Ko e Tohi Tapú—Ko e Hā ʻOku Lahi Fau Aí?
Ko e hā ʻoku lahi fau ai ʻa e ngaahi paaki pe ngaahi liliu kehekehe ʻo e Tohi Tapú he ʻaho ní? ʻOkú ke vakai ki he ngaahi liliu foʻoú ko ha tokoni pe ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ia ki hono mahinoʻi ʻo e Tohi Tapú? Ko e ako ke ʻilo ki honau ngaahi tupuʻangá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakakaukau fakapotopoto ki ai.
Neongo ia, ko e ʻuluakí, ko hai naʻá ne fuofua hiki ʻa e Tohi Tapú, pea ʻanefē?
KO E ʻULUAKI TOHI TAPÚ
ʻOku vahevahe anga-maheni ʻa e Tohi Tapú ki ha konga ʻe ua. Ko e ʻuluaki kongá ʻoku tohi ʻe 39 ʻoku ʻi ai ʻa e “ngaahi foʻi folofola toputapu ʻa e ʻOtuá.” (Loma 3:2) Naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ha kau tangata faitōnunga ke nau hiki ʻa e ngaahi tohí ni ʻi ha vahaʻa taimi lōloa—ko e taʻu nai ʻe 1,100 mei he 1513 K.M ki ha taimi hili ʻa e 443 K.M. Naʻe lahi taha pē ʻenau hikí ʻi he lea faka-Hepeluú, ko ia ʻoku tau ui ai ʻa e konga ko ení ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū, ʻoku toe ʻiloa ko e Fuakava Motuʻá.
Ko e konga hono uá ʻoku tohi ʻe 27 ko e toe “folofola ia ʻa e ʻOtuá.” (1 Tesalonaika 2:13) Naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ākonga faitōnunga ʻa Sīsū Kalaisí ke nau hiki ʻa e ngaahi tohí ni ʻi ha vahaʻa taimi nounou ʻaupito ange—ko e taʻu nai ʻe 60 mei he 41 T.S. nai ki he 98 T.S. Naʻe lahi taha pē ʻenau hikí ʻi he lea faka-Kalisí, ko ia ʻoku tau ui ai ʻa e konga ko ení ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiane, ʻoku toe ʻiloa ko e Fuakava Foʻoú.
ʻOku fakatahaʻi fakakātoa eni ko e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻe 66 ʻoku faʻuʻaki ʻa e Tohi Tapu kakató—ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ko e hā naʻe toe faʻu ai ha ngaahi liliu kehe ʻo e Tohi Tapú? Ko e ʻuhinga tefito eni ʻe tolu.
Ke fakaʻatā ʻa e kakaí ke nau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau leá tonu.
Ke toʻo ʻa e ngaahi hala naʻe fai ʻe he kau hiki-tataú mo toe fakafoki mai ʻa e muʻaki fakamatala ʻa e Tohi Tapú.
Ke ʻai ke fakaeonopooni ʻa e lea motuʻá.
Fakakaukau ange ki he anga ʻo e kaunga ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ni ki he ʻuluaki ongo liliu Tohi Tapú.
KO E SEPITUAKINI FAKA-KALISÍ
ʻI he taʻu nai ʻe 300 ki muʻa ʻi he taimi ʻo Sīsuú naʻe kamata ai ʻa e kau mataotao Siú ke nau liliu ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki ha toe lea ʻe taha—ko e faka-Kalisí. Naʻe hoko ʻa e liliu ko ení ʻo ʻiloa ko e Sepituakini Faka-Kalisí. Ko e hā naʻe faʻu ai iá? Ke tokoni ki he kau Siu tokolahi naʻa nau lea faka-Kalisi ʻi he taimi ko iá kae ʻikai ko e lea faka-Hepeluú, ke nau nofo ofi ki heʻenau “ngaahi tohi māʻoniʻoní.”—2 Tīmote 3:15.
Naʻe toe tokoniʻi ʻe he Sepituakiní ʻa e laui miliona ʻo e faʻahinga ʻikai Siu, ko e kakai lea faka-Kalisi ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú. Anga-fēfē? “Mei he vaeuaʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí,” ko e lau ia ʻa Palōfesa W. F. Howard, “naʻe hoko ai ia ko e Tohi Tapu ʻa e Siasi Kalisitiané, ʻa ia naʻe ʻalu ʻenau kau misinalé mei he sinakoke ki he sinakoke ‘ke fakamoʻoniʻi mei he ngaahi potu folofolá ko e Mīsaiá ʻa Sīsū.’” (Ngāue 17:3, 4; 20:20) Ko e ʻuhinga ia ʻe taha naʻe vave ai ʻa e “mole ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he Sepituakiní” ʻa e kau Siu tokolahi, fakatatau ki he mataotao Tohi Tapu ko F. F. Bruce.
ʻI hono maʻu hokohoko ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e ngaahi tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, naʻa nau fakatahaʻi ia mo e liliu Sepituakini ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, pea hoko ia ko e Tohi Tapu kakato ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní.
KO E VULIKEITA FAKA-LATINÁ
ʻI ha taʻu nai ʻe 300 hili ʻa e kakato ʻa e Tohi Tapú, naʻe faʻu ʻe ha mataotao fakalotu ko Jerome ha liliu faka-Latina ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia naʻe hoko ko e Vulikeita Faka-Latiná. Naʻe ʻosi ʻi ai ʻa e ngaahi liliu faka-Latina kehekehe ia, ko ia ko e hā naʻe toe fiemaʻu ai ha liliu foʻoú? Naʻe loto ʻa Jerome ke fakatonutonu ʻa e “ngaahi liliu hala, ngaahi fehālaaki mataʻāʻā mo e ngaahi tānaki mo e ngaahi toʻo mei ai naʻe ʻikai fiemaʻu,” ko e lau ia ʻa e The International Standard Bible Encyclopedia.
Naʻe fakatonutonu ʻe Jerome ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi hala ko iá. Ka ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻe fai ʻe he kau maʻu mafai ʻo e siasí ʻa e maumau lahi tahá! Naʻa nau talaki ko e Vulikeita Faka-Latiná ko e liliu Tohi Tapu pē ia kuo talí pea naʻe hokohoko pehē mai ia ʻi ha laui senituli! ʻI he ʻikai ke ne tokoniʻi ʻa e kakai lāuvalé ke nau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú, naʻe ʻai ʻe he Vulikeitá ia ʻa e Tohi Tapú ko ha tohi heʻikai mahinoʻi koeʻuhí naʻe faai mai pē ʻo ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻa e lea faka-Latiná.
TOE LAHI ANGE ʻA E NGAAHI LILIU FOʻOÚ
ʻI he taimi tatau, naʻe hokohoko atu hono faʻu ʻe he kakaí ha toe ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú—hangē ko ia naʻe ʻiloa ko e Peshitta faka-Sīliá ʻi he senituli hono nima T.S. nai. Ka ʻi he toki aʻu mai ki he senituli hono 14 naʻe fai ai ha ngaahi feinga foʻou ke ʻoange ʻa e Tohi Tapú ki he kakai lāuvale tokolahi ʻi heʻenau leá.
ʻI ʻIngilani ʻi he konga ki mui ʻo e senituli 14, naʻe kamata ai ʻe Sione Uikilifi ke fakaʻataʻatā mei he mafai ʻo ha lea ne mole atu ʻaki hono faʻu ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ko ha lea naʻe lava ke mahinongofua ki he kakai ʻi hono fonuá. ʻI he hili pē iá, naʻe fakaava ʻe he ngaahi founga pulusi tohi ʻa Johannes Gutenberg ʻa e matapā ki he kau mataotao Tohi Tapú ke nau faʻu mo tufaki ʻa e ngaahi liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea ʻoku lolotonga ngāueʻaki mo kehekehe ʻi he kotoa ʻo ʻIulopé.
ʻI he lahi ange ʻa e ngaahi liliu faka-Pilitāniá, naʻe fehuʻia ʻe he kau fakaangá ʻa e fiemaʻu ke faʻu ha ngaahi liliu kehekehe ʻi he lea tatau pē. Ko e faifekau Pilitānia ʻi he senituli 18 ko John Lewis naʻá ne tohi: “ʻOku tupu ʻa e leá ʻo motuʻa mo mahinongataʻa, ko ia ai ʻoku fiemaʻu ke toe vakaiʻi ʻa e Ngaahi Liliu motuʻá ke fakalea ʻi he Lea ʻoku ngāueʻakí, pea ke mahinoʻi ʻe he toʻutangata ʻoku lolotonga moʻuí.”
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ange ʻa e kau mataotao Tohi Tapú ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi liliu motuʻa angé. ʻOku nau maʻu ha mahino māʻalaʻala ange fekauʻaki mo e ngaahi lea motuʻa ʻo e Tohi Tapú, pea ʻoku nau maʻu ha ngaahi tatau tohinima motuʻa mo mahuʻinga ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe toki maʻu ki muí ni mai. ʻOku tokoni eni ke fakapapauʻi ʻoku tonu ange ʻa e muʻaki potutohi ʻo e Tohi Tapú.
Ko ia ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻa e ngaahi liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ʻa e tokanga fekauʻaki mo e niʻihi ʻo kinautolu. Ka ʻo kapau kuo ueʻi ʻa e kau fakalelei Tohi Tapú ʻe ha ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá ʻi hono ʻai ha liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú, ta ʻoku ʻaonga lahi ʻenau ngāué kiate kitautolu.