ʻUhinga ʻOku Lava Ai Ke Ke Falala ki he Kikite ʻa e Tohitapú
KO TUʻI PAILASI ʻo Epirus ʻi he tokelau-hihifo ʻo Kalisí naʻe kau ki ha vākovi vahaʻa taimi lōloa mo e ʻEmipaea Lomá. ʻI he holi vavale ki ha fakamatala falalaʻanga fekauʻaki mo hono ikuʻangá, naʻá ne ʻalu ai ke talatala ki he meʻa toputapu ʻo Delphi. Ka ko e tali naʻá ne maʻú naʻe lava ke mahinoʻi ia ʻi ha taha ʻo e ongo founga hokó: (1) “ʻOku ou pehē ko koe foha ʻo ʻĀkusí ʻe lava ke ke ikunaʻi ʻa e kau Lomá. Te ke ʻalu, te ke foki mai, ʻe ʻikai ʻaupito haʻo ʻauha ʻi he taú.” (2) “ʻOku ou pehē ʻe lava ke ikunaʻi koe ʻe he kau Lomá, foha ʻo ʻĀkusi. Te ke ʻalu, ʻe ʻikai ʻaupito haʻo toe foki mai, te ke ʻauha ʻi he taú.” Naʻá ne fili ke mahinoʻi ʻa e tali ʻa e taulaʻeikí ʻi he founga ʻuluakí peá ne faitau ai mo Loma. Naʻe ʻulungia fakaʻaufuli ai ʻa Pailasi.
Ko e ngaahi tuʻunga peheé naʻá ne ʻai ai ʻa e tali ʻa e kau taulaʻeiki ʻo e kuonga muʻá ke ʻiloa ʻi heʻene taʻemahinó mo taʻepaú. Kae fēfē ʻa e kikite ʻa e Tohitapú? ʻOku pehē ʻe he kau fakaanga ʻe niʻihi ko e ngaahi kikite ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú ʻoku ʻikai te nau toe kehe mei he tali ʻa e kau taulaʻeikí. ʻOku pehē ʻe he kau fakaangá ni ko e ngaahi kikite faka-Tohitapú ko e ngaahi tomuʻa tala ʻiloʻilo pē ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻe he faʻahinga tāutaha mātuʻaki poto mo ʻilo vēkeveke, ʻo faʻa lahi mei he kalasi taulaʻeikí. Mahalo, mei he taukeí pē, pe fakafou ʻi heʻenau ngaahi felāveʻi makehé, ʻoku tomuʻa sio ai ʻa e kau tangatá ni ki he fakalakalaka fakanatula ʻo e ngaahi tuʻunga pau. ʻI hono fakahoa ʻa e ngaahi anga kehekehe ʻo e ngaahi kikite he Tohitapú mo e ngaahi tali ko ia ʻa e kau taulaʻeikí, te tau mateuteu lelei ange ai ke maʻu ha ngaahi fakamulituku totonu.
Ngaahi Poini ʻo e Faikehekehé
Ko e fakaʻilonga ʻo e ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeikí ko ʻenau taʻepaú. Ko e fakatātaá, ʻi Delphi, ko e ngaahi tali naʻe ʻomaí naʻe lea mai ʻaki ia ʻi he ngaahi ongo taʻemahino. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ʻo fiemaʻu ai ki he kau taulaʻeikí ke fakatonuleaʻi kinautolu ʻo fakatupu ai ha ngaahi veesi ʻoku malava ke fakatonuleaʻi fehangahangai. Ko ha fakatātā maheni ʻo e meʻá ni ko e tali naʻe fai kia Kolosasi, tuʻi ʻo Lydia. ʻI he taimi naʻá ne talatala ai ki he meʻa toputapú, naʻe tala ange ki ai: “Kapau ʻe kolosi ʻa Kolosasi ʻi he Halys, te ne fakaʻauha ha ʻemipaea mālohi.” Ko hono moʻoní, ko e “ʻemipaea mālohi” naʻe fakaʻauhá ko hoʻoná! ʻI he taimi naʻe kolosi ai ʻa Kolosasi ʻi he vaitafe Halys ke ikunaʻi ʻa Kapatōsiá, naʻe fetaulaki ai mo ha ʻulungia ʻi he nima ʻo Kōlesi ko e Pēsiá.
ʻI he kehekehe ʻaupito mo e ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeiki panganí, ʻoku ʻiloa ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻi heʻenau totonú mo maʻalaʻalá. Ko ha fakatātā ko e kikite fekauʻaki mo e tō ʻa Pāpiloné, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he tohi Tohitapu ʻa ʻAiseá. ʻI he taʻu nai ʻe 200 ki muʻa ke hoko ʻa e meʻá ni, naʻe kikiteʻi ai ʻe he palōfita ko ʻAiseá ʻi ha founga fakaikiiki mo totonu ʻa hono liua ʻo Pāpilone ʻe Meto-Pēsiá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he kikité ko e tokotaha ikuná ko hono hingoa ʻe uiʻakí ko Kōlesi, pea naʻá ne fakahaaʻi ʻa e foʻi palani tofu pē ko ia ʻo hono fakamaha ha maluʻi ko ha foʻi loloto hangē ha vaitafé pea mo e hū ki ha kolo mālohi ʻo fou ʻi ha ngaahi matapā ʻoku ava. Ko e kotoa ʻo e meʻá ni naʻe fakahoko totonu. (Aisea 44:27–45:2) Naʻe toe kikiteʻi totonu ʻe faai atu pē ʻo taʻenofoʻi fakakātoa ʻa Pāpilone.—Aisea 13:17-22.
Fakakaukau ange foki, ki he natula mahino ʻo e kikite ko eni naʻe talaki ʻe he palōfita ko Sioná: “Toe fangofuluʻi ʻaho, pea kuo fulihi ʻa Ninive!” (Siona 3:4) ʻOku ʻikai ha taʻepau heni! Naʻe mātuʻaki hā maeʻeeʻa mo hangatonu ʻa e pōpoakí he ko e kau tangata ʻo Ninivé ʻi he taimi pē ko iá naʻa nau “tui . . . ki he ʻOtua, ʻo nau fanongonongo ha ʻaukai, mo nau ʻai tauangaʻa.” Ko e ola ʻo ʻenau fakatomalá, naʻe ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ha fakatamaki ki he kau Ninivé ʻi he taimi ko iá.—Siona 3:5-10.
Ko e tali ʻa e kau taulaʻeikí naʻe ngāueʻaki ia ko ha ngaahi founga ʻo e tākiekina fakapolitikalé. Naʻe faʻa ʻave ʻa e tokanga ʻa e kau pulé mo e kau taki fakakautaú ki he fakatonulea naʻa nau saiʻia aí koeʻuhi ke poupouʻiʻaki ʻenau ngaahi mahuʻingaʻia fakafoʻituituí mo ʻenau ngaahi ngāué tonu, ʻo ʻoange ai ki ai ha “fakangalingali fakaʻotua.” Kae kehe, ko e ngaahi pōpoaki fakaekikite ʻa e ʻOtuá naʻe fai ia ʻo ʻikai ha fakaongo ki he ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí.
Ke fakatātāʻaki: Naʻe ʻikai taʻofi ʻe he palōfita ʻa Sihova ko Nētané ʻa hono valokiʻi ʻa e tuʻi faihala ko Tēvitá. (2 Samiuela 12:1-12) ʻI he lolotonga ʻa e pule ʻa Selopoame II ki he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí, naʻe fakahoko ai ʻe he ongo palōfita ko Hōsea mo ʻĒmosí ha fakaanga fefeka ki he tuʻi angatuʻú mo hono kau poupoú koeʻuhi ko ʻenau tafoki mei he moʻoní mo e ʻulungaanga taʻeʻapasia ʻOtuá. (Hosea 5:1-7; Emosi 2:6-8) Ko e fakatokanga ʻa Sihova ki he tuʻí mei he ngutu ʻo e palōfita ko ʻĒmosí naʻe tautefito ʻa ʻene kakahá: “Te u tuku ke fai mo e fale ʻo Selopoame ʻaki ʻa e heleta.” (Emosi 7:9) Naʻe fakaʻauhamālie ʻa e fale ʻo Selopoamé.—1 Tuʻi 15:25-30; 2 Kalonikali 13:20.
Ko e taimi lahi tahá, naʻe foaki ai ʻa e tali ʻa e kau taulaʻeikí ʻi ha totongi. Ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e totongi lahi angé naʻá ne maʻu ʻa e tali naʻá ne saiʻia aí. Ko e faʻahinga ko ia naʻa nau talatala ki he meʻa toputapu ʻi Delphi naʻa nau totongi mamafa ki ha fakamatala taʻeʻaonga, ʻo fakafonu ai ʻa e temipale ʻo ʻĀpoló mo e ngaahi fuʻu fale naʻe tānaki mai ki aí ʻaki ʻa e ngaahi koloa lahi. ʻI hono kehé, ko e ngaahi kikite mo e ngaahi fakatokanga ʻa e Tohitapú naʻe fai taʻetotongi ia pea ʻikai ha filifilimānako. Ko e tuʻungá ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga pe koloaʻia ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha naʻe fai ki aí, he naʻe ʻikai lava ke totongi fakafufū ha palōfita moʻoni. Naʻe lava ke ʻeke loto-moʻoni ʻe he palōfita mo e fakamaau ko Sāmiuelá: “Kuo u tali mei he nima ʻo hai ha koloa ke fakakuikuiʻaki au?”—1 Samiuela 12:3.
Koeʻuhi ko e ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeikí naʻe maʻu pē ia ʻi he ngaahi feituʻu pau, naʻe pau ke fai ʻe ha tokotaha ha feinga lahi ke fononga ki ai koeʻuhi ke maʻu kinautolu. Ki ha tokotaha anga-maheni, ko e lahi taha ʻo e ngaahi feituʻu ko iá naʻe faingataʻa fakaʻulia ke aʻu ki ai koeʻuhi naʻa nau tuʻu ʻi he ngaahi feituʻu hangē ko Dodona ʻi Moʻunga Tomarus ʻi Epirus pea mo Delphi ʻi he feituʻu moʻungaʻia ʻo Kalisi lotolotó. Naʻe faʻa hoko, ko e kau koloaʻiá mo mālohí pē naʻa nau lava ke talatala ki he ngaahi ʻotua ʻi he ngaahi meʻa toputapu peheé. ʻIkai ko ia pē, “ko e finangalo ʻo e ngaahi ʻotuá” naʻe fakaeʻa pē ia ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē he lolotonga ʻa e taʻú. ʻI heʻene kehekehe mahinó, naʻe fekau hangatonu mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻene kau talafekau fakaekikité ki he kakaí koeʻuhi ke fanongonongo ʻa e ngaahi kikite naʻe fiemaʻu ke nau fanongo ki aí. Hangē ko ení, lolotonga ʻa hono fakaheeʻi ʻo e kau Siú ki Pāpiloné, naʻe ʻi ai ʻo ʻikai siʻi hifo he toko tolú ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá naʻa nau ngāue he lotolotonga ʻo ʻene kakaí—ko Selemaia ʻi Selusalema, ko ʻIsikeli mo e kau fakahēʻí, mo Taniela ʻi he kolomuʻa ʻo e ʻEmipaea faka-Pāpiloné.—Selemaia 1:1, 2; Isikeli 1:1; Taniela 2:48.
Ko e ngaahi tali ʻa e taulaʻeikí naʻe failahia ia ʻi he tuʻunga fakatāutaha koeʻuhi kae lava ʻe he tokotaha te ne maʻu kinautolú ʻo ngāueʻaki ʻa honau fakatonuleá ki he lelei pē ʻaʻaná. ʻI hono kehé, naʻe faʻa fai ki he kakaí ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú koeʻuhi ke lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo fanongo ki he pōpoakí pea mahinoʻi ʻa hono ngaahi kaungá. Naʻe lea tuʻo lahi ʻi he potu kakaí ʻa e palōfita ko Selemaiá ʻi Selusalema, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai manakoa ʻa ʻene pōpoakí ʻi he lotolotonga ʻo e kau takí mo e kau nofo ʻi he koló.—Selemaia 7:1, 2.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ʻa e vakai ki he ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeikí ko ha konga ia ʻo e hisitōlia ʻo e kuonga muʻá. ʻOku ʻikai hanau mahuʻinga ʻaonga ki he kakai ʻoku moʻui ʻi hotau taimi faingataʻá. ʻOku ʻikai ha ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeiki peheé ʻoku lave ki hotau taimí pe ki hotau kahaʻú. ʻI heʻene kehekehe ʻoku taau ke fakatokangaʻí, ko e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ko e konga ia ʻo e “folofola ʻa e ʻOtua, [ʻa ia] ko e koto moʻui mo e koto malohi.” (Hepelu 4:12) Ko e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú kuo ʻosi fakahokó ʻokú ne ʻomai ha sīpinga ʻo e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo ʻene kakaí pea fakahā mai ai ha ngaahi tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻo ʻene ngaahi taumuʻá mo e ʻulungāngá. Tānaki atu ki ai, ʻoku tatali ʻa e ngaahi kikite mahuʻinga ʻi he Tohitapú ki hono fakahoko ʻi he kahaʻu ofi maí. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku tuʻu mei muʻá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻI he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio [ʻOtua] ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou [ko e Puleʻanga faka-Mīsaia fakahēvaní] mo ha fonua foʻou [ko ha sōsaieti fakaetangata māʻoniʻoni], ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.”—2 Pita 3:13.
Ko e fakahoa nounou ko eni ʻo e kikite ʻa e Tohitapú mo e ngaahi tali ʻa e kau taulaʻeiki ʻo e ngaahi lotu loí te ne tataki lelei koe ki ha fakamulituku meimei tatau mo ia naʻe fakahaaʻi ʻi he tohi ʻoku fakakaveinga ko e The Great Ideas: “ʻI he lahi ʻo e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e tomuʻa ʻilo ʻa e tangata matengofuá, ʻoku hā naʻe makehe ʻa e kau palōfita Hepeluú. ʻI he ʻikai tatau mo e kau tongafisi pe kau talotalo panganí, . . . ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau ngāueʻaki ha ngaahi pōtoʻi pe ngaahi palani ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa fakapulipuli fakaʻotuá. . . . Ki he konga lahi taha, ʻo ʻenau ngaahi lea fakaekikité, ʻi he ʻikai tatau mo e ngaahi lea fakaekikite ko ia ʻa e kau taulaʻeikí, ʻoku hā ʻoku ʻikai taʻepau. ʻOku hā ko e taumuʻá ke fakahaaʻi, ʻo ʻikai fufuuʻi, ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa peheé he ko Iá Tonu ʻokú ne fakaʻamu ke tomuʻa sio ʻa e tangatá ki he ʻalunga ʻo e fakapotopotó.”
Te Ke Falala ki he Kikite ʻa e Tohitapú?
ʻE lava ke ke falala ki he kikite ʻa e Tohitapú. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke ke langa ʻa hoʻo moʻuí takatakai ʻia Sihova mo e fakahoko ʻo ʻene folofola fakaekikité. Ko e kikite ʻa e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha lēkooti taʻemahuʻinga ia ʻo e ngaahi kikite kuo ʻosi fakahokó. Ko e ngaahi kikite lahi ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻoku nau ʻi he ʻalunga ʻo hono fakahokó ʻi he taimí ni pe tatali ki hono ʻiloʻi ʻi he kahaʻu ofi maí. ʻI he fakafuofua mei he kuohilí, ʻe lava ke tau falala kakato ʻe fakahoko mo kinautolu foki. Koeʻuhi ko e ngaahi kikite peheé ʻoku tuhu ia ki hotau taimí pea kau ki hotau kahaʻú tonu, ʻoku lelei ke tau tokanga fakamātoato kiate kinautolu.
ʻOku lava ke ke falala pau ki he kikite ʻa e Tohitapú ʻoku maʻu ʻi he Aisea 2:2, 3: “ʻE hoko ʻo pehe ʻi he kuonga ʻamui, ʻe fokotuʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihova ko e ʻulu ʻo e ngaahi moʻunga, . . . ʻe ōange ʻa e ngaahi kakai lahi, pea te nau pehe, Haʻuā, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, . . . pea te ne ako kiate kitautolu hano ngaahi ʻalunga, pea te tau fou ʻi hono ngaahi founga.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku laui miliona ʻa e kakai ʻoku nau koloaʻaki moʻoni ʻa e lotu māʻolunga ʻa Sihová pea ʻoku nau ako ke fou ʻi hono ngaahi foungá. Te ke puke ʻa e faingamālie ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá pea maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo ia mo ʻene ngaahi taumuʻá koeʻuhi ke ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá?—Sione 17:3.
Ko hono fakahoko ʻa e toe kikite ʻe taha ʻa e Tohitapú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue fakavavevave ʻi heʻetau tafaʻakí. Fekauʻaki mo e kahaʻu ofi maí, naʻe hiva fakaekikite ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e kau taʻefai totonu ʻe tuʻusi ia: . . . ʻoku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku faikovi; ʻio te ke hakule ʻa e potu naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai.” (Sāme 37:9, 10) Ko e hā ʻokú ke fakakaukau atu ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakaʻauha ʻo e fulikivanú ʻoku tuʻunuku maí, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau manuki ki he ngaahi kikite ʻa e Tohitapú? ʻOku tali ʻe he saame tatau: “Ko haʻa matatali kia Sihova ko kinautolu ʻe to ki ai ʻa e fonua.” (Sāme 37:9) Ke matatali kia Sihová ʻoku ʻuhinga iá ko e tuku ʻa e falala taʻetoeveiveiua kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá pea ke liliu ʻetau moʻuí ki heʻene ngaahi tuʻungá.—Palovepi 2:21, 22.
ʻE fēfē ʻa e moʻuí ʻi he taimi ʻe maʻu ai ʻe he kau matatali kia Sihová ʻa e māmaní? Naʻe toe fakaeʻa ʻe he ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻoku tuku tatali mai ha kahaʻu lāngilangiʻia ki he faʻahinga ʻo e tangata talangofuá. Naʻe tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá: “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa: he pa mai ʻa e ngaahi vai ʻi he lala, mo e ngaahi vaitafe ʻi Alapa.” (Aisea 35:5, 6) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e ngaahi lea fakafiemālié ni: “Te ne holoholo [ʻe Sihova] ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa. Pea folofola ʻe ia naʻe ʻafio ʻi he taloni, . . . Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.”—Fakahā 21:4, 5.
ʻOku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Tohitapú ko ha tohi ia ʻo e kikite falalaʻanga. Pea ʻoku nau loto-tatau kakato mo e enginaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “ʻOku tau maʻu ʻa e folofola palofisai, ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai, he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa, kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata, pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho ʻi homou loto.” (2 Pita 1:19) Ko ʻemau ʻamanaki loto-moʻoní ke mou loto-toʻa ʻi he ngaahi ʻamanaki fisifisimuʻa ʻoku ʻomai ʻe he kikite ʻa e Tohitapú ki he kahaʻú!
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 6]
KO E MEʻA TOPUTAPU ʻO DELPHI ʻa e meʻa ʻiloa taha ʻi Kalisi ʻo e kuonga muʻá.
Ko e ngaahi mao kona ʻokú ne ʻai ʻa e taulaʻeiki fefiné ke ʻi ha tuʻunga hakailangitau
[Ngaahi Fakatātā]
Ko e taulaʻeiki fefiné, ʻokú ne tangutu ʻi ha ʻōlita ʻo laulau ʻa ʻene ngaahi talí
Ko e ngaahi ongo naʻá ne laulauʻakí naʻe fai ʻa e tui ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakahā mei he ʻotua ko ʻĀpoló
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
ʻŌlita: From the book Dictionary of Greek and Roman Antiquities; ʻĀpolo: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e ngaahi kikite naʻe fai ʻi he meʻa toputapu ʻo Delphi naʻe taʻefalalaʻanga kotoa
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Delphi, Greece
[Ngaahi Fakatātā ʻi he peesi 8]
ʻE lava ke ke maʻu ʻa e falala kakato ki he kikite ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e māmani foʻoú