LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Mē p. 27-29
  • Founga Naʻe Tokoniʻi Ai ʻe Keio Hono Fanga Tokouá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga Naʻe Tokoniʻi Ai ʻe Keio Hono Fanga Tokouá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TOHI KI HA KAUMEʻA ʻOFEINA
  • “NAʻA NAU ʻALU ATÚ KOEʻUHI KO HONO HUAFÁ”
  • TOKONI ʻI HA TUʻUNGA FAINGATAʻA
  • ʻUHINGA LELEI KE FAI LELEI AI
  • NGAAHI LĒSONI MEI HE TOLU SIONÉ
  • Laka ko e Kau Kaungāngāue ʻi he Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • 3 Sione Meʻa ʻi Lotó
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Ngaahi Tohi ʻa Sioné mo e Tohi Siutasí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • ʻOku ʻIkai Totonu ke Tukuakiʻi ʻa Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Mē p. 27-29
Lau ‘e Keio ‘a e tohi ‘a e ‘apositolo ko Sioné

Founga Naʻe Tokoniʻi Ai ʻe Keio Hono Fanga Tokouá

NAʻE fehangahangai ʻa Keio mo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi mo e ngaahi pole ʻi he konga ki mui ʻo e ʻuluaki senitulí. Naʻe feinga ʻa e faʻahinga naʻa nau fakamafola ʻa e ngaahi akonaki loí ke fakavaivaiʻi mo fakamavahevaheʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. (1 Sio. 2:18, 19; 2 Sio. 7) Naʻe fakamafola ʻe ha tangata ko Taiotifi ha “talanoa fulikivanu” fekauʻaki mo e ʻapositolo ko Sioné mo e niʻihi kehé, naʻá ne fakafisi ke fai ha anga-talitali kakai ki he kau Kalisitiane fefonongaʻakí, pea feinga ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui heʻene faʻifaʻitakiʻangá. (3 Sio. 9, 10) Ko e meʻa ia naʻe hokó ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻa Sione kia Keió. Ko e tohi ʻa e ʻapositoló naʻe hiki nai ʻi he 98 T.S., ʻoku hā ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané “Ko e Tohi Hono Tolu ʻa Sioné.”

Neongo ʻa e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo Keió, naʻe hokohoko atu ʻene ngāue faitōnunga kia Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene fakahāhā e faitōnungá? Ko e hā ʻoku tau loto ai ke faʻifaʻitaki ʻi he ʻahó ni ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Keió? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tohi ʻa Sioné ke tau fai peheé?

TOHI KI HA KAUMEʻA ʻOFEINA

Ko e tokotaha-tohi ʻo e tohi hono Tolu ʻa Sioné ʻokú ne ui ʻa ia tonu “ko e tangataʻeiki.” Naʻe feʻunga pē ia ki heʻene tama fakalaumālie ʻofeina ko Keió ke ne ʻiloʻi ko e ʻapositolo ia ko Sioné. Naʻe lea loto-māfana ʻa Sione kia Keio ʻo ne pehē “ko e ʻofeiná, ʻa ia ʻoku ou ʻofa moʻoni aí.” Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Sione ʻa ʻene fakaʻamu ʻe lelei tatau ʻa e moʻui lelei fakalaumālie ʻa Keió mo ʻene moʻui lelei fakaesinó. Ko ha fakakaukau lelei ia mo ha lea fakaʻofoʻofa!—3 Sio. 1, 2, 4.

ʻOku pau pē nai ko Keió ko ha ʻovasia ʻi he fakatahaʻangá, ka ʻoku ʻikai ke lave fakahangatonu ʻa e tohí ia ki ai. Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sione ʻa Keio ʻi heʻene talitali ʻa e fanga tokouá neongo ko e kau sola kinautolu kiate ia. Naʻe vakai ʻa Sione ki he meʻá ni ko e fakamoʻoni ia ʻo e faitōnunga ʻa Keió, koeʻuhí ko hono fai ʻa e anga-talitali kakaí ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki maʻu pē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá.—Sēn. 18:1-8; 1 Tīm. 3:2; 3 Sio. 5.

Ko e lea ʻo e houngaʻia ʻa Sione ʻi he anga-talitali kakai ʻa Keio ki he fanga tokouá ʻoku hā mei ai naʻe fefonongaʻaki maʻu pē ʻa e kau Kalisitiané ʻi he feituʻu naʻe nofo ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné mo e ngaahi fakatahaʻangá, pea ʻoku hā mahino naʻe tala ange ʻe he kau fefonongaʻaki ko ení kia Sione ʻa e meʻa naʻa nau fetaulaki mo iá. Mahalo ko e founga eni naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi fakatahaʻanga ko ení.

Naʻe loto moʻoni ʻa e kau Kalisitiane fefonongaʻakí ke nofo mo e kaungātuí. Naʻe ongoongo kovi ʻaupito ʻa e fanga kiʻi fale talitali kakaí, kovi ʻenau ngāué pea lahi ʻa e ʻulungaanga taʻetāú. Ko ia ai, naʻe lava ke nofo ʻa e kau fefonongaʻaki fakapotopotó mo e ngaahi kaumeʻá; ʻa e kau Kalisitiane fefonongaʻakí mo e kau Kalisitiane ʻoku nau talitali kinautolú.

“NAʻA NAU ʻALU ATÚ KOEʻUHI KO HONO HUAFÁ”

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sione ʻa Keio ke ne toe fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí, he naʻe kole ange ʻe he ʻapositoló ke ne “tuku mai [ʻa e kau fefonongaʻakí] ʻi heʻenau fonongá ʻi ha founga ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá.” ʻI he meʻá ni, ko hono tuku mai ʻa e kau ʻaʻahí ʻi heʻenau fonongá naʻe ʻuhinga iá ke fakalato ʻenau ngaahi fiemaʻú ki he hoko atu ʻenau fonongá pea ʻoange ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau fiemaʻú kae ʻoua kuo nau aʻu ki he feituʻu ʻoku nau ʻalu ki aí. Naʻe hā mahino naʻe ʻosi fai eni ʻe Keio ki heʻene kau ʻaʻahi ki muʻá, koeʻuhí he naʻa nau tala ange kia Sione ʻa e ʻofa mo e tui ʻa e tokotaha naʻá ne talitali kinautolú.—3 Sio. 3, 6.

Ko e kau ʻaʻahí ʻoku pau pē ko e kau misinale, kau fakafofonga ʻo Sione, pe ko e kau ʻovasia fefonongaʻaki. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻa nau fefonongaʻaki holó koeʻuhí ko e ongoongo leleí. Naʻe pehē ʻe Sione: “Naʻa nau ʻalu atú koeʻuhi ko hono huafá.” (3 Sio. 7) Naʻe toki ʻosi atu pē ʻa e lave ʻa Sione ki he ʻOtuá (sio ki he veesi 6), ko ia ko e ʻasi ʻa e kupuʻi lea “koeʻuhi ko hono huafá” ʻoku ʻuhinga iá ki he huafa ʻo Sihová. Ko ia ai, ko e fanga tokouá ko e konga kinautolu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané pea naʻa nau tuha mo ha talitali māfana. ʻOku hangē ia ko e tohi ʻa Sioné: “ʻOku tau moʻuaʻaki ke fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai ki he faʻahinga peheé, ke tau hoko ai ko e ngaahi kaungāngāue ʻi he moʻoní.”—3 Sio. 8.

TOKONI ʻI HA TUʻUNGA FAINGATAʻA

Ko e ʻuhinga ʻa e tohi ʻa Sione kia Keió naʻe ʻikai ko haʻane fakamālō pē kiate ia. Naʻe toe loto ʻa Sione ke tokoniʻi ia ke ne fekuki mo ha palopalema mafatukituki. ʻI ha ʻuhinga, naʻe ʻikai ke loto-lelei ha mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ko Taiotifi ke fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí ki he kau Kalisitiane fefonongaʻakí. Naʻe aʻu ʻo ne feinga ke taʻofi ʻa e niʻihi kehé mei heʻenau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí—3 Sio. 9, 10.

ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe ʻikai loto ʻa e kau Kalisitiane faitōnungá ke nofo mo Taiotifi neongo kapau ne malava. Naʻá ne saiʻia ke tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakatahaʻangá, ne halaʻatā ke ne tokaʻi ʻa Sione, pea naʻá ne fakamafola ha talanoa fulikivanu fekauʻaki mo e ʻapositoló mo e niʻihi kehé. Neongo naʻe ʻikai ʻaupito ui ia ʻe Sione ko ha faiako loi, naʻe talitekeʻi ʻe Taiotifi ʻa e mafai ʻo e ʻapositoló. Ko e holi ʻa Taiotifi ke tuʻu-ki-muʻá mo ʻene fakakaukau taʻefakakalisitiané naʻe fehuʻia ai ʻene mateakí. Ko e meʻa naʻe hoko kia Taiotifí ʻoku fakatātaaʻi mai ai ʻa e tākiekina fakatupu māvahevahe ʻa ia ʻoku feinga nai ʻa e faʻahinga hīkisia mo fie tuʻu-ki-muʻá ke fakahūhū ki ha fakatahaʻanga. Ko ia naʻe tala ange ʻe Sione kia Keio, pea aʻu mai pē kiate kitautolu taki taha: “ʻOua ʻe faʻifaʻitaki ki he meʻa ʻoku koví.”—3 Sio. 11.

ʻUHINGA LELEI KE FAI LELEI AI

ʻI he ʻikai hangē ko Taiotifí, naʻe lave ʻa Sione ki ha Kalisitiane ko Temetelio ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. “Ko Temetelio kuo fai mai hono fakaongoongoleleiʻi . . . Ko hono moʻoní, ko kimautolu foki, ʻoku mau fakamoʻoni fekauʻaki mo e tokotaha ko iá,” ko e tohi ia ʻa Sioné, “pea ʻokú ke ʻiloʻi ko e fakamoʻoni ʻoku mau ʻoatú ʻoku moʻoni.” (3 Sio. 12) ʻOku pau pē naʻe fiemaʻu ʻe Temetelio ʻa e tokoni ʻa Keió, pea ʻi he tohi hono Tolu ʻa Sioné naʻe hoko ia ko e tohi fakafeʻiloaki mo e fakaongoongolelei ʻa e ʻapositoló. ʻOku pau pē ko Temetelio naʻá ne ʻave ʻa e tohí kia Keió. ʻI he hoko ko e taha ʻo e kau fakafofonga ʻo Sioné, pe ko ha ʻovasia fefonongaʻaki nai, ʻoku ngalingali naʻe toe fakaivimālohiʻi ʻe Temetelio ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Sioné.

Ko e hā naʻe enginaki ai ʻa Sione kia Keio ke hokohoko atu ʻene anga-talitali kakaí lolotonga ia naʻá ne ʻosi fai pehē? Naʻe sio ʻa Sione ki ha fiemaʻu ke fakaivimālohiʻi ʻa e loto-toʻa ʻa Keió? Naʻe hohaʻa ʻa e ʻapositoló naʻa toumoua nai ʻa Keio koeʻuhi ko e feinga ʻa Taiotifi ke tuli ʻa e kau Kalisitiane anga-talitali kakaí mei he fakatahaʻangá? Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sione ʻa Keio ʻaki ʻa e leá ni: “Ko e tokotaha ʻoku faileleí ko ʻene tupu mai ʻaʻana mei he ʻOtuá.” (3 Sio. 11) Ko ha ʻuhinga lelei ʻaupito ia ke failelei ai pea hokohoko atu ʻa e fai peheé.

Naʻe ueʻi ʻe he tohi ʻa Sioné ʻa Keio ke hokohoko atu ʻa e anga-talitali kakaí? Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono fakatolonga mai ʻa e tohi hono Tolu ʻa Sioné ʻi he Tohi Tapú pea naʻe ʻomai ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “faʻifaʻitaki ki he meʻa ʻoku leleí” ʻoku fakahuʻunga ai naʻe pehē.

NGAAHI LĒSONI MEI HE TOLU SIONÉ

ʻOku ʻikai ha toe meʻa kehe ke tau ʻilo ai ʻo fekauʻaki mo hotau tokoua ʻofeina ʻo e kuonga muʻá, ʻa Keio. Kae kehe, ko e fakalika nounou ko eni ki heʻene moʻuí ʻe lava ke tau ako mei ai.

Fakaa‘u atu ‘e ha fāmili ‘a e anga-talitali kakaí ki ha ongo me‘a ‘aki ‘a e kai fakataha mo kinaua

Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ai ke tau “muimui ʻi he ʻalunga ʻo e anga-talitali kakaí”?

ʻUluakí, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau moʻuaʻaki ʻetau ʻilo fekauʻaki mo e moʻoní ki he faʻahinga faitōnunga naʻa nau loto-lelei ke fefonongaʻaki holo ke fakaʻilo mai ia kiate kitautolú. Ko e moʻoni, ko e mēmipa kotoa pē ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi onopōní ʻoku ʻikai ke nau fononga ʻi ha fuʻu vaha mamaʻo koeʻuhi ko e ongoongo leleí. Kae kehe, hangē ko Keió, ʻe lava ke tau poupou mo fakalototoʻaʻi ʻi ha founga ʻa e faʻahinga ʻoku nau fefonongaʻakí, hangē ko e ʻovasia sēketí mo hono uaifí. Pe ko ʻetau malava nai ke ʻoatu ha poupou ʻaonga ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hiki ki ha feituʻu fakalotofonua pē, pe ki muli, ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko ia tau “muimui ʻi he ʻalunga ʻo e anga-talitali kakaí.”—Loma 12:13; 1 Tīm. 5:9, 10.

Uá, ʻoku totonu ke ʻoua te tau ofo kapau ʻe faifai ange pea poleʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻi he fakatahaʻangá he ʻahó ni. Naʻe poleʻi ʻa e mafai ʻo Sioné; pea pehē ki he ʻapositolo ko Paulá. (2 Kol. 10:7-12; 12:11-13) Ko ia ai, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí kapau ʻoku tau fetaulaki mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa meimei tatau mei ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá? Naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa Tīmote: “Ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne kē, ka ʻoku fiemaʻu ke ne hoko ʻo anga-fakaalaala ki he tokotaha kotoa pē, taau ke faiako, mo fakahāhā ʻa e faʻamataʻofi ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha faihala kiate iá, ʻo akoʻi ʻi he anga-malū ʻa e faʻahinga ʻoku fakafepakí.” ʻI heʻetau tauhi maʻu ʻa e anga-maluú naʻa mo e taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai kitautolú, ʻe faifai atu pē ʻo ueʻi nai ai ʻa e kau fakaanga ʻe niʻihi ke fakatonutonu ʻenau fakakaukaú. ʻI heʻene peheé, ʻe ʻai ʻe Sihova “ke nau fakatomala, ʻo taki atu ai ki ha ʻilo totonu ki he moʻoní.”—2 Tīm. 2:24, 25.

Tolú, ko e kaungā-Kalisitiane ʻoku nau tauhi mateaki kia Sihova neongo ʻa e fakafepakí ʻoku fiemaʻu ke fakamālōʻiaʻi kinautolu pea fakaongoongoleleiʻi loto-māfana koeʻuhi ko ʻenau faitōnungá. Naʻe fakalototoʻaʻi moʻoni ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa Keio pea fakapapauʻi ange naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. ʻOku totonu ke pehē pē mo e kau mātuʻa he ʻaho ní ʻo muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sioné ʻaki ʻenau fakalototoʻaʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné koeʻuhí ke ʻoua “te nau ongosia.”—ʻAi. 40:31; 1 Tes. 5:11.

ʻI hono faʻuʻaki ʻa e foʻi lea pē ʻe 219 he konga tohi faka-Kalisí, ko e tohi mei he ʻapositolo ko Sioné kia Keió ʻa e tohi nounou taha ʻi he Tohi Tapú. Ka ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share