Talanoa ki he Moʻuí
Naʻe Tohoakiʻi Au ki he Kau Taʻumotuʻa Potó
Fakamatala fai ʻe Elva Gjerde
ʻI he taʻu ʻe 70 nai kuohilí, ko ha tokotaha ʻaʻahi mai ki homau ʻapí naʻá ne fai ange ki heʻeku tangataʻeikí ha fokotuʻu ʻa ia naʻe liliu fakaʻaufuli ai ʻa e ʻalunga ʻo ʻeku moʻuí. Talu mei he ʻaho mahuʻinga ko iá, mo ʻeku toe maʻu ha tākiekina mālohi ʻi heʻeku moʻuí mei he kakai kehe ʻe niʻihi. ʻI he faai mai ʻa e taimí, kuó u maʻu ai ha tuʻunga kaumeʻa mahuʻinga ʻa ia ʻoku ou fakamahuʻingaʻi lahi ange ia ʻi ha toe meʻa. Tuku ke u tala atu.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi Senē, ʻAositelēlia, ʻi he 1932, ʻe he ongo mātuʻa naʻá na tui ki he ʻOtuá ka naʻe ʻikai te na maʻu lotu. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faʻē ʻoku siosio hifo maʻu pē ʻa e ʻOtuá, ʻo teuteu ke tauteaʻi au ʻo kapau naʻá ku pauʻu. Naʻe ʻai au heni ke u ilifia ki he ʻOtuá. Neongo ia, naʻá ku ʻāvea au ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai kia kimautolu ʻa e tokoua ʻo ʻeku fineʻeikí ʻi he ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké, naʻá ne talanoa mai kiate au ʻa e talanoa Fakatohitapu mālie lahi. Naʻá ku fakatuʻamelie maʻu pē ki heʻene ngaahi ʻaʻahí.
ʻI heʻeku taʻu hongofulu tupú, naʻe lau ʻe heʻeku tangataʻeikí ha fatunga tohi ʻa ia naʻe maʻu ʻe heʻeku fineʻeikí mei ha fineʻeiki taʻumotuʻa ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe maongo ʻaupito kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne lau ʻi he ʻū tohi faka-Kalisitiane ko iá ʻo ne loto-lelei ai ke ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoní. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻene ako Tohi Tapú ʻi he efiafi ʻe taha, naʻe maʻu mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa ʻeku fakafanongo atú. ʻI he teu pē ke ne fekau au ke u ʻalu ʻo mohé mo e lea hake ʻa e tokotaha ʻaʻahí, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fakaʻatā ai ʻa Elva ke kau mai ki aí?” Ko e fokotuʻu ko iá naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e kamataʻanga ʻo ha founga moʻui foʻou pea mo ʻeku kaumeʻa mo e ʻOtua moʻoní—ʻa Sihova.
Taimi nounou mei ai, naʻe kamata ke u maʻu mo ʻeku tangataʻeikí ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko e meʻa naʻá ne akó naʻe ueʻi ai ia ke ne fai ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí. Naʻe aʻu ʻo kamata ke ne mapuleʻi ʻene ʻitá. Naʻe ueʻi ai heni ʻa ʻeku fineʻeikí mo hoku tuongaʻane lahi angé, ʻa Frank, ke na kamata maʻu ʻa e ngaahi fakatahá.a Ko e kotoa ʻo kimautolu toko faá naʻa mau fai ha fakalakalaka pea naʻe faifai atu pē ʻo mau papitaiso ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Talu mei he taimi ko iá, ko e kau taʻumotuʻa tokolahi kuo nau tākiekina au ʻi ha founga lelei lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo ʻeku moʻuí.
ʻI HONO FAI HA FILI ʻO HA NGĀUE
ʻI he tuʻunga ko ha taʻu hongofulu tupú, naʻe tohoakiʻi au ki he kau taʻumotuʻa ʻi heʻemau fakatahaʻangá. Ko e taha ʻo kinautolu ko Alice Place, ko e tuofefine taʻumotuʻa ʻa ia naʻá ne ʻuluaki ʻaʻahi mai ki homau fāmilí. Naʻá ne hoko ʻo hangē ha kuí kiate au. Naʻe akoʻi au ʻe Alice ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí pea fakalototoʻaʻi au ke u kakapa atu ki he papitaisó. ʻI heʻeku taʻu 15, naʻá ku aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko iá.
Naʻe toe tohoakiʻi foki au ki ha ongo meʻa taʻumotuʻa ko Percy mo Madge [Margaret] Dunham. Ko ʻena feohi maí naʻe maongo lahi ki hoku kahaʻú. ʻOku mou ʻilo, naʻá ku saiʻia au ʻi he fiká, pea naʻe tukupau hoku lotó ke u akoʻi ʻa e fiká. Ko Percy mo Madge naʻá na ngāue ko e ongo misinale ʻi Lativia he lolotonga ʻo e 1930 tupú. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻi ʻIulopé, naʻe fakaafeʻi kinaua ke na ngāue ʻi he Pēteli ʻi ʻAositelēliá, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha feituʻu ʻuta ʻi Senē. Ko Percy mo Madge naʻá na mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate au. Naʻá na talanoa mai ʻa e ngaahi hokosia fakafiefia naʻá na maʻu ʻi he ngāue fakamisinalé. Naʻe lava ke u sio lelei ai ko hono akoʻi ʻa e Tohi Tapú ʻe hoko ia ʻo fakafiemālie lahi ange ʻi hono akoʻi ʻa e fiká. Ko ia, naʻá ku fili ai ke hoko ko ha misinale.
Naʻe fakalototoʻaʻi au ʻe he ongo Dunham ke u mateuteu ki he ngāue fakamisinalé ʻaki ʻeku tāimuʻa. Ko ia, ʻi he 1948, ʻi hoku taʻu 16, naʻá ku kau ai ʻi ha kulupu ʻo e kau talavou kehe ʻe toko 10 naʻa nau tāimuʻa fiefia ʻi hoku fakatahaʻanga ʻi homau feituʻu ʻi Hurstville, Senē.
ʻI he taʻu ʻe fā hoko maí, naʻá ku tāimuʻa ai ʻi he kolo kehe ʻe fā—ko e kotoa ʻo kinautolu ʻi Niu Sau Uele mo Kuinisilani. Ko e taha ʻo ʻeku kau fuofua ako Tohi Tapú ko Betty Law (ko Remnant ia he taimí ni). Ko Betty, ko ha taʻahine tokanga, ʻa ia naʻá ne lahi ange ʻi he taʻu ʻe ua ʻiate au. Naʻá ne hoko ki mui ko hoku hoa tāimuʻa ʻi he kolo ko Cowra, ko e maile nai ia ʻe 145 (230 km) ki he fakahihifo ʻo Seneé. Neongo naʻá ma tāimuʻa fakataha ʻi ha taimi nounou pē, ko au mo Betty naʻá ma hokohoko atu ʻema kaungāmeʻá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.
ʻI hono maʻu ha vāhenga-ngāue tāimuʻa makehe, naʻá ku hiki ki Narrandera—ko ha kolo ʻoku maile ʻe 137 (220 km) ki he tonga-hihifo ʻo Cowra. Ko hoku hoa foʻoú ko Joy Lennox (ko Hunter ia he taimí ni), ko ha tāimuʻa faivelenga ʻa ia naʻá ne toe lahi ange ʻi he taʻu ʻe ua ʻiate au. Ko kimaua pē ʻa e ongo Fakamoʻoni ʻi he koló. Ko au mo Joy naʻá ma nofo fakataha mo ha ongo meʻa anga-talitali kakai, ko Ray mo Esther Irons. Ko kinaua fakataha mo hona foha mo e ʻofefine ʻe toko tolu naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi he moʻoní. Ko Ray mo hono fohá naʻá na ngāue ʻi ha faama sipi mo uite ʻi tuʻa mei he koló he lolotonga ʻa e uiké, lolotonga iá ko Esther mo e tamaiki fefiné naʻa nau fakalele ha kiʻi fale nofo totongi ʻi he feituʻú. ʻI he Sāpate kotoa pē, ko au mo Joy naʻá ma tunu ha fuʻu kai efiafi maʻá e fāmili Irons pea mo ha toko 12 nai—ko e kau tangata ngāue halanga lēlue fiekaia lahi. Ko e ngāue ko ení naʻe kāpui ai ha konga ʻema totongi nofó. Hili ʻema fufulu ʻa e ʻū peletí, naʻá ma vahevahe mo e fāmili Irons ha meʻakai fakalaumālie ifo—ko e ako Taua Leʻo fakauiké. Ko Ray, Esther, mo ʻena fānau ʻe toko faá naʻa nau haʻu ki he moʻoní pea ko e kau mēmipa tefito kinautolu ʻo e Fakatahaʻanga Narrandera.
ʻI he 1951, naʻá ku maʻu ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Senē. ʻI aí naʻá ku ʻalu ai ki ha fakataha makehe maʻá e kau tāimuʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi he ngāue fakamisinalé. Laka hake ʻi he toko 300 naʻa nau ʻi he fakataha ko iá ʻa ia naʻe fai ʻi ha fuʻu tēniti lahi. Ko Nathan Knorr mei he Pēteli ʻi Brooklyn naʻá ne lea ki he kulupú peá ne fakamatalaʻi fakaikiiki ʻa e fiemaʻu fakavavevave ke ʻoatu ʻa e ongoongo leleí ki he tuliki kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻá ma tukulotoa ʻa e foʻi lea kotoa pē naʻá ne leaʻakí. Ko e tokolahi ʻo e kau tāimuʻa naʻa nau ʻi aí naʻa nau kamataʻi ki mui ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi he Pasifiki Sauté mo e ngaahi feituʻu kehe. Naʻá ku fiefia ʻaupito ke hoko ko e 1 ʻo e kau ʻAositelēlia ʻe toko 17 naʻe fakaafeʻi ki he kalasi hono 19 ʻo e Akoʻanga Kiliatí ʻi he 1952. ʻI hoku taʻu 20 pē, naʻe fakahoko moʻoni ai ʻeku misi fekauʻaki mo e ngāue fakamisinalé!
TAIMI ʻOKU FIEMAʻU AI HA FAKALELEIʻI
Ko e fakahinohino mo e feohi ʻi Kiliatí naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakatupulekina ai ʻeku ʻilo ki he Tohi Tapú mo fakaivimālohiʻi ʻeku tuí ka naʻe toe tākiekina lahi ai hoku angaʻitangatá. Naʻá ku kei siʻi pea fakamatematē mo hehema ke ʻamanekina ʻa e haohaoá meiate au tonu pea pehē ki he niʻihi kehé. Ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fakakaukaú naʻe fuʻu fefeka ʻaupito. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻá ku sio ai kia Tokoua Knorr ʻoku vaʻinga peisipolo fakakaumeʻa pē mo ha kulupu ʻo e toʻutupu Pētelí, naʻá ku ʻohovale.
Ko e kau faiako Kiliatí—ko e kau tangata ʻiloʻilo kotoa mo taukei ʻi ha ngaahi taʻu—kuo pau pē naʻa nau fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ou fāinga mo ia. Naʻa nau mahuʻingaʻia ʻiate au pea tokoniʻi au ke fakatonutonu ʻeku fakakaukaú. Faifai atu pē, naʻe kamata ke u sio ko Sihová ko ha ʻOtua anga-ʻofa mo houngaʻia, ʻo ʻikai ko ha tokotaha anga-fefeka mo kouna meʻa. Ko e niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungākalasí naʻa nau toe tokoniʻi au. ʻOku ou manatu ki ha taha ʻo kinautolu, naʻá ne pehē: “Elva, ʻoku ʻikai ke ʻi ʻolunga hē ʻa Sihova ʻo ngāueʻaki ha uipi. ʻOua te ke fuʻu anga-fefeka kiate koe!” Ko ʻene lea hangatonú naʻe maongo ia ki hoku lotó.
Hili ʻa e ako Kiliatí, ko au mo e toko fā ʻo hoku ngaahi kaungākalasí naʻe vaheʻi ki Namīpia, ʻAfilika. ʻIkai fuoloa mei ai naʻa mau fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻe 80. Naʻá ku saiʻia ʻi Namīpia mo e moʻui fakamisinalé, ka naʻá ku manako au ʻi ha kaungā-Kiliati naʻe vaheʻi ki Suisalani. Hili ʻa e fakamole ha taʻu ʻi Namīpia, naʻá ku kau fakataha mo e tangata naʻá ku teu mali mo iá ʻi Suisalani. Hili ʻema malí, naʻá ku ʻalu fakataha mo hoku husepānití ʻi heʻene ngāue ko ha ʻovasia sēketí.
ʻI HE FEHANGAHANGAI MO HA FAKATUʻUTĀMAKI
Hili ʻa e fakamoleki ʻa e taʻu fiefia ʻe nima ʻi he ngāue fakasēketí, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ngāue ʻi he Pēteli Suisalaní. ʻI he fāmili Pēteli ʻi aí, naʻá ku fiefia ai ʻi hono ʻātakaiʻi au ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa mo matuʻotuʻa fakalaumālie tokolahi.
Taimi nounou pē mei ai, naʻá ku maʻu ha ʻohovale lahi fakaʻulia. Naʻá ku ʻiloʻi ko hoku husepānití naʻá ne taʻefaitōnunga kiate au pea kia Sihova. Naʻá ne liʻaki au. Naʻá ku loto-mamahi lahi ʻaupito! Naʻe ʻikai te u ʻilo pe te u fekuki fēfē mo e tuʻungá ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa siʻoku ngaahi kaungāmeʻa taʻumotuʻa ʻi he fāmili Pētelí. Naʻa nau fanongo kiate au ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai ke talanoá pea nau tuku au ke u mālōlō ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai ke mālōloó. Naʻe poupouʻi au ʻe heʻenau ngaahi lea fakafiemālié mo ʻenau ngaahi ngāue anga-ʻofá he lolotonga ʻo ʻeku loto-mamahi taʻealafakamatalaʻi pea nau tokoniʻi au ke u ʻunuʻunu ofi ange ai pē kia Sihova.
Naʻá ku toe manatuʻi foki ʻa e ngaahi lea naʻe leaʻaki ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá ʻe he kau taʻumotuʻa potó ʻa ia ne ʻai kinautolu ke nau mālohi ʻe he ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe kau heni ʻa e ngaahi lea naʻe fai ʻe Madge Dunham. Naʻá ne tala mai ʻi he taimi ʻe taha: “Elva, ʻi hoʻo moʻui ko ia ʻi he ngāue kia Sihová, te ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi, ka ko e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá ʻe hoko mai nai ia mei he faʻahinga ʻoku ofi kiate koé. ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá, ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Manatuʻi ʻokú ke tauhi kiate ia, ʻo ʻikai ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá!” Ko e akonaki ʻa Madge naʻá ne tataki au ʻi he ngaahi taimi lahi ʻo e mamahi. Naʻá ku fakapapauʻi ʻe ʻikai ʻaupito te u fakaʻatā ʻa e ngaahi fehālaaki hoku husepānití ke ne fakamavaheʻi au meia Sihova.
ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ku fili ai ke foki ki ʻAositelēlia ke tāimuʻa ʻo ofi ki hoku fāmilí. Lolotonga ʻa e folau vaka atu ki ʻapí, naʻá ku fiefia ai ʻi he ngaahi talanoa Fakatohitapu longomoʻui tuʻumaʻu mo ha kulupu ʻo e ngaahi kaungāpāsese. ʻI he kulupu ko iá naʻe ʻi ai ha tangata Noaue anga-fakalongolongo ko Arne Gjerde. Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Naʻe ʻaʻahi mai ki mui ʻa Arne kiate au mo hoku fāmilí ʻi Senē. Naʻá ne fai ha fakalakalaka fakalaumālie vave pea naʻá ne haʻu ki he moʻoní. ʻI he 1963, naʻá ku mali ai mo Arne, pea ʻi he taʻu ʻe ua ki mui ai naʻá ku fāʻeleʻi mai ai homa foha, ko Gary.
ʻI HE FEHANGAHANGAI MO HA TOE MOLE ʻE TAHA
Ko au, Arne mo Gary naʻa mau fiefia lahi ʻi he fiemālie ʻo ʻemau moʻui fakafāmili fiefiá. Taimi nounou mei ai, naʻe fakalahi ʻe Arne homau ʻapí ke mau nofo mo ʻeku ongo mātuʻa taʻumotuʻá. Kae kehe, hili ʻa e taʻu ʻe ono ʻo ʻema nofo malí, naʻá ma ʻohovale ʻaupito ʻi ha tuʻunga mātuʻaki ongo naʻe kehe ia. Naʻe sivi ʻa Arne ʻo ʻilo ʻoku kanisā ʻuto. Naʻá ku ʻaʻahi kiate ia ʻi he falemahakí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he lolotonga ʻa e taimi naʻe fai ai ha hulu naʻe fuoloa. Naʻá ne fakalakalaka lelei ʻi ha kiʻi taimi; pea fakaʻaʻau ʻo toe kovi ange hono tuʻungá ʻo ne pā kālava. Naʻe tala mai naʻe toe pē ʻa e ngaahi uike kiate ia peá ne mate. Kae kehe, naʻe moʻui ʻa Arne. Naʻe faifai atu pē ʻo ne ʻatā ki ʻapi, ʻa ia naʻá ku tauhi māmālie ai ia ke ne toe moʻui. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe malava ke ne toe lue pea toe hoko atu ʻene ngāue ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko ʻene tōʻonga fiefia mo fakakatá naʻe tokoni ia ki heʻene fakaakeaké pea naʻe ʻai ai ke faingofua ange kiate au ke u tokangaʻi hokohoko ia.
ʻI he ngaahi taʻu ki mui maí, ʻi he 1986, naʻe toe kovi ange ai ʻa e moʻui ʻa Arne. ʻI he taimi ko iá naʻe mate ʻa ʻeku ongo mātuʻá, ko ia naʻa mau hiki ki he feituʻu fakaʻofoʻofa ko Blue Mountains ʻi tuʻa ʻi Senē, ʻa ia naʻa mau nofo ofi ange ai ki homau ngaahi kaungāmeʻá. Ki mui ai, naʻe mali ʻa Gary mo ha tuofefine fakalaumālie fakaʻofoʻofa, ko Karin, peá na fokotuʻu mai ke mau nofo toko fā pē ʻi he ʻapi pē taha. ʻI loto ʻi ha ngaahi māhina, naʻa mau hiki kotoa ki ha ʻapi ʻa ia ko ha ngaahi hala siʻi pē mei he feituʻu naʻá ma nofo ai mo Arne.
ʻI he lolotonga ʻa e māhina fakamuimui ʻe 18 ʻo ʻene moʻuí, naʻe toka mohenga ai ʻa Arne pea fiemaʻu ʻa e tokangaʻi hokohoko. Koeʻuhi naʻá ku nofo fale ʻi he lahi taha ʻo e taimi ko iá, naʻá ku fakamoleki ai ʻa e houa ʻe ua he ʻaho taki taha ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Lolotonga ʻa e ngaahi taimi ako ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e faleʻi fakapotopoto lahi ki he founga ke fekuki ai mo hoku tuʻungá. Naʻe toe fai mai foki ʻa e ngaahi ʻaʻahi anga-ʻofa mei he kau taʻumotuʻa ʻi heʻemau fakatahaʻangá—ko e niʻihi ai naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau. Ko ʻenau ngaahi ʻaʻahí naʻe fakalototoʻa moʻoni kiate au! Naʻe mate ʻa Arne ʻi ʻEpeleli 2003, fakataha mo ha ʻamanaki lelei ki he toetuʻu.
KO HOKU POUPOU LAHI TAHÁ
ʻI he taimi naʻá ku kei siʻi aí, naʻá ku fakamatematē. Ka naʻá ku ʻiloʻi ko e moʻuí ʻoku tātātaha ke iku ia ki he founga ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Kuó u maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua pea kuó u toe kātekina ʻa e tuʻunga fakamamahi lahi ʻe ua—ko e mole ʻa e hoa ʻe taha koeʻuhí ko e taʻemateakí mo e tokotaha koeʻuhí ko e mahamahakí. Lolotonga ʻeku fononga mai ko ení, kuó u maʻu ʻa e tataki mo e fakafiemālie mei he ngaahi matavai kehekehe. Ko hoku poupou lahi tahá ko “Talumeimuʻa” ai pē—ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Tan. 7:9) Ko ʻene akonakí kuó ne fakafuo hoku angaʻitangatá, pea naʻá ne tataki au ʻou maʻu ʻa e ngaahi hokosia fakafiemālie ʻi he ngāue fakamisinalé. ʻI he malanga hake ʻa e ngaahi palopalemá, ʻoku ‘boubou hake au e he aloofa ʻa Jihová bea oku fakafiefiaʻi au e he ene gaahi fakafiemalié.’ (Saame 94:18, 19, PM) Kuó u toe maʻu foki ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa hoku fāmilí mo e ‘kaumeʻa moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.’ (Pal. 17:17) Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ení ko e kau taʻumotuʻa poto.
“ʻE maʻu nai ha poto mei he faʻahinga ʻoku hina, pea ko e moʻui fuoloa ʻoku fakatupu ʻilo”? ko e ʻeke ia ʻa e pēteliake ko Siopé. (Siope 12:12) ʻI he sio ki mui ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku lava ke u lea ʻo pehē ko e talí ko e ʻio. Ko e faleʻi ʻa e kau taʻumotuʻa potó kuó ne tokoniʻi au, ko ʻenau fakafiemālié kuó ne poupouʻi au, pea ko ʻenau ngaahi fakakaumeʻa maí kuó ne fakakoloa ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō he naʻe tohoaki au kia kinautolu.
ʻI he taimi ní ʻoku ou taʻu 80, ko ha tokotaha taʻumotuʻa mo au. Ko ʻeku ngaahi hokosiá kuó ne ʻai au ke u mātuʻaki ongongofua ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau taʻumotuʻa kehé. ʻOku ou kei saiʻia ke ʻaʻahi ʻo tokoni kia kinautolu. Ka ʻoku ou toe fiefia foki ʻi he feohi mo e toʻutupú. Ko honau iví ʻoku fakaueʻiloto, pea ko ʻenau faivelengá ʻoku pipihi mai. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku kakapa mai kiate au ʻa e toʻutupú ki ha tataki pe poupoú, ʻoku ou ʻiloʻi ko ha meʻa fakafiemālie ia ke u ʻi ai maʻa kinautolu.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e tuongaʻane ʻo Elva, ʻa Frank Lambert, naʻe hoko ko ha tāimuʻa faivelenga ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻAositelēliá. Ko e 1983 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 110-112, ʻoku lave ai ki he taha ʻo ʻene ngaahi fononga fakamalanga lahi fakafiefia.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
Tāimuʻa mo Joy Lennox ʻi Narrandera
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko Elva mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pēteli Suisalaní ʻi he 1960
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Tokangaʻi ʻo Arne ʻi heʻene puké