi abi gi Yehovah e gi wi deki-ati fu gi yesi na den komando fu en èn fu yepi trawan fu du a srefi sani disi (Odo 27:11; 1 Yoh. 5:3). Efu sma wani arki wi, noso efu den no wani arki wi, toku wi e horidoro na wan getrow fasi na ini a wroko disi. Srefi di den fosi yarihondro Kresten ben kisi frufolgu, toku den ben „e tan” du a preikiwroko (Tori. 5:42). Te sma no wani arki wi, dan na presi fu firi brokosaka, wi e tan horidoro. Na so fasi wi e sori taki wi lobi Yehovah trutru èn taki wi wani dini en fayafaya.
3. Fa a lobi di wi abi gi sma o yepi wi fu tan du a preikiwroko?
3 Wi e horidoro tu bika wi lobi tra sma (Luk. 10:27). Yehovah no wani taki nowan sma musu lasi libi (2 Petr. 3:9). Srefi na ini kontren pe wi e wroko furu tron, wi e feni sma ete di wani dini Yehovah. Fu eksempre, fu ibri 56 sma di e tan na Gwadelup, wán na wan Kotoigi fu Yehovah, èn 214 sma ben dopu a yari di pasa. Pikinmoro 20.000 sma ben kon na a Memrefesa, dati wani taki, fu ibri 22 sma di e libi na Gwadelup, wán sma ben kon na a Memrefesa.
4. Na sortu fasi den kontren e kenki?
4 Kenki di e kon na ini a kontren: Difrenti sma e kon tan na ini wi kontren doronomo. Kande wi e go na wan oso pe den sma no ben wani arki wi a fosi leisi. Ma now wan tra sma fu a srefi osofamiri kan kon na a doro èn arki wi. A kan taki a sma disi noiti no ben yere a boskopu di wi e tyari. Noso a kan taki tra sma e libi na ini na oso now èn den wani arki wi. Pikin-nengre di ben kisi gens fu den papa nanga mama, gro kon bigi èn den go libi na wan tra presi. Kande den sma disi wani arki a Kownukondre boskopu now.
5. Sortu sani kan meki taki sma wani arki now?
5 Sma e kenki tu. Fosi, na apostel Paulus ’ben taki ogri fu sma, a ben frufolgu sma èn a no ben abi syen’ (1 Tim. 1:13). Na so a de nanga furu sma di e dini Yehovah now. Fosi, den no ben wani sabi noti fu a tru anbegi. Kande sonwan ben gens a bun nyunsu fosi. Fu di a situwâsi na grontapu e kenki, meki son sma di ben gens wi, noso di no ben wani sabi noti fu a tru anbegi, wani arki wi now. Kande trawan wani arki wi now fu di den ondrofeni wan sari sani na ini den libi. A kan taki den lasi wan famiri na ini dede, den lasi den wroko, den abi problema na moni sei, noso den siki.
6. Fu san ede wi musu tan preiki fayafaya?
6 A grontapu sistema disi e kon na wan kaba, ma a wroko fu wi fu preiki èn fu gi sma leri e go doro (Yes. 60:22). Fu dati ede, wi e go doro fu preiki nanga faya èn wi e pruberi fu tan denki bun fu sma. A kan taki wi o miti wan sma di sa wani arki wi. Dati meki wi musu tan taki! ’Te wi e du disi, dan wi sa frulusu wisrefi èn sosrefi den sma di e arki wi.’—1 Tim. 4:16.