Ko ha Vakai Totonu ki he Ngaahi Fehālaakí
Naʻe fiefia ʻa Don mo Margareta ʻi he ʻaʻahi ange hona ʻofefiné mo hono fāmilí. ʻI heʻenau kai meʻakai fakamāvaé, naʻe hanga ʻe Margaret ko ha tokotaha kuki fakapalōfesinale mālōlō, ʻo teuteu ʻa e makaloni mo e siisi, ko e meʻakai ifo ia ki hono ongo mokopuna tangatá.
ʻI he tangutu ʻa e tokotaha kotoa, naʻe ʻomi ʻe Margaret ʻa e foʻi tisi tefitó ʻo tuku ʻi loto mālie ʻi he tēpilé. Naʻá ne toʻo ʻa e tāpuní peá ne loto-mamahi heʻene ʻilo ko e soosi sīsí pē ia naʻe ʻi he loto poulú! Naʻe ngalo ʻia Margaret ia ke ne tānaki ki ai ʻa e meʻa tefitó, ʻa e makaloní!b
Neongo ʻa e taʻumotuʻá pe taukeí, ʻoku tau fai kotoa pē ʻa e ngaahi fehālaaki. ʻE lava ke hoko ia ʻi ha lea taʻefakakaukauʻi pe ko ha meʻa ʻoku fai taimi hala, pe ko haʻatau siʻaki pe ngalo ʻiate kitautolu ha meʻa. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fehālaakí? ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo ia? ʻE lava ke tau kalofi ia? Ko ha vakai totonu ki he ngaahi fehālaakí te ne tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e ngaahi fehuʻí ni.
NGAAHI FEHĀLAAKÍ—KO ʻETAU VAKAÍ MO E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ
ʻI heʻetau fai ha meʻa lelei, ʻoku tau tali fiefia ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau tuha mo iá. ʻI heʻetau fai ha fehālaaki, neongo kapau naʻe ʻikai taumuʻa ki ai pe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau halá? Ke fai ení ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo.
Kapau te tau fakakaukau tōtuʻa fekauʻaki mo kitautolu, te tau feinga nai ke fakasiʻisiʻi ʻetau fehālaakí, tukuakiʻi ha tokotaha kehe, pe naʻa mo hono fakaʻikaiʻi naʻa tau fai pehē. ʻOku faʻa iku atu ʻa e ʻalunga peheé ki he ngaahi nunuʻa kovi. ʻE kei tuʻu taʻefakaleleiʻi pē ʻa e palopalemá ia, pea tukuakiʻi taʻetotonu nai ai mo ha kakai kehe. Neongo kapau te tau lavameʻa ʻi hono ʻai ke puli atu ʻetau fehālaakí ʻi he taimí ni, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻi he lele lōloá, “ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu te ne fai ha tali maʻana ki he ʻOtuá.”—Loma 14:12.
ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ha vakai moʻoni ki he ngaahi fehālaakí. ʻI he tohi Sāmé, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻoku “mohu meesi mo manavaʻofa”; ʻoku “ʻikai te ne fakasio hala maʻu ai pē, pe nofoʻaki houhau ai pē ʻo taʻengata.” ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e faʻunga taʻehaohaoa ʻo e faʻahinga ʻa e tangatá pea mahinoʻi hotau ngaahi vaivaiʻanga ʻoku tau tupu hake mo iá, ʻo ne “manatu ko e efu pē kitautolu.”—Saame 103:8, 9, 14.
ʻIkai ngata aí, ʻi he hangē ko ha tamai mohu mēsí, ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá kitautolu ko ʻene fānaú, ke tau vakai ki he ngaahi fehālaakí ʻo hangē ko ʻene vakaí. (Saame 130:3) ʻOku tokonaki anga-ʻofa mai ʻe heʻene Folofolá ha akonaki mo ha tataki lahi fau ke tokoniʻi kitautolu ke tau fekukiʻaki mo ʻetau ngaahi fehālaakí pea mo e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé.
FOUNGA KE FEKUKI AI MO E NGAAHI FEHĀLAAKÍ
ʻI hono fai ha fehālaaki, ʻoku faʻa fakamoleki ai ʻe ha taha ʻa e taimi lahi mo e ivi ʻi hono faʻufaʻu ke tukuakiʻi ha niʻihi kehe pe fakatonuhiaʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki pe faí. ʻI hono kehé, ʻi hono fakalotomamahiʻi ʻi hoʻo leá ha taha, fēfē ke ke kole fakamolemole pē, ʻo fakatonutonu ʻa e fehālaakí pea tauhi maʻu hoʻomo kaumeʻá. Kuó ke fai ha fehālaaki pea fakatupunga ai ha taʻefiemālie pe kovi ange ia kiate koe pe ko ha taha kehe? ʻI he lelei ange ke ʻoua te ke ʻitengia koe pe tukuakiʻi ha niʻihi kehe, fēfē ke ke fai hoʻo lelei tahá ke fakatonutonu ʻa e fehālaakí? Ke vilitaki ʻoku hoko ʻa e fehālaakí ia mei ha feituʻu kehe te ne toe fakalōloa moʻoni ai ʻa e ongoʻi mafasiá pea toe lahi ange ai ʻa e palopalemá. Ko ia ai, ʻiloʻi, fakatonutonu, pea hoko atu.
Kae kehe, ʻi hono fai ʻe ha taha kehe ha fehālaaki, ʻoku faingofua ʻaupito kiate kitautolu ke tau fakafeangai ki ai ʻi ha founga ʻoku hā mei ai ʻa e ʻikai leleiʻiá. He lelei ange ē ke muimui ʻi he akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene pehē: “Ko ia ai, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate kimoutolú, kuo pau foki ke mou fai ia kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) ʻI hoʻo fai ha fehālaaki, naʻa mo ha kiʻi fehālaaki siʻisiʻi, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke loto ke fakafeangai atu ʻa e niʻihi kehé ʻi he manavaʻofa pe aʻu ʻo fakangaloʻi ʻosi hoʻo fehālaakí. Ko ia, fēfē ke ke feinga ke fakahāhā ʻa e anga-ʻofa tatau ki he niʻihi kehé?—ʻEfesō 4:32.
TEFITOʻI MOʻONI ʻE TOKONI KI HONO FAKASIʻISIʻI ʻA E FEHĀLĀKÍ
ʻOku tupu ʻa e ngaahi fehālaakí mei he “fakamaau hala, ʻikai maʻu ha ʻilo feʻunga pe taʻetokanga,” ko e fakamatala ia ʻa ha tikisinale ʻe taha. Kuo pau ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku fai ʻe he tokotaha kotoa ha fehālaaki ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehālaaki ko ení ʻi he taimi ki he taimi. Ka neongo ia, ʻe siʻi ange ʻa e ngaahi fehālākí kapau te tau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú.
Ko e tefitoʻi moʻoni pehē ʻe taha ʻoku maʻu ʻi he Palōveepi 18:13, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻI hono fai ʻe ha taha ha tali ki ha meʻa ki muʻa ke ne fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ko e vale ia mo e meʻa fakamā.” ʻIo, ko hono vaheʻi ha ngaahi mōmeniti siʻi ke fanongo ai ki he ngaahi meʻá pea fakakaukau ki hoʻo tali ʻe faí ʻe tokoni moʻoni ia ke ʻoua te ke fai ha lea ngalivale pe fakafeangai taʻefakakaukau. Ko e ʻilo ʻoku tupu mei he tokanga leleí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono taʻofi ha fakamaau hala—pea fakaʻehiʻehi ai mei ha fehālaaki.
Ko ha toe tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe taha ʻoku pehē: “ʻO ka ala lava, ʻo fakatatau ki he lahi taha ʻo hoʻomou malavá, mou nofo melino mo e tangata kotoa pē.” (Loma 12:18) Fai hoʻo lelei tahá ke pouaki ha laumālie ʻo e melino mo e uouongataha. ʻI he ngāue mo e niʻihi kehé, hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi mo anga-fakaʻapaʻapa pea feinga ke fakaongoongoleleiʻi mo fakalototoʻaʻi kinautolu. ʻI ha ʻatimosifia pehē, ʻoku faingofua ai ke fakangaloʻi pe siʻaki ha ngaahi lea pe ngaahi tōʻonga taʻefakakaukauʻi, pea ʻe lava ke solova pe fakaleleiʻi anga-fakakaumeʻa ai ha ngaahi mamahi mafatukituki ange.
Ako ke liliu ʻa e fehālaakí tonu ko ha hokosia lelei. ʻI he ʻikai ke kumi kalofanga ki ha meʻa naʻá ke leaʻaki pe fai, vakai ki ai ko ha faingamālie ia ke ke fakatupu ai ha ʻulungaanga lelei. ʻOku fiemaʻu nai ke ke fakahāhā ha kātaki, anga-ofa pe mapuleʻi-kita lahi ange? Fēfē ʻa e anga-maluú, melinó mo e ʻofá? (Kalētia 5:22, 23) ʻE lava leva ai ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he taimi hono hokó. ʻI he ʻikai hoko ʻo fakavaʻivaʻingá, feinga ke ʻoua te ke fuʻu nōfoʻi ʻi he anga hoʻo ongoʻí. ʻOku lava ʻe he fakakatá ke ne tokoniʻi koe ke siʻisiʻi hoʻo loto-moʻuá.
MAʻU ʻAONGA MEI HA VAKAI TOTONU
Ko hono maʻu ha vakai totonu ki he ngaahi fehālaakí ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fekuki lelei mo ia ʻi heʻene malanga haké. Te tau maʻu ha melino lahi ange mo e niʻihi kehé. Kapau te tau feinga ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehālaakí, te tau hoko ʻo poto ange mo fakamānako ange. Heʻikai ke tau hoko ai ʻo mātuʻaki loto-mamahi pe fakakaukau kovi kiate kitautolu. Ko hono ʻiloʻi ʻoku fekuki foki ʻa e niʻihi kehé mo ʻenau fehālaakí ʻe tohoakiʻi ai kitautolu ke tau ofi ange kiate kinautolu. Ko e mahuʻinga tahá, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he ako ke faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻene loto-lelei ke fakamolemole loto-tauʻatāiná.—Kolose 3:13.
Naʻe maumauʻi ʻe he fehālaaki ʻa Margaret naʻe lave ki ai ʻi he kamatá ʻa e feohi ʻa e fāmilí? ʻIkai ʻaupito. Naʻe sio ʻa e tokotaha kotoa ki he tafaʻaki fakaoli ʻo e meʻa ko iá, tautefito kia Margaret, pea nau maʻu meʻatokoni fiefia—ʻo ʻikai ha makaloni! ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe talanoa ʻe he ongo mokopuna tangatá ʻa e houa kai fakafāmili fakangalongataʻa ko iá ki heʻena fānaú mo fakamanatuʻi ʻa e ngaahi manatu melie naʻá na maʻu fekauʻaki mo ʻena kuí. Ko hono moʻoní, ko ha kiʻi fehālaaki pē ia!
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
b Ko e makaloní mo e sīsí ko ha foʻi tisi ia ʻoku ngaohi tefito ʻaki ʻa e pasitā makaloni moho pea ʻai ʻi ʻolunga ai ʻa e soosi sīsí.