“ʻOua ʻe Manavahe; ko Au ʻOku Ou Tokoniʻi Koe”
NAʻE tomuʻa fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOku teu li homou niʻihi ʻe he Tevolo ki he pilisone, ko homou ʻahiʻahiʻi.” Kae kehe, ki muʻa pē ʻi he fakatokanga ko iá naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “ʻOua te ke manavahē ki he ngaahi mamahi ʻoku ene ke hoko kiate ko e.” Koeʻuhi ʻoku hokohoko atu ʻa Sētane ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fakamanamana ki he tuku pilīsoné ko ha founga ia ke taʻofi ai ʻa hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻoku moʻoni ʻa e malava ko ia ke fakatangaʻi ʻe he ngaahi puleʻanga ʻe niʻihi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. (Fkh. 2:10; 12:17) Ko ia ai, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mateuteu ki he ngaahi faʻufaʻu ʻa Sētané pea ‘ʻoua ʻe manavahe’ ʻo hangē ko ia naʻe ekinaki ki ai ʻa Sīsuú?
Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú kuo tau hokosia ʻi ha taimi ha ongoʻi manavahē. Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kalofi ai ʻa hono ikuʻi ʻe he manavaheé. ʻO anga-fēfē? Ko e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau mateuteu ke fekuki mo e fakafepakí ko hono ʻai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane mo hono kau fakafofongá. (2 Kol. 2:11) Ke fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni, tau fakakaukau angé ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Te tau toe sio foki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻo e kaungātui faitōnunga ʻa ia naʻa nau “tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.”—Ef. 6:11-13.
Fetaulaki ha Tuʻi Manavahē-ʻOtua mo ha Pule Kovi
ʻI he senituli hono valu K.M., ko e tuʻi kovi ko Senakalipe ʻo ʻAsīliá naʻá ne ikunaʻi hokohoko ha ngaahi puleʻanga. ʻI he ongoʻi falala-tōtuʻá, naʻá ne hoko atu leva ke ikunaʻi ʻa e kakai ʻa Sihová mo honau kolomuʻá, ʻa Selusalema, ʻa ia naʻe pule ai ʻa e tuʻi manavahē-ʻOtua ko Hesekaiá. (2 Tuʻi 18:1-3, 13) ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe ngāueʻaongaʻaki ʻe Sētane ʻa e tuʻungá ni, ʻi heʻene fakaʻaiʻai ʻa Senakalipe ke ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi palaní koeʻuhi ke lava ai ʻo fakaʻauha ʻosi ʻa e lotu moʻoní mei he māmaní.—Sen. 3:15.
Naʻe fekau atu ʻe Senakalipe ha kau fakafofonga ki Selusalema ke nau kounaʻi ke tukulolo ʻa e kolo ko iá. Naʻe kau ʻi he kau fakafofongá ʻa Lapisake, ʻa ia naʻá ne ngāue ko e tangata-lea tefito ʻa e tuʻí.a (2 Tuʻi 18:17) Ko e taumuʻa ʻa Lapisaké ke fakalotosiʻi ʻa e kau Siú pea ʻai ke nau tukulolo ʻo ʻikai fai ha tau. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Lapisake ʻi heʻene feinga ke fakahūhū ʻa e manavahē ki he loto ʻo e kau Siú?
Faitōnunga Neongo ʻa e Mavahé
Naʻe tala ʻe Lapisake ki he kau fakafofonga ʻo Hesekaiá: “Ko e folofola eni ʻa e Tuʻi Lahi, ʻa e Tuʻi Asilia, Ko e ha ʻa e falala ko eni ʻoku ke fai? Ta ʻoku ke falala ʻa pe ki hoʻo tokotokoʻaki ʻa e kaho mafesi na, ʻa Isipite; ʻa ia ka fāki ki ai ha taha ʻe hukia ai hono nima, ʻo ne lavea ai.” (2 Tuʻi 18:19, 21) Naʻe fai ʻe Lapisake ha tukuakiʻi loi, he naʻe ʻikai ke talite ʻa Hesekaia mo ʻIsipite. Neongo ia, naʻe fakamamafaʻi ʻi he tukuakiʻí ʻa e meʻa naʻe loto ʻa Lapisake ke manatuʻi lelei ʻe he kau Siú: ‘Heʻikai haʻu ha taha ʻo tokoniʻi koe. ʻOkú ke toko taha—ʻo mavahe.’
ʻI he ngaahi taimi ki muí ni maí, ko e kau fakafepaki ʻo e lotu moʻoní naʻa nau ngāueʻaki meimei tatau ʻa e fakamanamana ʻo e tuku mavahé ʻi ha feinga ke fakahūhū ʻa e manavahē ki he loto ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. Ko e tuofefine Kalisitiane ʻe taha, ʻa ia naʻe tuku pilīsone ʻi heʻene tuí pea fakamavaheʻi mei hono kaungātuí ʻi ha ngaahi taʻu, naʻá ne fakamatala ki mui ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ia ke ʻoua ʻe ikuʻi ia ʻe he manavaheé. Naʻá ne pehē: “Naʻe tokoniʻi au ʻe he lotú ke u ʻunuʻunu ofi kia Sihova . . . Naʻá ku manatuʻi ʻa e fakapapau ʻi he Aisea 66:2, ʻo pehē ko e ʻOtuá ʻokú ne kumi ‘ki he toko taha ʻoku ongoʻi faingataʻaʻia, pea ʻoku loto mafesí.’ Naʻe hoko maʻu pē eni ko ha matavai ʻo e fakaivimālohi mo e fakafiemālie lahi kiate au.” ʻI he founga meimei tatau, ko ha tokoua naʻá ne ʻi he ngaahi taʻu ʻi hono tuku mavahe ʻi he pilīsoné naʻá ne pehē: “Naʻá ku hoko ʻo ʻiloʻi ko ha kiʻi tapafā ʻi ha pilīsone ʻoku toe lava ke hoko ia ko ha ʻuniveesi ʻi he taimi ʻokú te maʻu ai ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo e ʻOtuá.” ʻIo, ko hono maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihová naʻe ʻoange ai ki he ongo Kalisitiane ko ení ʻa e mālohi naʻe fiemaʻu ke fekuki ai mo e tuku mavahé. (Sāme 9:9, 10) Ko hona kau fakatangá naʻe lava ke nau fakamavaheʻi kinaua mei hona fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungātuí, ka ko e ongo Fakamoʻoni naʻe tuku pilīsoné naʻá na ʻiloʻi heʻikai ʻaupito lava ʻe hona kau fakafepakí ke fakamavaheʻi kinaua meia Sihova.—Loma 8:35-39.
He mahuʻinga leva moʻoni ē ke tau ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ʻoku ala maʻú ke ʻai ke mālohi hotau vahaʻangatae mo Sihová! (Sem. 4:8) ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo maʻu pē kia kitautolu: ‘ʻOku moʻoni fēfē ʻa Sihova kiate au? ʻOku tākiekina lahi au ʻe heʻene folofolá ʻi heʻeku fai ʻa e ngaahi fili, iiki mo e lalahi ʻi he moʻui fakaʻahó?’ (Luke 16:10) Kapau te tau ngāue mālohi ke tauhi maʻu hotau vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke tau manavahē ai. Ko e palōfita ko Selemaiá, ʻi heʻene lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e kau Siu naʻe faingataʻaʻiá, naʻá ne pehē: “Naʻa ku kalangaʻaki ho huafa, ʻe Sihova, mei he takele ʻo e luo. Naʻa ke ʻunu ke ofi ʻi he ʻaho naʻa ku tautapa atu; naʻa ke pehe, ʻoua te ke manavahe.”—Tangi. 3:55-57.
Taʻelavameʻa Hono Fakatupunga ha Veiveiuá
Naʻe ngāueʻaki ʻe Lapisake ʻa e fakaʻuhinga kākā ʻi ha feinga ke fakatupunga ha veiveiua. Naʻá ne pehē: “ʻIkai ko ena ia [Sihova] kuo holoki ʻe Hesekaia hono ngaahi ʻesi mo hono ngaahi olita? . . . Naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ʻAlu hake ki he fonua ko ia, ʻo fakaʻauha.” (2 Tuʻi 18:22, 25) Ko ia naʻe fakaʻuhinga ʻa Lapisake ʻo pehē heʻikai faitau ʻa Sihova maʻa Hono kakaí koeʻuhí naʻe ʻikai te Ne hōifua kiate kinautolu. Ka ko hono moʻoní naʻá ne loi. Naʻe hōifua ʻa Sihova kia Hesekaia pea mo e kau Siu naʻa nau toe foki ki he lotu moʻoní.—2 Tuʻi 18:3-7.
ʻI he ʻahó ni, ko e kau fakatanga faʻufaʻu kākaá te nau talanoaʻi nai ha fakamatala ʻoku moʻoni fakakonga ʻi heʻenau fakataumuʻa ke ʻi ai ha felotoi, ka ʻoku nau fakahūhū olopoto ki he moʻoni ko iá ʻa e loí, ʻi he ʻamanaki ke fakatupunga ha veiveiua. Ko e fakatātaá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻe tuku pilīsoné kuo tala kia kinautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha tokoua ʻoku takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻi honau fonuá kuó ne fakangaloku ʻa ʻene tuí pea ko ia ai ʻe toe totonu foki ke nau fai pehē pea tukuange mo ʻenau tuí. Kae kehe, ko e fakaʻuhinga peheé ʻoku taʻelavameʻa ʻi hono fakatupunga ha veiveiua ki he kau Kalisitiane ʻiloʻiló.
Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hoko ki ha tuofefine Kalisitiane lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Lolotonga ʻene ʻi he pilīsoné, naʻe fakahaaʻi ai kiate ia ha fakamatala kuo hiki ʻo pehē ai kuo liʻaki ʻe ha tuongaʻane fua fatongia ʻa ʻene tuí. Naʻe ʻeke ai ʻe he tokotaha fai fakaʻekeʻeké pe naʻá ne tui ki he tokotaha Fakamoʻoni ko iá. Naʻe tali ange ʻe he tuofefiné, “Ko [iá] ko ha tangata taʻehaohaoa pē.” Naʻá ne toe pehē, lolotonga ʻene muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, naʻe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá. “Ka koeʻuhi kuo ʻalu kehe ʻene fakamatalá mei he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai te ne kei hoko ko hoku tuongaʻane.” Ko e tuofefine faitōnunga ko iá naʻá ne muimui fakapotopoto ʻi he ekinaki ʻa e Tohi Tapú: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni.”—Sāme 146:3.
Ko hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻa ʻene akonakí ʻe tokoni ai ke maluʻi kitautolu mei he fakaʻuhinga kākā ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau fakapapau ke kātakí. (Ef. 4:13, 14; Hep. 6:19) Ko ia ai, ke teuʻi kitautolu ke tau malava ʻo fakakaukau lelei ʻi he hoko ʻa e tengé, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e lau Tohi Tapu fakaʻahó mo e ako fakafoʻituituí. (Hep. 4:12) ʻIo, ko e taimi eni ke fakalahi ai ʻetau ʻiló pea ʻai ke mālohi ʻa ʻetau tuí. Ko ha tokoua ʻe taha ʻa ia naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi hono tuku mavahe ʻi he pilīsoné naʻá ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ke fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha kotoa ke ne fakahāhā ʻa e ʻilo totonu ki he mahuʻinga ʻo e meʻakai fakalaumālie kotoa ʻoku ʻomai kia kitautolú, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e lava ke hoko ʻo mahuʻinga ia kia kitautolu ʻi ha taimi.” Ko e moʻoni, kapau te tau ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi tohi kuo tokonaki mai ʻe he kalasi tamaioʻeiki he ʻaho ní, ʻi he ngaahi taimi faingataʻa leva ʻi he moʻuí, ʻe “fakamanatu” mai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e meʻa kuo tau akó.—Sione 14:26.
Maluʻi mei he Ilifiá
Naʻe feinga ʻa Lapisake ke fakailifiaʻi ʻa e kau Siú. “Tau fepauaki muʻa, ʻa koe mo hoku ʻeiki ko e Tuʻi Asilia,” ko ʻene leá ia, “pea te u ʻatu ha ua afeʻi hoosi, ʻo kapau te ke lava ʻe koe ke fakatotofu hono hekaʻi. Pea te ke lava fefe ke tekaki ha taha ʻo e ngaahi kapiteni siʻi ʻoku nofo ki hoku ʻeiki”? (2 Tuʻi 18:23, 24) Mei he fakakaukau ʻa e tangatá, ko Hesekaia mo hono kakaí heʻikai lava ke nau talitekeʻi ʻa e kau tau ʻAsīlia mālohí.
Ko e kau fakatanga ʻi he ʻaho ní ʻoku toe lava foki ke nau hā ngali mālohi fakaʻulia, tautefito ʻi he taimi ʻoku poupouʻi ai kinautolu ʻe he kau taki ʻo e puleʻangá. Ko e tuʻunga moʻoni ia naʻe ʻi ai ʻa e kau fakatanga Nasí lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Naʻa nau feinga ke fakailifiaʻi ʻa e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ʻo hotau fanga tokouá, ʻa ia naʻá ne ʻi he ngaahi taʻu ʻi he pilīsoné, naʻá ne fakamatala ki mui ai ki he anga hono fakamanamanaʻi iá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻeke ai kiate ia ʻe ha ʻōfisa: “Naʻá ke sio ʻi hono fanaʻi ho tokouá? Ko e hā ʻa e lēsoni naʻá ke ako mei aí?” Ko ʻene talí eni: “Ko ha fakamoʻoni au ʻa Sihova pea te u kei pehē ai pē.” “Tā ko koe ʻa e tokotaha hono hoko ʻe fanaʻí,” ko ʻene fakamanamaná ia. Neongo ia, naʻe tuʻu maʻu ʻa hotau tokouá, pea talu ai pē tuku hono fakailifiaʻi ia ʻe he filí. Ko e hā naʻá ne fakamafeia ia ke ne fehangahangai mo ha fakamanamana peheé? Naʻá ne tali: “Naʻá ku falala ki he huafa ʻo Sihová.”—Pal. 18:10.
ʻI hono maʻu ʻa e tui kakato kia Sihová, ʻoku tau toʻo ai ha fuʻu pā ʻa ia ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he meʻa kotoa pē ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane koeʻuhi ke maumauʻi fakalaumālie kitautolu. (Ef. 6:16) Ko ia ai, ʻoku lelei ke tau kole kia Sihova ʻi he lotu ke ne tokoniʻi kitautolu ke mālohi ʻa ʻetau tuí. (Luke 17:5) ʻOku fiemaʻu foki ke tau ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakatupu tui mālohi kuo tokonaki mai ʻe he kalasi tamaioʻeiki anga-tonú. ʻI he fehangahangai mo e fakamanamaná, ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau manatu ai ki he fakapapau naʻe fai ʻe Sihova ki he palōfita ko ʻIsikelí, ʻa ia naʻe pau ke ne fekuki mo ha kakai matengataʻa. Naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia: “Kuo u ngaohi ho mata ke fefeka, ke hoa mo hoʻonautolu mata, pea ke maka ho laʻe ke hoa mo hoʻonautolu laʻe. Kuo u ngaohi ho laʻe ke hange ko e taiamoni, ʻa ia ʻoku fefeka ange ʻi he maka.” (Isi. 3:8, 9) ʻO ka fiemaʻu, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fefeka hangē ha taiamoní ʻo hangē ko ʻIsikelí.
Talitekeʻi ʻa e Fakatauelé
Kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakafepakí ʻi he taimi ʻoku taʻelavameʻa ai ʻa e ngaahi feinga kehé, ko hono fakataueleʻi ʻaki hono ʻoange ha palé ʻe lava ke ne maumauʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e anga-tonu ʻa ha taha. Naʻe toe ngāueʻaki foki ʻe Lapisake ʻa e founga ko ení. Naʻá ne pehē ki he faʻahinga ʻi Selusalemá: “Oku behe ae tuʻi o Asilia, Fai hoo fakalelei kiate au aki ha mea ofa, bea haʻu kitua kiate au, . . . Kae oua keu toki haʻu o ave akimoutolu ki ha fonua oku hage ko ho mou fonua, koe fonua oe uite moe uaine, koe fonua oe ma moe goue vaine, koe fonua oe lolo olive moe honi, koeuhi ke mou moui, ka e ikai mate.” (2 Tuʻi 18:31, 32, PM) Ko e ʻamanaki ʻo e kai ʻa e mā foʻou mo e inu ʻa e uaine foʻoú ʻoku pau pē naʻe hā mātuʻaki fakamānako ki he faʻahinga ko ia naʻa nau nofo ʻi loto ʻi he kolo naʻe ʻākoloʻí!
Ko ha ʻamanaki pehē naʻe ʻohake ia ʻi he taimi ʻe taha koeʻuhí ke ʻahiʻahi fakavaivaiʻi ai ʻa e fakapapau ʻa ha misinale naʻe tuku pilīsone. Naʻe tala kiate ia ʻe ʻave ia ki ha “ʻapi masani” ʻi ha “ngoue fakaʻofoʻofa” ʻi he māhina ʻe ono koeʻuhi ke ne malava ai ʻo fakakaukau. Kae kehe, naʻe hanganaki ʻāʻā fakalaumālie ʻa e tokouá pea naʻe ʻikai te ne fakangaloku ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá? Naʻá ne fakamatala ki mui: “Naʻá ku faʻa fakakaukau fekauʻaki mo e Puleʻangá ko e ʻamanaki moʻoní ia . . . . ʻI hono fakaivimālohiʻi ʻe ha ʻilo ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo fakapapauʻi iá, ʻo ʻikai veiveiua ai ʻi ha mōmenití, naʻe ʻikai lava ke u ngaue.”
ʻOku moʻoni fēfē kia kitautolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e pēteliake ko ʻĒpalahamé, ko e ʻapositolo ko Paulá, pea mo Sīsū tonu naʻa nau malava kotoa ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá koeʻuhi naʻe moʻoni kia kinautolu ʻa e Puleʻangá. (Fili. 3:13, 14; Hep. 11:8-10; 12:2) Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí pea tauhi ke maʻu ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa ʻene ngaahi tāpuaki tuʻuloá, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau talitekeʻi ʻa e fakatauele ke tali ʻa e ngaahi tuʻuaki ʻo e fakahaofi fakataimi mei he ʻahiʻahí.—2 Kol. 4:16-18.
Heʻikai Liʻaki Kitautolu ʻe Sihova
Neongo ʻa e ngaahi feinga kotoa ʻa Lapisake ke fakailifiaʻi ʻa e kau Siú, ko Hesekaia mo hono kakaí naʻa nau falala taʻemauea kia Sihova. (2 Tuʻi 19:15, 19; Ai. 37:5-7) Ko Sihova leva naʻá ne tali ʻenau lotu ʻo kole tokoní ʻaki ʻene fekauʻi atu ha ʻāngelo ke ne taaʻi ʻi he pō ʻe taha ʻa e kau tau ʻe toko 185,000 ʻi he ʻapitanga ʻo e kau ʻAsīliá. ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻe foki fakavavevave ʻi he mā ai ʻa Senakalipe ki hono kolomuʻá, ʻa Ninive, mo e kiʻi tokosiʻi pē naʻe toe ʻi heʻene kau taú.—2 Tuʻi 19:35, 36.
ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga naʻa nau falala kiate iá. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi he ʻahiʻahí ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku kei tatau pē ʻa Sihova ʻi he ʻahó ni. ʻI he ʻuhinga lelei leva ʻoku fakapapauʻi mai ai heʻetau Tamai fakahēvaní: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua te u puke ho toʻomataʻu, ʻa au ʻoku ou pehe atu, ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.”—Ai. 41:13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e “Lapisake” ko ha hingoa fakalakanga ia ʻo ha ʻōfisa ʻAsīlia tuʻu-ki-muʻa. Ko e hingoa fakafoʻituitui ʻo e tangatá ʻoku ʻikai fakahaaʻi ia ʻi he talanoá.
[Fakamatala ʻi he peesi 13]
Laka hake ʻi he tuʻo 30 ʻa hono fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ʻi heʻene Folofolá: “ʻOua ʻe manavahe”
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e ngaahi founga ʻa Lapisaké mo e founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he fili ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo tauhi maʻu ʻetau anga-tonú ʻi he ʻahiʻahí