SIFUNDVO 36
Sihloko Sichazwe Kahle
TIKHULUMI letinalokuhlangenwe nako tiyati kutsi kubaluleke kangakanani kuba nesihloko. Nabalungiselela inkhulumo, sihloko sibasita kutsi banake kwatiswa lokuphatselene naleyo ndzaba kuphela, futsi bacabange kabanti ngako. Umphumela waloku uba kutsi abamani nje bakhulume kafishane ngemaphuzu lamanyenti, kodvwa indzaba labakhuluma ngayo bayichaza kabanti ngendlela letawuzuzisa labo labakhuluma nabo. Nangabe liphuzu ngalinye leliyinhloko lihambisana nesihloko futsi lisita ekusichazeni kahle, labo labalalele bayakhona kuwakhumbula lawo maphuzu futsi babone kutsi abaluleke ngani.
Ngisho nobe kungashiwo kutsi sihloko siyindzaba lokhuluma ngayo, lizinga lowetfula ngalo tinkhulumo lingatfutfuka nangabe utsatsa ngekutsi sihloko sikukhombisa kutsi indzaba utayichamukela ngakuphi. UMbuso, liBhayibheli, kanye nekuvuswa kwalabafile kumane nje kutindzaba longakhuluma ngato. Tinyenti tihloko letingaba khona tisuselwa kuletindzaba. Nati letinye tibonelo: “UMbuso Unguhulumende Mbamba,” “UMbuso WaNkulunkulu Utawukwenta Lomhlaba Ube Lipharadisi,” “LiBhayibheli Liphefumulelwe NguNkulunkulu,” “LiBhayibheli Lisicondziso Lesingasisebentisa Lamuhla,” “Kuvuswa Kwalabafile Kubaniketa Litsemba Labo Labalilako,” “Litsemba Lekuvuswa Kwalabafile Liyasisita Kutsi Sihlale Sicinile Nasiphatfwa Kabi.” Tonkhe letihloko tidzinga kuchazwa ngetindlela letehlukehlukene.
Ngekuvumelana nesihloko lesihamba embili seliBhayibheli, kushumayela lokwentiwa nguJesu Khristu ngesikhatsi alapha emhlabeni kwagcamisa sihloko lesitsi: “UMbuso welizulu sewusondzele.” (Mat. 4:17) Sachazwa njani kabanti leso sihloko? EmaVangelini lamane, loMbuso kukhulunywa ngawo tikhatsi letingetulu kwa-110. Kodvwa Jesu akagcinanga nje ngekulisebentisa kanyenti leligama lelitsi “umbuso.” Ngekwaloko labekufundzisa kanye nangetimangaliso latenta, Jesu wakwenta kwacaca kutsi yena abeyiNdvodzana yaNkulunkulu, lenguMesiya, leyo Jehova abetayisebentisa kuze aletse lowo Mbuso. Jesu waphindze wakhombisa kutsi ngaye bekutawuvuleka indlela yekutsi labanye babe nencenye kulowo Mbuso. Washo nekutsi labo labatawutfola lelo lungelo kufanele bakhombise buntfu lobunjani. Ngetimfundziso takhe kanye nemisebenti yemandla labeyenta, wakwenta kwacaca kutsi uMbuso waNkulunkulu utawusho kutsini ekuphileni kwebantfu waphindze wakhombisa kutsi kukhipha kwakhe emadimoni ngemoya waNkulunkulu bekubufakazi bekutsi labo labebamlalele ‘bebasengakawuboni uMbuso waNkulunkulu.’ (Luk. 11:20) LoMbuso ngiwo Jesu latjela balandzeli bakhe kutsi banikete bufakazi ngawo.—Mat. 10:7; 24:14.
Kusebentisa Sihloko Lesifanele. Akudzingeki kutsi sihloko usichaze ngelizinga lesichazwa ngalo eBhayibhelini, kodvwa kubalulekile kutsi ube nesihloko lesifanele.
Nangabe kufanele utikhetsele sihloko, cale ucabange ngenjongo yenkhulumo yakho. Njengobe ukhetsa emaphuzu layinhloko latawakha luhlaka lwakho, ciniseka kutsi lawo maphuzu asisekela kahle sihloko losikhetsile.
Nangabe uniketiwe sihloko, hlatiya ngekucophelela kutsi siyikhombisa njani indlela lokufanele uchaze ngayo leyo ndzaba. Kungase kudzingeke wente umetamo kuze ubone kutsi sibaluleke ngani leso sihloko nekutsi yini lesingayifeza. Nangabe utawutikhetsela loko lotawukusho kuze uchaze leso sihloko, ciniseka kutsi ukhetsa kahle kuze ungaphumi esihlokweni. Kulolunye luhlangotsi, nangabe uniketiwe loko lotawukusho, nalapho kusadzingeka kutsi uhlatiye indlela longakusebentisa ngayo ngekuvumelana naleso sihloko. Kuyadzingeka nekutsi ucabange ngekutsi kubaluleke ngani loko kwatiswa kulabo labakulalele kanye nangekutsi kufanele ube yini umgomo wakho nawuyetfula leyo nkhulumo. Loku kutakusita ubone kutsi yini lokufanele uyigcizelele enkhulumeni yakho.
Indlela Yekugcizelela Sihloko. Kuze sihloko sigcizeleleke kahle, kufanele ube nesisekelo lesihle nawusakhetsa futsi uhlela kwatiswa lotakusebentisa. Nangabe usebentisa kuphela loko lokusekela sihloko sakho futsi usebentisa timiso tekwakha luhlaka lolukahle, kutawuvele kutentakalele kutsi sihloko sakho sigcizeleleke.
Kuphindzaphindza kungasita ekugcizeleleni sihloko. Emculweni, sihloko siba ngemagama laphindvwaphindvwa kanyenti kuyo yonkhe ingoma. Lawo magama akashiwo ngendlela lefanako ngaso sonkhe sikhatsi. Ngaletinye tikhatsi kuphindvwa umushwana munye nobe lemibili, mhlawumbe lesihloko sishintjwe kancane, kodvwa ngekuhlakanipha, umcambi walengoma ube asolo ayifaka lemishwana etindzaweni letehlukahlukene kuze kube ngulapho lengoma seyiphelele. Kufanele kube njalo nangesihloko senkhulumo. Kuphindvwaphindvwa kwemagama layinhloko esihloko kufana nemavi engoma laphindvwaphindvwako. Kuze ushintjashintje indlela lobeka ngayo lesihloko, ungasebentisa emagama lafana nalawo layinhloko nobe usibeke ngalenye indlela. Kusebentisa leto tindlela kutawukwenta kutsi lesihloko sibe yintfo lebalulekile labo labakulalele labayikhumbulako.
Leticondziso atisebenti nje kuphela nawetfula tinkhulumo kodvwa tiyasebenta nalapho ucoca nemuntfu ensimini. Intfo lenicoce ngayo sikhatsi lesincane iyakhumbuleka nangabe sihloko sayo sichazwe kahle. Umuntfu lomchubela sifundvo seliBhayibheli utawusheshe akukhumbule loko lomfundzise kona nangabe usigcizelele sihloko. Umetamo lowentako ekukhetseni nasekusichazeni kahle sihloko lesifanele utakusita kutsi utfutfukise imphumelelo yakho ekubeni sikhulumi kanye nemfundzisi lokahle weliVi laNkulunkulu.