Talanoa ki he Moʻuí
Ko ha Kiʻi Nouti Naʻá Ne Liliuʻi ʻEku Moʻuí
FAKAMATALA FAI ʻE IRENE HOCHSTENBACH
Naʻe hoko ʻi ha efiafi Tūsite ʻi he 1972. Naʻá ku taʻu 16 pea naʻá ku ʻalu fakataha ai mo ʻeku ongo mātuʻá ki ha fakataha fakalotu ʻi Eindhoven, ko ha kolo ʻi he vahefonua ʻo Brabant, ʻi Netaleni. Naʻá ku ongoʻi taʻemalu peá u fakaʻamu naʻá ku ʻi ha feituʻu kehe. Naʻe ʻomai leva ʻe ha ongo finemui kiate au ha nouti fakataha mo ha pōpoaki: “Siʻi Irene, te ma saiʻia ke tokoniʻi koe.” Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e liliu lahi ʻe fai ʻe he nouti ko iá ki heʻeku moʻuí. Ka ki muʻa ke u lave ki he meʻa naʻe hoko mai aí, tuku ke u fakamatala atu ha meʻa fekauʻaki mo hoku puipuituʻá.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he motu ko Belitung, ʻi ʻInitonīsia. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ngaahi ongo ʻe niʻihi ʻi he motu fakatalopiki ko iá—ko e ngahaha ʻa e ʻulu pāmé ʻi he havilí, ko e ʻalamuhu ʻa ha vaitafe ofi mai, ko e kakata ʻa e fānaú ʻi heʻenau vaʻinga takatakai ʻi homau falé, pea pehē ki he ongo ʻo e fasí ʻi heʻene nofoʻia homau ʻapí. ʻI he 1960, ʻi heʻeku taʻu faá, naʻe hiki ai hoku fāmilí mei ʻInitonīsia ki Netaleni. Naʻa mau fai ʻa e fononga lōloá ʻi ha vaka, pea ko e ongo naʻe tautefito ʻeku manatuʻí ko ha meʻa vaʻinga fakamānako naʻá ku folau mo ia—ko ha kiʻi tangata fakakata mo ha seti nafa. ʻI hoku taʻu fitú, ne mole ai ʻeku fanongó koeʻuhí ko ha puke, pea talu mei ai kuo ʻikai te u malava ke fanongo ki ha faʻahinga ongo pē takatakai ʻiate au. Ko e ngaahi manatu pē ki he ngaahi ongó ʻa e meʻa naʻe toé.
Tupu Hake Tuli
Koeʻuhi ko e tokanga ʻofa ʻeku ongo mātuʻá, ʻi he ʻuluaki taimí naʻe ʻikai te u mahinoʻi kakato ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e hoko ʻo tulí. ʻI he kei siʻí, naʻá ku fakakaukau ai naʻa mo e fuʻu meʻa naʻá ku tui ke tokoni ki heʻeku fanongó naʻe hangē ʻoku fakaolí, neongo naʻe ʻikai haʻane ʻaonga kiate au. Ke fetuʻutaki mo aú, naʻe tā siokaʻi ai ʻe he fānau he kaungāʻapí ʻa e talanoá kotoa ʻi he ʻaluʻangá, pea naʻá ku tali ange kia kinautolu, neongo naʻe ʻikai lava ke u fanongo ki hoku leʻó tonu.
ʻI heʻeku tupu hake ʻo motuʻa angé, naʻá ku hoko ai ʻo lāuʻilo naʻá ku kehe mei he kakai takatakai ʻiate aú. Naʻá ku toe kamata fakatokangaʻi ai naʻe fakakata ʻaki au ʻe he kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻeku tulí, lolotonga ia ʻoku ʻikai fakakau au ʻe he niʻihi ʻi heʻenau feohí. Naʻá ku kamata ke ongoʻi mavahe ai mo taʻelata. Naʻe kamata ke u mahinoʻi ai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he tulí, pea ko ʻeku hoko ʻo taʻumotuʻa angé, ko e lahi ange ai pē ia ʻeku ilifia ʻi he māmani ʻo e kakai ʻoku fanongó.
Ke ʻai au ke u malava ʻo kau ki ha ako makehe ki he kau tulí, naʻe hiki ai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e kotoa ʻo e fāmilí mei ha kolo ʻi he vahefonua ʻo Limburg ki he kolo ko Eindhoven. Naʻe kumi ai ʻeku tamaí ki ha ngāue, pea ko hoku tuongaʻané mo hoku ongo tokouá naʻa nau ʻalu ki ha ʻapiako foʻou. ʻOku ou houngaʻia ʻi he feʻunuʻaki kotoa naʻa nau fai maʻakú. ʻI he ʻapiakó, naʻe akoʻi ai au ke feʻunuʻaki ai ʻa e leʻo-lahi ʻo hoku leʻó pea ke lea mahino ange aí. Pea neongo naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻe he kau faiakó ʻa e lea fakaʻilongá, naʻe akoʻi au ʻe hoku ngaahi kaungā kalasí ki he fai ha fakaʻilongá.
Moʻui ʻi he Māmani Pē ʻOʻoku
ʻI heʻeku tupu haké, naʻe feinga lahi ʻa ʻeku ongo mātuʻá ke fetuʻutaki mo au, ka naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai te u mahinoʻi. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai te u mahinoʻi naʻe ako Tohitapu ʻa ʻeku ongo mātuʻá mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka ʻoku ou manatuʻi ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe ʻaʻahi ai homau fāmilí ki ha feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e kakai tokolahi naʻa nau tangutu ʻi ha ngaahi sea. Naʻa nau sio kotoa ki muʻa, ʻo pasipasi he taimi ʻe niʻihi, pea tuʻu hake ʻi he taimi ki he taimi—ka ko e ʻuhinga naʻe fai ai ʻe he kakaí ni ʻa e meʻa kotoa ko iá, naʻe ʻikai te u ʻiloʻi. Ki mui ʻaupito ange, naʻá ku toki ʻiloʻi ai naʻá ku ʻi ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe toe faʻa ʻave au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ki ha kiʻi holo ʻi he kolo ko Eindhoven. Naʻá ku ongoʻi fiemālie ai koeʻuhí naʻe anga-lelei ʻa e tokotaha kotoa pea naʻe hā ngali fiefia ʻa hoku fāmilí, ka ko e ʻuhinga ʻo ʻemau ō maʻu pē ki aí, naʻe ʻikai te u ʻiloʻi. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ko e kiʻi holó ko ha Fale Fakatahaʻanga ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Ko e meʻa pangó, naʻe ʻikai ha taha ʻi he ngaahi fakataha ko ení ke ne fakatonuleaʻi mai kiate au ʻa e polokalamá. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko ení ko e faʻahinga ʻi aí naʻa nau loto ke tokoniʻi au ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e founga ke feangainga ai mo ʻeku tulí. ʻI he ngaahi fakataha ko ení, naʻá ku ongoʻi līʻekina ai peá u fakakaukau, ‘ʻOku ou fakaʻamu ange naʻá ku ʻi he akó kae ʻikai ʻi heni.’ Ka ʻi he taimi pē ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá ʻi hoku ʻatamaí, naʻe tohiʻi ai ʻe ha ongo finemui ha meʻa ʻi ha lauʻipepa ʻo ʻomai kiate au. Ko e nouti ia naʻá ku lave ki ai ʻi he kamatá. Naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ko e nouti ko ení ʻe hoko ko e kamata ia ʻo ha kaumeʻa mahuʻinga ʻa ia te ne fakatauʻatāinaʻi au mei hoku māmani ʻo e nofo mavahé.
Fakatupulekina ha Kaumeʻa Mahuʻinga
Ko Colette mo Hermine, ʻa ia naʻá na ʻomai ʻa e noutí, naʻá na ʻi hona taʻu 20 tupu siʻí. Ki mui ai, naʻá ku ʻiloʻi naʻá na haʻu ki he fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻá ku ʻaʻahi ki aí ke ngāue ko ha ongo tāimuʻa tuʻumaʻu, pe ko e ongo faifekau taimi-kakato. Neongo naʻe ʻikai ke ʻiloʻi moʻoni ʻe Colette mo Hermine ʻa e lea fakaʻilongá, naʻá ku lava ʻo mahinoʻi ʻa ʻena leá ʻi heʻeku sio ki he ngaue hona loungutú ʻi heʻena lea mai kiate aú, pea ʻi he foungá ni naʻa mau fetuʻutaki lelei ʻaupito ai.
Naʻe fiefia ʻeku ongo mātuʻá ʻi he ʻeke ange ʻe Colette mo Hermine fekauʻaki mo ha ako Tohitapu mo aú, ka naʻe fai ʻe he ongo finemuí ni ʻa e meʻa lahi ange ia ai. Naʻá na feinga mālohi ke fakatonuleaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá pea pehē ki hono fakakau au ʻi he feohi mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá na ʻahiʻahiʻi mo au ʻa e ngaahi tuʻuaki faka-Tohitapu ke ngāueʻaki ʻi he ngāue fakamalangá, pea naʻá na toe tokoniʻi au ke teuteu ki he ngaahi malanga ako ki he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. Fakaʻuta atu pē ki ai, ʻoku ou maʻu naʻa mo e ʻi he taimí ni ʻa e loto-toʻa ke fai ha malanga ʻi muʻa ʻi ha kulupu ʻo ha kakai ʻoku ʻikai tuli.
ʻIkai ngata aí, naʻe ʻai au ʻe Colette mo Hermine ke u ongoʻi ʻe lava ke u falala kia kinaua. Naʻá na kātaki pea fanongo mai kiate au. Neongo naʻa mau faʻa kakata ʻi heʻeku ngaahi fehālaakí, naʻe ʻikai ʻaupito te na fakakataʻaki au; pea naʻe ʻikai te na mā ʻi heʻeku ʻi aí. Naʻá na feinga ke mahinoʻi ʻeku ongoʻí pea tōʻongafai kiate au ʻi he tuʻunga tatau mo kinaua. Ko e ongo tamaiki anga-lelei ko ení naʻá na ʻomai kia au ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa—ko ʻena ʻofá mo e kaumeʻá.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻe akoʻi au ʻe Colette mo Hermine kuo pau ke u hoko ʻo ʻiloʻi ʻa hotau ʻOtua, ko Sihová, ko ha kaumeʻa ia ʻoku lava ke falala ki ai. Naʻá na fakamatala naʻe vakai mai ʻa Sihova kia au ʻi heʻeku tangutu ʻi he Fale Fakatahaʻangá pea naʻe mahino kiate ia ʻa e ngaahi palopalema ʻa ha tokotaha tuli. He houngaʻia ē ko au ʻi hono hanga ʻe he ʻofa tatau naʻa mau maʻu kia Sihová ʻo fakatahatahaʻi fakataha ʻa e toko tolu ko kimautolú ke hoko ko e ngaahi kaumeʻá! Naʻe ueʻi au ʻe he tokanga mai ʻa Sihova kia aú, pea ʻi he ʻofa kiate iá, naʻá ku fakahāhā ai ʻeku fakatapui kiate iá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí ʻi Siulai 1975.
Feohi mo ha Kaumeʻa Makehe
ʻI he ngaahi taʻu naʻe hoko atu aí, naʻá ku hoko ai ʻo maheni mo e fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua Kalisitiane tokolahi. Naʻe hoko ha tuongaʻane ʻe taha ko ha kaumeʻa mātuʻaki makehe ia kia au, pea naʻá ma mali ʻi he 1980. Taimi nounou mei ai, naʻá ku kamata ngāue ai ko ha tāimuʻa, pea ʻi he 1994 ko hoku husepānití, ko Harry, mo au naʻe vaheʻi ke ma ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi he malaʻe Lea Fakaʻilonga faka-Hōlaní. ʻI he taʻu hoko mai aí, naʻá ku fehangahangai ai mo ha vāhenga-ngāue fakamānako. Naʻe pau ke u ʻalu fakataha mo hoku husepānití, ʻa ia ʻoku lava ke fanongó, ʻi heʻene ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga kehekehe ʻi he tuʻunga ko ha ʻovasia fakasēketi fetongi.
Ko e founga eni naʻá ku feangai ai mo iá. ʻI heʻema ʻuluaki ʻaʻahi ki ha fakatahaʻangá, naʻá ku ʻosi mateuteu ai ke ʻalu ki he fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua tokolahi taha ʻe ala lavá ʻo fakafeʻiloaki au kia kinautolu. ʻOku ou tala ange kia kinautolu ʻoku ou tuli pea kole ange ke nau sio mai kiate au pea lea māmālie ʻi he lolotonga iá. ʻOku ou toe feinga foki ke fai ha tali vave ʻi he ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá. Pea ʻoku ou kole pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻe loto-lelei ke hoko ko ʻeku tokotaha fakatonulea ki he uike ko ia ʻo e ngaahi fakatahá mo e malaʻe ngāué.
Naʻe ngāue lelei ʻaupito ʻa e founga ko ení pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ngalo ai ʻi hoku fanga tuongaʻané mo e fanga tokouá ʻoku ʻikai lava ke u fanongo, ʻo iku ai ki ha ngaahi tuʻunga fakaoli. Hangē ko ení, ʻoku nau tala mai kiate au ʻi he taimi ʻoku nau sio mai ai ʻoku ou luelue ʻi koló, ʻoku nau hooni mai ʻenau kaá ke taʻataʻalo mai, ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai haʻaku tali. Naʻe ngalo foki ʻiate au ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa hoku ngaahi ngataʻangá—hangē ko e taimi ʻoku ou feinga ai ke fafana ha meʻa fakapulipuli ki he telinga ʻo hoku husepānití. ʻI he taimi ʻoku ou sio ai kiate ia ʻokú ne kula mumū fakafokifaá, ʻoku ou ʻiloʻi ai naʻe fuʻu leʻo-lahi ʻa ʻeku “fafaná.”
ʻOku tokoni ʻa e fānaú ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina. ʻI he fakatahaʻanga ʻe taha naʻá ma ʻaʻahi ki ai ʻi he ʻuluaki taimí, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu hiva naʻe kiʻi toumoua ʻa e niʻihi ʻi he Fale Fakatahaʻangá ke talanoa mai kia au, pea naʻá ne fakapapauʻi ke fai ha meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻá ne lue mai kia au, ʻo puke atu hoku nimá, ʻo tataki au ki he loto mālie ʻo e Fale Fakatahaʻangá, pea kaila ʻi he leʻo-lahi tahá, “Ke u fakafeʻiloaki atu muʻa ʻa Irene kia kimoutolu—ʻokú ne tuli!” Ko e faʻahinga ʻi aí naʻa nau haʻu ʻo fakafeʻiloaki mai kiate au.
ʻI heʻeku ʻalu fakataha mo hoku husepānití ʻi he ngāue fakasēketí, naʻe tupulekina ai ʻa hoku ngaahi kaumeʻá. He kehe moʻoni ē ko ʻeku moʻuí he ʻahó ni mei he ngaahi taʻu ko ia naʻá ku ongoʻi fakangatangata ai mo fakamavahé! Talu mei he efiafi ko ia naʻe mono mai ai ʻe Colette mo Hermine ʻa e kiʻi noutí ki hoku nimá, mo ʻeku hokosia ai ʻa e mālohi ʻo e tuʻunga fakakaumeʻá pea kuó u feʻiloaki ai mo e kakai naʻa nau hoko ʻo makehe ʻaupito kiate au. Hiliō he meʻa kotoa, kuó u hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova, ko e Kaumeʻa mahuʻinga tahá. (Loma 8:38, 39) He liliuʻi moʻoni ē ʻe he kiʻi nouti ko iá ʻa ʻeku moʻuí!
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻOku ou manatuʻi ʻa e ongo ʻo ʻeku meʻa vaʻinga manakoá
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻI he ngāue fakafaifekaú pea mo hoku husepānití, ʻa Harry