LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 3/15 p. 20-23
  • ʻOua ʻAupito Naʻa Liʻaki Ho Kaungātuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻAupito Naʻa Liʻaki Ho Kaungātuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hotau Fatongia ki he Kaungātuí
  • Lōmekina ʻe he Ngaahi Loto-Moʻua ʻi he Moʻuí
  • Fai ha Sivisiviʻi Faitotonu
  • “Monuʻia ʻi he Meʻa ʻOku Ke Fou Ai”​—Anga-Fēfē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Mou Hanganaki “Felangahakeʻaki”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • ʻE Lava Ke Ke Tokoni ʻi Ho Fakatahaʻangá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • ʻOku Fakamuʻomuʻa ʻe he Fāmili Kalisitiané ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 3/15 p. 20-23

ʻOua ʻAupito Naʻa Liʻaki Ho Kaungātuí

“ʻI HE taʻu ʻe hongofulu, naʻá ma ʻāvea ai ʻi he ngaahi maama fetapaki ʻo e māmani pisinisí, ʻo fiefia ʻi he koloaʻia lahí. Neongo naʻe ʻohake kimaua ʻi he moʻoní, naʻá ma hē ʻo fuʻu mamaʻo pea naʻe ʻikai hama mālohi fakalaumālie ke toe foki,” ko e fakamatala ia ʻa Sailosi mo hono uaifí ko Peata.a

Ko ha tokoua ʻe taha ko Maleko, ʻokú ne manatu: “Koeʻuhi ko e ngaahi liliu fakasōsiale mo fakapolitikale ʻi Pōlaní, naʻe toutou mole ai ʻeku ngāué. Naʻá ku ongoʻi feifeitamaki. Naʻá ku ilifia ke kamata haʻaku kautaha koeʻuhí naʻe ʻikai te u maʻu ha pōtoʻi fakapisinisi. Faifai atu pē, naʻe fakataueleʻi au ke u kamata ha pisinisi, ʻi he fakakaukau ʻe tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ke tokangaʻi lelei ange ai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa hoku fāmilí ʻo ʻikai ha kaunga kovi ki hoku tuʻunga fakalaumālié. Naʻe faifai atu pē ʻou ʻiloʻi naʻe hala ʻa ʻeku maʻú.”

ʻI ha māmani ʻa ia ʻoku ʻalu taʻetuku ai he ʻataá ʻa e totongi ʻo e koloá pea ʻoku fakautuutu hokohoko ʻa e taʻemaʻungāué, kuo hoko ai ʻo feinga vavale ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi, pea ko hono olá, ʻoku nau fai ai ha ngaahi fili taʻefakapotopoto. Ko ha fanga tokoua tokolahi kuo nau fili ke tali ha ngāue ʻovataimi, ke maʻu ha toe ngāue, pe ke kamataʻi haʻanau pisinisi pē ʻanautolu neongo ʻa e ʻikai haʻanau taukeí. ʻOku nau pehē tokua ko e paʻanga hū mai lahi angé ʻe tokoni ia ki he fāmilí pea heʻikai fakatupunga ai ha maumau fakalaumālie. Neongo ia, ko e ngaahi tuʻunga taʻeʻiloá mo e taʻepau ʻa e ʻekonōmiká ʻe lava ke ne veuki naʻa mo e ngaahi palani naʻe fakataumuʻa leleí. Ko hono olá, kuo tō ai ʻa e niʻihi ki he tauhele ʻo e mānumanú pea kuo nau feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he leleiʻia ange he ngaahi meʻa fakamatelié.—Koh. 9:11, 12.

Kuo hoko ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻo mātuʻaki nōfoʻi ʻi he ngaahi ngāue fakamāmaní ʻo ʻikai kei ʻi ai ai hanau taimi ki he ako fakafoʻituituí, ngaahi fakatahá, pe ko e ngāue fakafaifekaú. ʻOku hā mahino, ko e taʻetokanga peheé ʻoku fakatupunga ai ʻa e maumau ki honau tuʻunga fakalaumālié pea ki honau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku nau toe liʻaki nai ha vahaʻangatae mahuʻinga ʻe taha—ko ʻenau vāofi mo e faʻahinga ʻoku felāveʻi mo ‘kinautolu i he tuí.’ (Kal. 6:10, PM) ʻOku mavahe māmālie ʻa e niʻihi mei he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. Fakakaukau fakamātoato ki he tafaʻaki ko ení.

Ko Hotau Fatongia ki he Kaungātuí

ʻI he tuʻunga ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné, ʻoku lahi ʻa e ngaahi taimi ke tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí. (Loma 13:8) ʻI hoʻo fakatahaʻangá, ngalingali kuó ke sio ai ʻi he ‘kau tuʻutamaki naʻe tautapa’ ki ha tokoni. (Siope 29:12) ʻOku hala nai ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa tefito fakamatelié. Ko e ʻapositolo ko Sioné naʻá ne fakamanatu mai ʻa e faingamālie ʻoku ʻomai ʻi he meʻá ni. “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e meʻa ʻo mamani, mo ne sio ki hono tokoua ʻoku ne masiva, ka ne taʻofi hono fatu meiate ia, pea ʻoku nofo fēfē ʻi he toko taha ko ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua?”—1 Sione 3:17.

Kuó ke fai nai ʻa e tali ki he ngaahi fiemaʻu peheé pea fakaaʻu atu ha tokoni nima-homo ki he niʻihi kehé. Neongo ia, ko ʻetau mahuʻingaʻia ʻi he fetokouaʻakí ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ʻi he tokoni fakamatelié. ʻOku tautapa nai ʻa e niʻihi ki ha tokoni koeʻuhí ʻoku nau taʻelata pe loto-siʻi. ʻOku nau ongoʻi taʻefeʻunga nai, faingataʻaʻia ʻi ha puke lahi, pe hokosia ha mate ʻa ha tokotaha ʻofeina. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ai kinautolú ko e fanongo mo e talanoa mo kinautolu, ʻo ongongofua ki heʻenau ngaahi fiemaʻu fakaeongó mo fakalaumālié. (1 Tes. 5:14) ʻOku faʻa fakafefekaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e haʻi ʻo ʻetau feʻofaʻaki mo hotau fanga tokouá.

Ko e kau tauhi-sipi fakalaumālié ʻoku tautefito ʻa e malava nai ke nau fanongo fakataha mo e kaungāongoʻi, fakahaaʻi ʻa e mahino, pea tokonaki ʻa e akonaki anga-ʻofa Fakatohitapu. (Ng. 20:28) ʻI he founga ko iá ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e kau ʻovasiá ki he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne “ʻofauʻuuʻu” ʻi hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié.—1 Tes. 2:7, 8.

Kae kehe, kapau ʻoku hē ha Kalisitiane mei he tākangá, ko e hā ʻoku hoko ki hono fatongia ki hono kaungātuí? Naʻa mo e kau ʻovasiá ʻoku ʻikai te nau hao mei he fakatauele ʻo e ngaahi ngāue fakamatelié. Fēfē kapau ʻoku tō ha Kalisitiane ki ha fakatauele pehē?

Lōmekina ʻe he Ngaahi Loto-Moʻua ʻi he Moʻuí

Hangē ko ia kuo fakatokangaʻí, ko e ngāue mālohi ke fakalato ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie tefito ʻa hotau fāmilí ʻoku faʻa ʻomai ai ʻa e ngaahi loto-moʻua pea ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau vakai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. (Mt. 13:22) Ko Maleko, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakamatala: “ʻI he ʻikai lavameʻa ʻa ʻeku pisinisí, naʻá ku fili ai ke kumi ki ha ngāue vahe lelei ʻi muli. Naʻá ku mavahe ʻi ha māhina pē ʻe tolu, pea toe hoko atu ʻi ha toe māhina ʻe tolu, ʻo pehē ai pē, fakataha mo ha mālōlō taimi nounou ʻi ʻapi. Ko hoku uaifi taʻetuí naʻe faingataʻaʻia fakaeongo ʻi he meʻa ko iá.”

Ko e moʻui fakafāmilí naʻe ʻikai ko e meʻa pē ia ʻe taha naʻe ʻi he tuʻunga faingataʻá. “Tānaki atu ki he ngaahi houa lōloa ʻo e ngāue ʻi he vela fakaʻuliá,” ko e hoko atu ia ʻa Malekó, “naʻá ku eʻa ai ki he kakai anga-taʻetaau ʻa ia naʻa nau feinga mālohi ke ngāueʻaki kākā ʻa e niʻihi kehé. Naʻa nau tōʻonga ʻo hangē ha kau kengi anga-mahení. Naʻá ku ongoʻi loto-mafasia mo pulekehea. Naʻe aʻu ʻo ʻikai ʻi ai haku taimi ke tokangaʻi tonu ai au, naʻe kamata ke u veiveiua fekauʻaki mo ʻeku malava ke tauhi ki he niʻihi kehé.”

Ko e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e fili naʻe fai ʻe Malekó ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau. Neongo kapau ʻe hā ngali ko e hiki ki mulí ʻe solova ai ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá, ʻikai ʻe fakatupunga ai ha toe ngaahi palopalema kehe? Hangē ko ení, ko e hā ʻe hoko ki he tuʻunga lelei fakalaumālie mo fakaeongo ʻa hotau fāmilí? ʻE iku ha hiki pehē ʻo motuhia ai ʻa ʻetau vāofi mo e fakatahaʻangá? ʻIkai ʻe toʻo ai meia kitautolu ʻa e monū ʻo e tauhi ki he kaungātuí?—1 Tim. 3:2-5.

Kae kehe, hangē ko ia ngalingali ʻokú ke ʻiloʻí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ha taha ke ngāue ʻi tuʻa mei hono fonua tupuʻangá ke hoko ai ʻo nōfoʻi ʻi he ngāue fakamāmaní. Fakakaukau kia Sailosi mo Peata. “Naʻe kamata kotoa pē ia ʻi ha ʻuhinga lelei,” ko ʻene leá ia. “ʻI he tuʻunga ko e ongo meʻa toki mali foʻoú, naʻá ma fakaava ha kiʻi fakatauʻanga sōsisi ʻi ha tuʻuʻanga lelei. Ko e lahi fau ʻa e tupú naʻe fakaʻaiʻai ai ke ma fakalahi ʻa ʻema pisinisí. Ka naʻe siʻi ʻa homa taimí, ko ia naʻá ma liʻaki ai ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻIkai fuoloa, naʻá ku tukuange ʻa e tāimuʻá mo e ngāue ko ha sevāniti fakafaifekaú. ʻI he fiefia ʻi he tupu naʻá ma ngāueʻí, naʻá ma fakaava ha fuʻu falekoloa lahi pea hoko ai ʻo hoa pisinisi mo ha tokotaha taʻetui. Naʻe vave ʻa ʻeku folau ki muli ke fakamoʻoni ʻi he ngaahi aleapau naʻe paʻanga ʻe laui miliona ʻa hono mahuʻingá. Naʻe tātātaha ʻa ʻeku ʻi ʻapí, pea naʻe ʻikai loko mālohi ʻa e haʻi fakafāmili mo hoku uaifí pea mo hoku ʻofefiné. Naʻe faifai pē, ʻo fakamohemoheʻi fakalaumālie kimautolu ʻe he lakalakaimonū ʻa e pisinisí. ʻI he mavahe ʻosi mei he fakatahaʻangá, naʻe aʻu ʻo ʻikai toe ʻi ai haʻamau fakakaukau ki homau fanga tokouá.”

Ko e hā e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei hení? Ko e holi ke faʻu ha “palataisi” tāutahá ʻe lava ke ne fakataueleʻi ha Kalisitiane, ʻo iku ai ki he fakataʻetaʻehohaʻa—pea aʻu ʻo ʻikai toe tui ʻa “hono ngaahi kofu,” ʻa hono fakaʻilonga faka-Kalisitiané. (Fkh. 16:15) ʻE lava ke ʻai ʻe he meʻa ko iá ke tau mavahe ʻosi mei he fanga tokouá ʻa ia naʻa tau malava ki muʻa ke tokoniʻí.

Fai ha Sivisiviʻi Faitotonu

‘Heʻikai lava ke hoko ia kiate au,’ ko ʻetau hehema fakaefakakaukaú nai ia. Neongo ia, ʻoku lelei ke tau fakakaukau fakamātoato kotoa ki he lahi ʻo e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻi he moʻuí. “Talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa,” ko e tohi ia ʻa Paulá. “Pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.” (1 Tim. 6:7, 8) Ko ia ai, ko e tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku kehekehe ia ʻi he fonua ki he fonua. Ko e meʻa ʻoku vakai nai ki ai ʻoku siʻi hono maʻu ʻi ha fonua langalanga haké ʻoku vakai nai ki ai ko e meʻa maʻungofua ia ʻi he ngaahi fonua lahi kehe.

Ko e hā pē tuʻunga ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí, fakakaukau ki he lea hono hoko ʻa Paulá: “Ko kinautolu kuo pau honau loto ke koloaʻia, ʻoku nau to ki he ʻahiʻahi, mo e tauhele, mo e ngaahi holi kehekehe, ʻa ia ʻoku fakasesele pea ko e meʻa ʻoku te lavea ai; ko e faʻahinga meʻa ʻoku nau lomekina ʻa e kakai ki he ʻauha mo e malaʻia.” (1 Tim. 6:9) Ko ha tauhele ʻoku fufū ia mei he manu ʻoku fiemaʻu ke poó. ʻOku faʻu ia ke ne puke fakaʻohovaleʻi ʻa e manú. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fakataueleʻi ʻe he ‘ngaahi holi ʻa ia ʻoku tau lavea aí’?

Ko hono fokotuʻu ʻo e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá ʻe lava ke ne ueʻi ai kitautolu ke tau kumi ki ha taimi lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá, ʻo kau ai ʻa e ako fakafoʻituituí. Ko ha ako mo e lotu peheé ʻe lava ke ne tokoniʻi ha Kalisitiane ke ne hoko ʻo ‘haohaoa, bea kakato hono teuteú’ ke ne tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.—2 Tim. 2:15; 3:17, PM.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe ngāue ai ʻa e kau mātuʻa ʻofá ke langa hake mo fakalotolahiʻi ʻa Sailosi. Naʻe ueʻi ia ke ne fai ha ngaahi liliu lahi. ʻOkú ne pehē: “ʻI ha fetalanoaʻaki mahuʻinga ʻe taha, naʻe lave ai ʻa e kau mātuʻá ki he fakatātā Fakatohitapu fekauʻaki mo ha talavou koloaʻia ʻa ia naʻá ne loto ke moʻui taʻengata ka naʻe ʻikai te ne loto-lelei ke tukuange ʻa ʻene ngaahi koloa fakamatelié. Naʻa nau ʻohake fakapotopoto leva ʻa e ʻīsiu pe ʻoku kaunga nai kiate au ʻa e fakamatala ko ení. Naʻe fakaʻaaki moʻoni ʻe he meʻa ko iá ʻa hoku matá!”—Pal. 11:28; Mk. 10:17-22.

Naʻe sivisiviʻi faitotonu ʻe Sailosi ʻa hono tuʻungá peá ne fili ke fakangata ʻa ʻene kau ki he pisinisi lalahí. ʻI he taʻu pē ʻe ua, naʻá ne toe maʻu ai mo hono fāmilí ʻa e tuʻunga moʻui lelei fakalaumālie. ʻOkú ne ngāue he taimí ni maʻa hono fanga tokouá ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa. ʻOku pehē ʻe Sailosi: “ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻo nōfoʻi ʻa e fanga tokouá ʻi he pisinisí ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono liʻaki ʻa honau tuʻunga fakalaumālié, ʻoku ou ngāueʻaki ʻa e fakatātā tonu kiate aú ʻo fakatātaaʻi ʻaki ʻa e taʻefakapotopoto ke hoko ʻo hoa-ʻa-kehe mo e kau taʻetuí. ʻOku ʻikai faingofua ke talitekeʻi ʻa e ngaahi tuʻuaki fakatauelé pea ke fakamamaʻo mei he ngaahi tōʻonga taʻefaitotonú.”—2 Kol. 6:14.

Naʻe ako foki ʻe Maleko ha lēsoni ʻi he tuʻunga faingataʻa. Neongo ko e ngāue vahe lelei ʻi mulí naʻe tokoniʻi fakapaʻanga ai ʻa hono fāmilí, naʻe uesia ai ʻa hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea mo hono fanga tokouá. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá. “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe tatau ai ʻa hoku tuʻungá mo e tuʻunga ʻo Paluki ʻi he kuonga muʻá ʻa ia naʻá ne hanganaki ‘kumi maʻana ha ngaahi meʻa lalahi.’ Naʻe faifai pē ʻou lilingi hoku lotó ʻo tala kia Sihova ʻa ʻeku ngaahi loto-moʻuá, pea ʻi he taimi ní ʻoku ou ongoʻi kuó u toe maʻu ʻa ʻeku mafamafatatau fakalaumālié.” (Sel. 45:1-5) ʻOku kakapa atu ʻa Maleko he taimí ni ki he “ngaue lelei” ko ha ʻovasia ʻi he fakatahaʻangá.—1 Tim. 3:1.

ʻOku ʻoatu ʻe Maleko ʻa e fakatokanga ko ení ki he faʻahinga te nau fakakaukau nai ke folau ki muli ʻo kumi ki ha ngāue vahe lelei angé: “ʻI he ʻi mulí, ʻoku faingofua ʻaupito ke tō ki he ngaahi tauhele ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Ko e ʻikai loko ʻilo ki he lea ʻa e feituʻú ʻoku taʻofi ai ʻa e fetalanoaʻaki mo e niʻihi kehé. Te ke foki nai ki ʻapi mo e paʻanga, ka ʻokú ke toe maʻu ʻa e ngaahi kafo fakalaumālie ʻa ia ʻe lava ke fiemaʻu ha taimi lōloa ke moʻui ai.”

Ko hono tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau ʻi he vahaʻa ʻo e ngāue fakamāmaní mo hotau fatongia ki hotau fanga tokouá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Pea ʻe lava ke tau ʻoatu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻetau moʻuí ʻa ia ʻe ueʻi nai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ha fili fakapotopoto. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku lōmekiná ʻoku nau fiemaʻu ʻa e poupou, manavaʻofa, mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá mo e faʻahinga matuʻotuʻa kehé ʻe lava ke nau tokoniʻi ʻa e kaungātuí ke nau tauhi maʻu ʻenau mafamafatataú pea fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo uesia lahi ʻi he ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí.—Hep. 13:7.

ʻIo, ʻofa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau liʻaki ʻa hotau kaungātuí ʻaki ʻetau hoko ʻo nōfoʻi ʻi heʻetau ngāue fakamāmaní. (Fili. 1:10) ʻI hono kehé, tau “fakatupu koloa ki he ʻOtua” ʻi heʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí.—Luke 12:21.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

ʻOku fakahohaʻasi ʻe hoʻo ngāue fakamāmaní ʻa hoʻo maʻu ʻa e fakatahá?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ho ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share