Fevereiru
Sábadu, 1 Fevereiru
Haʼu sei rona imi.—Jer 29:12.
Bainhira Liurai Ezequias moras todan, nia husu Jeová atu ajuda nia sai diʼak fali. Jeová halo saida? Nia kura Ezequias. (2 Reis 20:1-6) Maibé bainhira apóstolu Paulo husu Jeová atu hasai ‘ai-tarak iha ninia isin’, Jeová la halakon problema neʼe. (2 Kor 12:7-9) Liurai Herodes hakarak atu oho apóstolu Tiago no Pedro. Tiago hetan kastigu-mate, no anju ida salva Pedro. (Após 12:1-11) Karik ita bele hanoin: ‘Tanbasá Jeová salva deʼit Pedro maibé la salva Tiago?’ Bíblia la konta kona-ba neʼe. Ita bele fiar katak Jeová “sempre hatudu justisa”. (Deut 32:4) Dala ruma, Jeová la hatán ita-nia orasaun iha dalan neʼebé ita hakarak. Maibé ita fiar katak Jeová sempre hatán ita-nia orasaun ho domin no justisa, tan neʼe ita la muramura kona-ba dalan neʼebé Jeová hili atu hatán ita-nia orasaun.—Job 33:13. w23.11 p. 21 par. 6
Domingu, 2 Fevereiru
Matenek husi lalehan . . . [mak] prontu atu halo tuir.—Tgo 3:17.
Tiago hatete katak ema neʼebé matenek “prontu atu halo tuir”. Neʼe katak sá? Ita presiza iha hakarak no prontu atu halo tuir ema neʼebé simu podér uitoan husi Jeová. Maibé Jeová la husu ita atu halo tuir ema neʼebé husu ita atu kontra ninia ukun-fuan. (Após 4:18-20) Karik ita sente fasil liu atu halo tuir Jeová duké halo tuir ema tanba Jeová sempre fó matadalan neʼebé perfeitu. (Sal 19:7) Ema neʼebé iha podér la fó matadalan neʼebé perfeitu. Maski nuneʼe, ita-nia Aman iha lalehan fó podér uitoan ba ita-nia inan-aman, autoridade sira, no mós katuas kongregasaun. (Prov 6:20; 1 Tes 5:12; 1 Ped 2:13, 14) Bainhira ita halo tuir sira, ita mós halo tuir Jeová. w23.10 p. 6 par. 2-3
Segunda, 3 Fevereiru
Liafuan sira-neʼe mak loos no ema bele tau fiar.—Apok 21:5.
Dalan ida atu hametin ita-nia fiar mak liuhusi hanoin kona-ba Jeová nia kbiit. Nia iha kbiit atu kumpre ninia promesa hotu. Nia halo nuneʼe tanba nia mak Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu. (Job 42:2; Mc 10:27; Éf 3:20) Nia promete ba Abraão no Sara katak sira sei iha oan-mane maski sira idade ona. (Gén 17:15-17) Nia mós hatete ba Abraão katak Abraão nia bei-oan sira sei simu rai-Kanaan. Durante tinan barak, ema Izraél neʼebé mai husi Abraão nia jerasaun sai atan iha rai-Ejitu, entaun karik haree hanesan promesa neʼe sei nunka sai loos. Maibé neʼe sai loos duni. Nia fó sai ba Maria neʼebé virjen katak Maria sei tuur-ahi Maromak nia Oan-Mane. Ida-neʼe kumpre promesa neʼebé Jeová halo tinan rihun ba rihun liubá iha jardín Eden. (Gén 3:15) Bainhira ita hanoin kona-ba Jeová nia promesa hotu no oinsá nia kumpre promesa sira-neʼe, neʼe sei hametin ita-nia fiar ba ninia kbiit atu kumpre promesa sira kona-ba mundu foun.—Jos 23:14; Isa 55:10, 11. w23.04 p. 28 par. 10-12
Tersa, 4 Fevereiru
Oh Jeová, rona haʼu-nia orasaun; rona haʼu-nia harohan atu husu ajuda.—Sal 143:1.
Jeová hatán David nia orasaun sira. (1 Sam 19:10, 18-20; 2 Sam 5:17-25) Ita mós bele iha konfiansa hanesan nia. (Sal 145:18) Karik Jeová hatán ita-nia orasaun iha dalan neʼebé ita la espera. Paulo husu Maromak atu hasai tiha ‘ai-tarak iha ninia isin’. Dala tolu, Paulo halo orasaun neʼebé espesífiku kona-ba problema neʼe. Jeová hatán ninia orasaun sira-neʼe ka lae? Sin, maibé laʼós iha dalan neʼebé Paulo espera. Duké halakon Paulo nia problema, Jeová fó ba nia forsa neʼebé nia presiza atu kontinua serbí Jeová ho laran-metin. (2 Kor 12:7-10) Karik Jeová mós hatán ita-nia orasaun iha dalan neʼebé ita la espera. Ita bele fiar metin katak Jeová hatene dalan neʼebé diʼak liu atu ajuda ita. Nia mós bele “halo barak liu fali buat hotu neʼebé ita husu ka hanoin”. (Éf 3:20) Tan neʼe mak dala ruma Jeová hatán ita-nia orasaun iha tempu ka dalan neʼebé ita la espera. w23.05 p. 8-9 par. 4-6
Kuarta, 5 Fevereiru
Oras sei toʼo mai kuandu ema hotu neʼebé iha rate laran sei rona ninia lian no sai husi rate.—João 5:28, 29.
Diʼak se ita uza tempu atu hanoin Bíblia nia promesa kona-ba moris-hiʼas. Tanbasá? Tanba ita la hatene bainhira mak ita sai moras todan ka karik ema neʼebé ita hadomi mate derrepente. (Ecle 9:11; Tgo 4:13, 14) Ita-nia esperansa kona-ba moris-hiʼas bele ajuda ita atu tahan susar sira-neʼe. (1 Tes 4:13) Eskritura sira fó-hanoin ita katak ita-nia Aman iha lalehan hatene didiʼak ita no hadomi tebes ita. (Lc 12:7) Jeová presiza hatene didiʼak ita hodi bele fó moris-hiʼas ba ita ho hahalok no memória neʼebé hanesan uluk. Jeová hadomi tebes ita no loke ona dalan atu ita bele hetan moris ba nafatin. Maski ita mate, nia sei halo ita moris-hiʼas. Tanbasá ita bele fiar promesa moris-hiʼas? Tanba Ida neʼebé halo promesa neʼe iha hakarak no kbiit ka abilidade atu kumpre ida-neʼe. w23.04 p. 8-9 par. 2-4
Kinta, 6 Fevereiru
[José no Maria] iha toman atu bá Jeruzalein tinan-tinan hodi tuir Festa Páskua.—Lc 2:41.
José no Maria apoia malu atu hametin sira-nia relasaun diʼak ho Jeová. Sira komprende katak importante tebes atu adora Jeová hamutuk nuʼudar família. (Lc 2:22-24; 4:16) Sira hatudu ezemplu kapás ba feen-laʼen sira ohin loron. Hanesan José ho Maria, se Ita iha oan, karik la fasil ba Ita atu tuir reuniaun ka uza tempu atu halo adorasaun família. Karik susar mós atu buka tempu hodi estuda ka halo orasaun hamutuk nuʼudar feen-laʼen. Maski nuneʼe, hanoin-hetan katak bainhira imi adora Jeová hamutuk, imi sei hakbesik liután ba nia no ba malu. Entaun tau uluk adorasaun ba Jeová iha imi-nia moris kaben nian. Se Ita-nia moris kaben nian la kontente, karik Ita la gosta atu halo adorasaun família hamutuk. Entaun, diʼak atu hahú hodi aprende hamutuk informasaun badak neʼebé halo imi kontente. Ida-neʼe bele hametin imi-nia relasaun no mós hakarak atu halo atividade espirituál hamutuk nuʼudar feen-laʼen. w23.05 p. 22 par. 7-8
Sesta, 7 Fevereiru
Obadias mak ema neʼebé hamtaʼuk tebes Jeová.—1 Reis 18:3.
Oinsá mak hamtaʼuk ba Jeová ajuda Obadias? Neʼe ajuda nia atu onestu no ema seluk bele tau fiar ba nia. Tan neʼe liurai fó knaar ba nia atu tau matan ba liurai nia umakain. (Kompara ho Neemias 7:2.) Hamtaʼuk ba Maromak mós ajuda Obadias atu sai aten-brani. Nia presiza tebes hahalok neʼe tanba nia moris iha tempu neʼebé Liurai Acab neʼebé aat tebes mak ukun. (1 Reis 16:30) No Acab nia feen Jezabel neʼebé adora Baal odi tebes Jeová no koko atu halakon adorasaun neʼebé loos husi Izraél parte norte. Nia mós oho Jeová nia profeta barak. (1 Reis 18:4) Bainhira Jezabel buka atu oho Maromak nia profeta sira, Obadias subar Jeová nia profeta naʼin-100. ‘Nia subar sira naʼin limanulu-limanulu iha fatuk-kuak no nia fó nafatin paun no bee ba sira.’ (1 Reis 18:13, 14) Se Jezabel hatene buat neʼebé Obadias halo, nia sei oho duni Obadias. Klaru katak Obadias sente taʼuk no lakohi atu mate, maibé nia hadomi Jeová no ema sira neʼebé serbí Jeová duké hadomi ninia moris rasik. w23.06 p. 16 par. 9-10
Sábadu, 8 Fevereiru
Haʼu, Jeová, mak . . . dirije imi.—Isa 48:17.
Ohin loron, Jeová kontinua dirije ninia povu hanesan ho buat neʼebé nia halo iha tempu uluk. Nia halo nuneʼe liuhusi Bíblia no ninia Oan-Mane, neʼebé mak Ulun ba kongregasaun. Ita bele haree duni evidénsia katak Jeová kontinua dirije ita hodi uza ema nuʼudar ninia reprezentante. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba buat neʼebé akontese depois tinan 1870. Charles Taze Russell no ninia maluk sira komesa komprende katak tinan 1914 mak tinan importante ba Maromak nia Ukun. (Dan 4:25, 26) Sira komprende ida-neʼe liuhusi estuda Bíblia nia profesia. Jeová mak dirije sira iha sira-nia estuda Bíblia ka lae? Klaru katak sin. Iha tinan 1914, akontesimentu iha mundu prova katak Maromak nia Ukun hahú ona. Funu Mundiál Primeiru hahú, tuirmai mosu moras-peste, rai-nakdoko, no rai-hamlaha. (Lc 21:10, 11) Jeová uza duni mane Kristaun sira-neʼe atu ajuda ninia povu. w24.02 p. 22 par. 11
Domingu, 9 Fevereiru
Ema laran-loos hetan susar barak, maibé Jeová salva nia husi susar sira-neʼe hotu.—Sal 34:19.
Ita mak Jeová nia povu, tan neʼe ita hatene katak nia hadomi ita no hakarak ita atu iha moris neʼebé diʼak liu. (Rom 8:35-39) Ita mós fiar katak bainhira ita halo tuir Bíblia nia prinsípiu, neʼe sempre lori benefísiu. (Isa 48:17, 18) Maibé oinsá se problema ruma mosu derrepente? Porezemplu, karik ita-nia família ruma hakanek ita-nia laran. Karik ita iha problema saúde neʼebé hanetik ita halo serbisu barak ba Jeová. Karik ita hasoru susar tanba dezastre naturais. Ka karik ema fó-terus ba ita tanba ita-nia fiar. Bainhira hasoru susar hanesan neʼe, karik ita hanoin: ‘Tanbasá neʼe akontese ba haʼu? Haʼu halo sala ruma ka? Jeová la kontente ho haʼu ka?’ Ita rasik sente ona hanesan neʼe ka lae? Se nuneʼe keta sai laran-kraik. Jeová nia atan barak neʼebé laran-metin mós sente hanesan neʼe.—Sal 22:1, 2; Hab 1:2, 3. w23.04 p. 14 par. 1-2
Segunda, 10 Fevereiru
Haʼu deside ona atu halo tuir Ita-nia ukun-fuan sira iha tempu hotu.—Sal 119:112.
Bainhira hetan tentasaun, ita tenke hasees an kedas husi hanoin no hahalok neʼebé bele estraga ita-nia relasaun ho Maromak. Jeová hakarak ita atu ‘halo tuir nia husi laran’. (Rom 6:17) Ita lakohi atu hili deʼit ukun-fuan neʼebé ita hakarak atu halo tuir, maibé ita presiza hanoin-hetan katak Jeová nia matadalan sempre lori diʼak ba ita. (Isa 48:17, 18; 1 Kor 6:9, 10) Dala ruma Diabu koko halo susar ba ita atu hamriik metin hodi ataka ita iha dalan fíziku no emosaun. Ninia hakarak mak atu “han” ita, neʼe katak atu estraga ita-nia relasaun ho Jeová. (1 Ped 5:8) Ema iha apóstolu sira-nia tempu ameasa, baku no oho ema Kristaun tanba sira hamriik metin. (Após 5:27, 28, 40; 7:54-60) Satanás mós halo nuneʼe ohin loron. Ita bele haree ida-neʼe liuhusi dalan neʼebé ema sira trata aat no kontra irmaun-irmán sira iha rai-Rúsia no mós rai sira seluk. Satanás mós uza “lasu sira” atu koko halo ita la hamriik metin.—Éf 6:11. w23.07 p. 15-16 par. 6-9
Tersa, 11 Fevereiru
Hatudu domin, atu nuneʼe ita bele sai boot iha buat hotu.—Éf 4:15.
Bainhira Ita estuda liután Bíblia, Ita-nia domin ba Jeová sei sai boot liután. Domin neʼe book Ita atu aplika buat neʼebé Ita aprende. Ita halo desizaun diʼak neʼebé bazeia ba Bíblia nia prinsípiu. Ita aprende atu hanoin no halo buat loos tanba Ita hakarak halo Maromak kontente. Hanesan labarik ida neʼebé banati-tuir ninia aman, Ita mós banati-tuir Ita-nia Aman iha lalehan. (Éf 5:1, 2) Ita bele husu ba ita-nia an: ‘Haʼu-nia domin ba Jeová boot liu fali se kompara ho tempu neʼebé haʼu foin sai ema Kristaun ka lae? Haʼu haleno Jeová nia hanoin no hahalok sira ho didiʼak hodi hatudu domin ba irmaun-irmán sira ka lae?’ Se ita-nia “domin uluk nian” sai malirin ona, keta sai laran-kraik. Ida-neʼe mós akontese ba ema Kristaun iha apóstolu sira-nia tempu. Jesus la rende an atu ajuda sira, no nia mós sei ajuda ita. (Apok 2:4, 7) Nia hatene katak ita bele aprende atu hatudu fali domin hanesan uluk ita hatudu bainhira foin aprende lia-loos. w23.07 p. 8 par. 2-3
Kuarta, 12 Fevereiru
Ita, oh Jeová, Ita mak diʼak no prontu atu fó perdua.—Sal 86:5.
Apóstolu Pedro halo sala kiʼik balu. Primeiru, Pedro koʼalia ho fiar an katak nia sei laran-metin nafatin maski apóstolu sira seluk husik hela Jesus. (Mc 14:27-29) Tuirmai, Pedro la matan-moris. (Mc 14:32, 37-41) Depois neʼe, kuandu ema-lubun mai atu kaer Jesus, Pedro halai no husik hela Jesus. (Mc 14:50) Ikusmai, Pedro nega Jesus ba dala tolu no jura katak nia la hatene Jesus. (Mc 14:66-71) Pedro halo saida kuandu nia rekoñese katak nia halo ona sala neʼebé sériu? Nia sente triste tebes no komesa tanis. (Mc 14:72) Duké hirus Pedro, Jesus hatete katak Pedro sei simu responsabilidade neʼebé boot. (João 21:15-17) Pedro hatene katak nia halo ona sala neʼebé sériu, maibé nia hakaʼas an atu kontinua halo buat neʼebé loos. Tanbasá? Tanba nia fiar katak ninia Naʼi Jesus nafatin hadomi nia. Lisaun saida mak ita bele aprende? Jeová hakarak ita atu fiar metin katak nia hadomi no fó perdua ba ita.—Rom 8:38, 39. w24.03 p. 18-19 par. 13-15
Kinta, 13 Fevereiru
Nia oho ona ema barak tebes.—Prov 7:26.
Sala seksuál bele halo ita sente moe, sente la iha folin, sai isin-rua, no sobu família. Tan neʼe matenek duni atu la simu konvite husi feto neʼebé beik. Ema neʼebé halo sala seksuál laʼós deʼit lakon sira-nia relasaun diʼak ho Jeová, maibé mós bele hetan moras no tuirmai lakon sira-nia moris. (Prov 7:23) Provérbios 9:18 hatete: “Feto neʼe nia bainaka sira mak iha rate laran neʼebé kleʼan.” Se nuneʼe tanbasá ema barak simu feto neʼe nia konvite? (Prov 9:13-18) Buat neʼebé lasu ema barak mak pornografia. Ema balu hanoin katak la perigu atu haree pornografia. Maibé realidade mak neʼe perigu tebes, halo ema la hafolin sira-nia an no ema seluk, no mós susar atu hapara toman neʼe. Bainhira ita haree foto neʼebé la morál, neʼe bele belit metin iha ita-nia neon. Liután neʼe, pornografia la ajuda ita hamate hakarak isin nian, maibé haburas liután hakarak neʼe. (Kol 3:5; Tgo 1:14, 15) Dala barak ema neʼebé haree pornografia ikusmai halo hahalok la morál. w23.06 p. 23 par. 10-11
Sesta, 14 Fevereiru
Ukun neʼe sei harahun no halakon liurai sira-neʼe hotu nia ukun, no ukun neʼe mesak mak sei hamriik ba nafatin.—Dan 2:44.
Maski dala ruma nasaun sira kontra Bretaña ho Amérika nia ukun, maibé sira sei la manán no troka ukun neʼe. Ita hatene ida-neʼe tanba “fatuk” neʼebé reprezenta Maromak nia Ukun sei harahun ain neʼe, katak Bretaña ho Amérika. (Dan 2:34, 35, 44, 45) Ita fiar duni ka lae, katak Daniel nia profesia kona-ba ain parte kraik husi besi no rai-mean mak loos? Se nuneʼe, neʼe sei kona duni dalan neʼebé Ita halaʼo Ita-nia moris. Ita sei la fokus atu buka deʼit osan tanba Ita hatene katak lakleur tan mundu aat neʼe sei lakon. (Lc 12:16-21; 1 João 2:15-17) Hodi komprende didiʼak profesia neʼe, sei ajuda Ita haree katak haklaken no hanorin mak importante. (Mt 6:33; 28:18-20) Depois estuda tiha profesia neʼe, husu ba Ita-nia an: ‘Haʼu-nia desizaun sira hatudu katak haʼu fiar metin katak lakleur tan Maromak nia Ukun sei halakon tiha ema nia governu hotu ka lae?’ w23.08 p. 11 par. 13-14
Sábadu, 15 Fevereiru
Ita ida-idak sei hatán ba Maromak kona-ba ita-nia hahalok rasik.—Rom 14:12.
Hatudu haraik an no rekoñese katak dala ruma iha buat balu neʼebé Ita labele halo tanba idade, saúde, ka situasaun. Hanesan Barzilai, diʼak atu la simu knaar neʼebé Ita labele kumpre tanba Ita-nia saúde ka idade la permite. (2 Sam 19:35, 36) Hanesan Moisés, simu ajuda no fahe Ita-nia knaar ho ema seluk, se presiza. (Éx 18:21, 22) Bainhira Ita hatudu haraik an, Ita sei la koko halo buat neʼebé Ita labele kumpre no hanetik Ita. Ita mós labele sente katak ita iha responsabilidade ba ema seluk nia desizaun neʼebé sala. Ita labele halo desizaun ba ema seluk. Ita mós labele hanetik konsekuénsia neʼebé ema seluk hetan husi desizaun sala neʼebé sira halo. Porezemplu, karik oan ida deside atu la serbí tan Jeová. Desizaun neʼe bele halo inan-aman sente triste tebes. Maski nuneʼe, se inan-aman fó-sala ba sira-nia an kona-ba oan nia desizaun, neʼe bele sai nuʼudar todan ba sira. Jeová lakohi sira atu lori todan neʼe. w23.08 p. 29 par. 11-12
Domingu, 16 Fevereiru
Sansão laran-monu ba feto ida . . . no ninia naran Dalila.—Juís 16:4.
Sansão mós la perfeitu hanesan ita, tan neʼe dala ruma nia mós halo desizaun neʼebé sala. Iha situasaun ida, nia halo desizaun neʼebé lori konsekuénsia aat tebes. Bainhira Sansão serbí tiha nuʼudar juís ba tempu barak, nia “laran-monu ba feto ida besik Mota Sorek, no ninia naran Dalila”. Antes neʼe, Sansão hakarak atu kaben ho feto Filístia ida, entaun Jeová dirije Sansão atu halo nuneʼe, hodi nia bele iha “oportunidade atu kontra ema Filístia”. Tuirmai Sansão hela iha feto-aat nia uma iha sidade Gaza iha Filístia. Iha tempu neʼebá, Maromak fó kbiit ba Sansão atu fokit sai no hulan sidade nia portaun, no neʼe halo sidade neʼe la seguru tan. (Juís 14:1-4; 16:1-3) Maibé Sansão nia relasaun ho Dalila la hanesan ho feto sira seluk tanba karik Dalila mak ema Izraél no neʼe la fó oportunidade ba Sansão atu kontra hasoru ema Filístia. Ema Filístia fó osan barak ba Dalila atu bele lohi Sansão. w23.09 p. 5 par. 12-13
Segunda, 17 Fevereiru
Ema nia kbiit atu komprende didiʼak sei ajuda duni nia atu la sai hirus lalais.—Prov 19:11, nota.
Kbiit atu komprende didiʼak bele ajuda ita atu hatudu hahalok laran-maus. Ema neʼebé iha kbiit atu komprende bele kontrola an bainhira ema husu kona-ba ninia fiar. Baibain kuandu ema husu pergunta, sira la fó-hatene tanbasá sira husu kona-ba neʼe, karik sira iha motivu neʼebé sala ka hanoin barak kona-ba buat ruma. Tan neʼe antes hatán, diʼak atu rekoñese katak ita la hatene ho loloos tanbasá ema husu pergunta neʼe. (Prov 16:23) Hanoin toʼok oinsá Gideão hatán ba ema husi Efraim. Sira husu ho hirus tanbasá mak nia la bolu sira atu halo funu hamutuk hodi kontra Izraél nia inimigu sira. Tanbasá sira hirus? Karik tanba sira sente laran-kanek. Maski ita la hatene ho loloos, Gideão uza ninia kbiit atu komprende. Nia koko komprende tanbasá sira hirus, no nia hatán ho laran-maus. Rezultadu mak “sira sai kalma”.—Juís 8:1-3. w23.09 p. 16 par. 8-9
Tersa, 18 Fevereiru
Haʼu mak ida neʼebé nia gosta tebes husi loron ba loron.—Prov 8:30.
Jeová no Jesus iha relasaun neʼebé besik tebes, hanesan aman no oan neʼebé besik. Klaru katak Jeová sente laran-kanek tebes bainhira haree ninia Oan-Mane hasoru susar oioin no mós ema trata aat no la simu nia. Inan-aman neʼebé lakon sira-nia oan tanba mate komprende didiʼak sentimentu triste kona-ba mate. Ita iha fiar neʼebé metin kona-ba moris-hiʼas, maibé neʼe la halakon sentimentu triste kuandu ema neʼebé ita hadomi mate. Ezemplu neʼe ajuda ita atu komprende saida mak Jeová sente bainhira haree Oan-Mane neʼebé nia hadomi hasoru susar no mate iha tinan 33 EC. (Mt 3:17) Komesa agora toʼo tempu Memoriál, diʼak atu halaʼo estuda mesak ka adorasaun família kona-ba Jesus nia sakrifísiu. No iha loron Memoriál, keta haluha atu nonton vídeo Adorasaun Dadeer nian. Bainhira ita prepara ita-nia laran ba Memoriál, neʼe mós sei fó oportunidade ba ita atu ajuda ema seluk hetan benefísiu.—Ezras 7:10. w24.01 p. 11 par. 10-12
Kuarta, 19 Fevereiru
Nia sei halo imi forte.—1 Ped 5:10.
Dalan ida atu simu kbiit husi Jeová mak liuhusi orasaun. Jeová sei hatán ba ita-nia orasaun hodi fó ita “kbiit neʼebé la hanesan baibain”. (2 Kor 4:7) Ita mós bele hetan kbiit bainhira ita lee Bíblia no hanoin kleʼan kona-ba neʼe. (Sal 86:11) Jeová nia liafuan iha Bíblia mak “kbiit boot”. (Ebr 4:12) Bainhira Ita halo orasaun ba Jeová no lee Bíblia, Ita sei simu kbiit neʼebé Ita presiza atu tahan susar, mantein Ita-nia ksolok, no kumpre knaar neʼebé susar. Mai ita haree oinsá Jeová fó kbiit ba profeta Jonas. Jonas saʼe ró no halai husi knaar neʼebé Jeová fó ba nia. Rezultadu mak nia no ema seluk neʼebé iha ró laran besik atu mate tanba anin-boot no halo ró besik atu mout. Ema soe nia ba tasi laran no ikan boot tolan tiha nia. Saida mak Jonas halo atu simu kbiit kuandu nia mesak iha ikan nia kabun? Nia halo orasaun.—Jonas 2:1, 2, 7. w23.10 p. 13 par. 4-6
Kinta, 20 Fevereiru
Buat hotu nia rohan besik daudaun ona.—1 Ped 4:7.
Maski apóstolu Pedro nia karta sira mak ba ema Kristaun iha tempu uluk, maibé Jeová inklui karta sira-neʼe iha Bíblia. Tan neʼe ita mós bele hetan benefísiu husi karta sira-neʼe. (Rom 15:4) Ohin loron ema barak la fiar ba Bíblia nia profesia. Kontradór sira goza ita tanba ita hein namanas ba mundu nia rohan ba tempu kleur ona. Ema balu dehan katak mundu nia rohan sei nunka mai. (2 Ped 3:3, 4) Se ita rona komentáriu sira hanesan neʼe husi ema iha haklaken-fatin, kolega serbisu, ka família, neʼe bele koko ita-nia fiar. Pedro esplika kona-ba saida mak bele ajuda ita. Karik ema balu hanoin katak Jeová demora atu halakon sistema aat neʼe. Pedro nia liafuan bele ajuda ita atu iha hanoin neʼebé loos. Ninia liafuan fó-hanoin ita katak Jeová nia haree kona-ba tempu la hanesan duni ho ema nia haree. (2 Ped 3:8, 9) Ba Jeová tinan rihun ida mak hanesan loron ida. Jeová hatudu pasiénsia no lakohi ema ida atu lakon. Bainhira ninia loron toʼo mai, mundu aat neʼe sei lakon. w23.09 p. 26-27 par. 2-5
Sesta, 21 Fevereiru
Ita presiza tau atensaun liután ba buat neʼebé ita rona ona, atu nuneʼe ita labele laʼo sees husi fiar.—Ebr 2:1.
Tanbasá mak apóstolu Paulo hakerek karta ba ema Kristaun Ebreu iha Judeia? Iha razaun rua. Primeiru, atu anima sira. Antes sira sai ema Kristaun, sira barak tuir relijiaun Judeu nian. Karik ulun-naʼin relijiaun goza sira tanba sai ema Kristaun. Tanbasá? Tanba ema Kristaun la iha templu atu halaʼo adorasaun, la iha altár atu hasaʼe sakrifísiu ba Maromak, no la iha amlulik atu serbí sira. Karik neʼe halo Kristu nia dixípulu sira sente laran-kraik no halo fraku sira-nia fiar. (Ebr 3:12, 14) Karik sira balu hanoin atu fila fali ba relijiaun Judeu nian. Segundu, Paulo hakarak ema Kristaun sira-neʼe rekoñese katak sira la hakaʼas an atu komprende kona-ba hanorin kleʼan, ka “ai-han toos” neʼebé fó sai iha Bíblia. (Ebr 5:11-14) Karik sira balu kontinua halo tuir Moisés nia Ukun-Fuan. w23.10 p. 24-25 par. 3-4
Sábadu, 22 Fevereiru
[Haree] feto joven sira hanesan ó-nia feton, no halo nuneʼe ho hahalok neʼebé moos.—1 Tim 5:2.
Feto balu deside atu la kaben. (Mt 19:10-12) Ita bele fiar katak Jeová no Jesus nafatin hafolin Ita maski Ita klosan. Iha mundu tomak, irmán klosan sira mak bensaun boot ba kongregasaun. Irmán sira-neʼe hadomi no hanoin ema seluk, tan neʼe sira sai hanesan biin no inan espirituál ba ema seluk. (Mc 10:29, 30) Feto balu serbí Maromak tempu-tomak. Iha mundu tomak, irmán sira halo buat barak iha serbisu haklaken. (Sal 68:11) Ita bele halo planu atu serbí tempu-tomak ka lae? Karik Ita bele serbí nuʼudar pioneiru, voluntáriu ba konstrusaun, ka serbí iha Betel. Halo orasaun kona-ba Ita-nia planu. Koʼalia ba ema seluk neʼebé kumpre ona planu neʼe, no buka-hatene saida mak Ita presiza halo atu bele serbí tempu-tomak. Tuirmai deside buat neʼebé Ita bele halo atu ajuda Ita kumpre planu neʼe. Se Ita serbí ona tempu-tomak, neʼe sei loke dalan ba Ita atu halo buat barak liután ba Jeová. w23.12 p. 22 par. 16-17
Domingu, 23 Fevereiru
Liafuan diʼak neʼe ema tenke haklaken uluk.—Mc 13:10.
Tanba terus boot besik ona, importante tebes atu hanoin-hetan katak ita presiza halo tuir mandamentu atu haklaken liafuan diʼak. Karik ita sente susar atu tau fokus ba serbisu haklaken se ita hasoru problema ekonomia, ka ema kontra ita-nia serbisu haklaken. Saida mak bele ajuda ita atu tau uluk Jeová nia hakarak? Ita presiza fiar metin katak “Jeová neʼebé ukun tropa lalehan nian” hamutuk ho ita. Nia sei apoia ita se ita kontinua tau uluk ninia hakarak duké ita-nian. Tan neʼe ita la presiza taʼuk buat ida. (Ageu 2:4) Jeová hakarak ita atu fokus ba serbisu haklaken neʼebé bele salva ema nia moris. Ageu husu Jeová nia povu atu hahú harii fali templu. Se sira halo nuneʼe, Jeová promete atu “haraik bensaun”. (Ageu 2:18, 19) Ita mós bele fiar katak Jeová sei haraik bensaun ba ita se ita hakaʼas an atu tau uluk serbisu neʼebé nia fó. w23.11 p. 16 par. 8; p. 17 par. 11
Segunda, 24 Fevereiru
Ema hotu halo ona sala.—Rom 3:23.
Iha apóstolu Paulo nia karta ba ema Kristaun iha Roma, nia temi katak ema hotu mak sala-naʼin. Oinsá mak Maromak bele haree ita nuʼudar ema laran-loos no simu ita? Atu ajuda ema Kristaun hatán ba pergunta neʼe, Paulo temi kona-ba Abraão nia ezemplu. Jeová bolu Abraão nuʼudar ema laran-loos bainhira nia hela iha rai-Kanaan. Tanbasá Jeová bele bolu Abraão hanesan neʼe? Neʼe tanba Abraão halo tuir didiʼak Moisés nia Ukun-Fuan ka lae? Lae. (Rom 4:13) Nasaun Izraél simu Ukun-Fuan tinan 400 liutiha husi tempu neʼebé Maromak bolu Abraão nuʼudar ema laran-loos. Entaun, Jeová hatudu laran-diʼak neʼebé boot no bolu Abraão ema laran-loos tanba Abraão nia fiar.—Rom 4:2-4. w23.12 p. 3 par. 4-5
Tersa, 25 Fevereiru
Halo tuir buat hotu neʼebé iha Ita-nia laran.—1 Krón 17:2.
Iha kalan neʼebé profeta Natan hatete liafuan sira iha leten ba Liurai David, Jeová dehan ba Natan katak laʼós David mak sei harii templu. (1 Krón 17:3, 4, 11, 12) David halo saida kuandu nia rona ida-neʼe? Nia tau fokus atu halibur osan no sasán neʼebé ninia oan-mane Salomão presiza atu halo projetu neʼe. (1 Krón 29:1-5) Lakleur depois Jeová dehan katak David sei la harii templu, Jeová halo aliansa ho David. Jeová promete ba David katak David nia bei-oan ida mak sei ukun ba nafatin. (2 Sam 7:16) Iha mundu foun, durante Kristu nia Ukun ba Tinan Rihun Ida, David sei kontente tebes bainhira hatene katak Liurai Jesus mai husi ninia liña jerasaun! Istória neʼe ajuda ita komprende katak maski ita labele halo buat hotu neʼebé ita hakarak atu serbí Jeová, maibé karik Jeová sei haraik bensaun seluk ba ita neʼebé ita nunka espera. w23.04 p. 15-16 par. 8-10
Kuarta, 26 Fevereiru
Jeová sei la husik hela ninia povu.—Sal 94:14.
Karik Ita sei hetan eskritura balu husi Bíblia neʼebé fó kmaan ba Ita bainhira Ita taʼuk. Porezemplu, karik Ita bele hetan aten-brani liuhusi livru Job, Salmo, no Provérbios, no mós Jesus nia liafuan iha Mateus kapítulu 6. Bainhira Ita halo orasaun ba Jeová no lee ninia Liafuan, Ita sei sente kmaan. Ita bele fiar metin katak Jeová sei ajuda ita durante ita-nia tempu susar. Ita sei nunka mesak. (Sal 23:4) Jeová promete atu proteje, ajuda ita atu iha balansu, apoia, no fó kmaan mai ita. Kona-ba Jeová, Isaias 26:3 hatete: “Ita-Boot sei proteje ema neʼebé sadere ba Ita ho laran tomak; Ita sei fó dame nafatin ba sira, tanba sira tau fiar deʼit ba Ita.” Tan neʼe tau fiar ba Jeová, no aproveita dalan oioin neʼebé nia uza atu ajuda Ita. Se Ita halo nuneʼe, Ita sei hamriik metin nafatin durante tempu susar. w24.01 p. 25 par. 16-17
Kinta, 27 Fevereiru
Armas naran deʼit neʼebé ema halo hodi kontra ó sei la hetan susesu.—Isa 54:17.
Liafuan sira neʼebé temi iha leten sai loos duni ohin loron. Ita mós hetan kmaan liuhusi liafuan sira tuirmai neʼebé aplika ba ita-nia tempu: “Jeová sei hanorin ó-nia oan sira hotu, no ó-nia oan sira-nia dame sei sai barak. Haʼu sei hametin ó ho haʼu-nia hahalok loos. . . . Ó sei la taʼuk buat ida no la iha buat ida mak halo ó nakdedar, tanba buat sira-neʼe sei la besik ó.” (Isa 54:13, 14) Satanás “maromak mundu neʼe nian” la iha kbiit atu hapara serbisu haklaken neʼebé Jeová nia povu sira halo. (2 Kor 4:4) Ita halaʼo fali ona adorasaun neʼebé loos no neʼe sei kontinua ba nafatin. La iha armas ida mak bele hapara ita! w24.02 p. 4 par. 10
Sesta, 28 Fevereiru
Ema neʼebé hadomi ninia aman ka inan liu fali haʼu, nia la merese sai haʼu-nia dixípulu.—Mt 10:37.
Nuʼudar ema Kristaun, ita-nia dedikasaun ba Jeová mak buat neʼebé sériu. Neʼe kona ita-nia desizaun no hahalok sira neʼebé liga ho asuntu família nian. Ita hakaʼas an atu tau matan ba ita-nia família nia presiza, maibé ita lakohi tau uluk família nia hakarak duké Jeová nian. (Mt 10:35, 36; 1 Tim 5:8) Dala ruma atu bele halo Jeová kontente, karik ita presiza halo desizaun neʼebé halo família la kontente. Nia mak kria arranju família nian, no nia hakarak atu ita-nia moris família kontente. (Éf 3:14, 15) Se ita hakarak hetan kontente neʼebé loos, ita presiza halo tuir Jeová nia matadalan. Fiar bá katak Jeová hafolin sakrifísiu neʼebé Ita halo atu adora nia nuʼudar Ita tau matan ba família no hatudu domin no respeitu ba sira.—Rom 12:10. w24.02 p. 17 par. 11; p. 18 par. 13