Ko e Faʻahinga Hingoa Fēfē ʻOkú Ke ʻAi Maʻaú?
KUÓ KE lau ʻi ha taimi ha kōlomu ki he kau maté ʻi hoʻo nusipepa fakalotofonuá pe sio ʻi ha līpooti lōloa ki he moʻui mo e ngaahi lavameʻa ʻa ha tokotaha mate? Naʻá ke ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā nai ʻe leaʻaki ʻe he kakaí fekauʻaki mo aú?’ Ko e toko fiha ʻoku faifai ange pea nau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe manatua ai kinautolu ʻi he hili ʻenau maté? Ko ia ai, ko e ngaahi fehuʻi fakahangatonú: Ko e hā ʻe leaʻaki ʻe he kakaí fekauʻaki mo koe he ʻahó ni kapau naʻá ke mate ʻaneafi? Ko e hā ʻa e faʻahinga ongoongo ʻokú ke ʻai maʻaú? Te ke saiʻia ke fēfē hono manatua koe ʻe he faʻahinga kuo nau ʻiloʻi koé pea ʻe he ʻOtuá?
Ko e faʻu-tohi poto ʻo e tohi faka-Tohitapu ʻa Koheletí naʻá ne pehē: “ʻOku ngangatu ange ʻa e hingoa lelei ʻi he lolo takai, mo e ʻaho ʻo e pekia ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻi.” (Koheleti 7:1) Ko e hā ʻe lelei ange ai ʻa e ʻaho ʻo ʻete maté ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻí? Koeʻuhí ʻi he fanauʻí ʻoku ʻikai ha ongoongo ia kuo fokotuʻu ʻo e tokotahá. ʻOku teʻeki ai ha meʻa ia ʻi hono lēkooti fakafoʻituituí. Ko e ʻalunga ʻo ʻene moʻuí ʻe iku ai ki ha ongoongo lelei pe ko ha ongoongo kovi. Ki he faʻahinga kuo nau fokotuʻu ha hingoa lelei ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ko e ʻaho ʻo e maté ko e moʻoni ʻoku lelei ange ia ʻi he tuʻunga ko iá ʻi he ʻaho ʻo e fanauʻí.
Ko ia ʻoku ʻi ai ʻetau fili ke fai. Ko hono moʻoní, ʻoku tau maʻu fakaʻaho ʻa e ngaahi fili lahi ʻa ia ʻe fakapapauʻi ai hotau ongoongó ʻi he ʻaho ʻo ʻetau maté, tautefito ki he founga ʻe manatua ai kitautolu ʻe he ʻOtuá. Ko ia ai, ko e Hepelū poto tatau pē naʻá ne tohi: “ʻOku langa fakamālō ʻa e manatu ki ha taha faitotonu: ka ko e hingoa ʻo e angahala ʻe ʻeho.” (Palovepi 10:7) Ke hoko ʻo manatua ʻe he ʻOtuá ki ha tāpuakí—ko ha monū moʻoni ia!
Kapau ʻoku tau fakapotopoto, ʻe hoko ia ko ʻetau taumuʻá ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá. ʻOku ʻuhinga iá ko e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito naʻe fakamatalaʻi ʻe Kalaisí: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai. Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻa. Pea ʻoku faʻahinga mo ia ʻa hono ua, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe. Ko e ongo tuʻutuʻuni ko eni ʻe ua ʻoku tautau ki ai ʻa e Lao kotoa mo e Tohi Palofita.”—Mātiu 22:37-40.
ʻOku manatua ʻa e niʻihi ʻi he tuʻunga ko e kau tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ngāue ʻofa fakaetangata, kau poupou ʻo e ngaahi totonu fakasivilé, pe ʻi heʻenau ngaahi lavameʻa ʻi he pisinisí, saienisí, faitoʻó, pe ngaahi ngāue kehé. Neongo ia, te ke saiʻia ke fēfē hono manatua koé?
Ko e faʻu-maau Sikotilani ko Robert Burns (1759-96) naʻá ne fakahaaʻi ʻa e fakaʻamu ke ʻi ai ha faʻahinga mālohi te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻaʻofa ke tau sio ai kia kitautolu ʻo hangē ko e sio mai ʻa e niʻihi kehé kia kitautolú. ʻE lava ke ke sio totonu hifo kia koe pea pehē ʻokú ke ongoongo lelei ki he kakai kehé pea mo e ʻOtuá? ʻE faifai atu pē ʻo pau ke mahuʻinga ange hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi lavameʻa fakataimi pē te tau maʻu nai ʻi he māmani ʻo e sipotí pe ko e pisinisí. Ko ia ai, ko e fehuʻí: ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻetau feangainga mo e niʻihi kehé—ʻetau fetalanoaʻakí, ʻetau tōʻongá, ʻa e fakatātaaʻi ʻetau leá—ʻo uesia kinautolú? ʻOku nau vakai mai ʻoku tau fotungofua pe fakamamaʻo? Anga-lelei pe anga-fefeka? Ngaofengofua pe fakamatematē? Māfana mo kaungāongoʻi pe momoko mo taʻehaongoʻi? Ko ha tokotaha fakaanga fakalotosiʻi pe ko ha tokotaha faleʻi ʻaonga? Tau sivisiviʻi angé ha ngaahi fakatātā mei he kuohilí mo onopooni ke sio ai ki he meʻa ʻe lava ke tau akó.
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
Naʻe fakaʻamu ʻa Robert Burns ke ʻi ai ha faʻahinga mālohi te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻaʻofa ke tau sio ai kia kitautolu ʻo hangē ko e sio mai ʻa e niʻihi kehé kia kitautolú
[Maʻuʻanga]
Mei he tohi A History of England