ʻAi ke ʻIloa ʻa e Huafa mo e Ngaahi Ngāue ʻa Sihová
1 “Fakafetaʻi kia Sihova, kailavaki hono huafa; fakaʻilo ʻene ngaahi ngaue ki he ngaahi faʻahinga. . . . ke fiefia ʻa e loto ʻo haʻa kumi kia Sihova.” (Sāme 105:1, 3) Ko e tokotaha-tohi-sāme naʻá ne tohi ʻa e ngaahi lea ko iá naʻá ne maʻu ʻa e fiefia lahi fakafoʻituitui ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova pea mo ʻene “ngaahi ngaue.” Ko e hā ʻa e ngaahi ngāué? ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko e ngaahi ngāue ko ia ʻoku fekauʻaki mo e tuʻunga-tuʻi lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá pea mo e “ongoongo ʻene fakamoʻui.”—Sāme 96:2, 3; 145:11, 12.
2 ʻI heʻetau ofi atu ki he faʻahitaʻu Fakamanatu ʻo e 2001, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fiefia ai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa Sihova mo kitautolú. ʻO anga-fēfē? Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai toe fehuʻia, ko e kātoanga lahi taha ia ʻo e taʻú ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku ʻikai ha toe kātoanga kehe ia ʻe hangē ko iá ʻi he fekauʻaki mo hono mahuʻingá, taumuʻá, pe ngāué. Ko e taimi ʻeni kiate kitautolu kotoa ke tau manatuʻi ai ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū ke tokonaki mai ai ʻa e ngaahi founga ki hotau fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Fakamanatú, ʻoku fakaenatula pē ʻetau ʻamanekina ke sio ki ha tupulaki ʻo e ngāué ʻi he malaʻe malangá, ʻi heʻetau ʻai ke ʻiloa ʻa e ‘ongoongo lelei ʻo e fakamoʻuí’!
3 Te Ke Tāimuʻa Tokoni? Ko e lekooti ʻeni ʻo e tokolahi naʻe hoko ʻi he kau tāumuʻa tokoni ʻi Maʻasi mo ʻEpelelí. Ko e fika māʻolunga taha ki he ngaahi fonua ʻi he malumalu ʻo e vaʻá ʻeni: Haʻamoa—98; Haʻamoa ʻAmelika—44; Tonga—14. ʻI he taʻú ni, ʻe lava ke tau ʻai ʻa Maʻasi mo ʻEpeleli ko ha ongo māhina makehe ia ke fakalahi ai ʻa e ngāue ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻOku ʻi ai ʻa e Tokonaki ʻe nima ʻi Maʻasi, pea ʻoku ʻi ai ʻa e Sāpate ʻe nima ʻi ʻEpeleli. ʻI hono palani ʻa e ngaahi ʻaho ngāue kakato ʻi he ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké, ko e kau malanga tokolahi ʻoku nau ngāue taimi-kakató kuo nau ʻiloʻi ko e ngāue tāimuʻa tokoní ʻoku malava ke nau aʻu ki ai. Ke aʻusia ʻa e fiemaʻu ʻo e houa ʻe 50 ʻi he māhiná, ko ha tāimuʻa tokoni ʻoku fiemaʻu ke ne fakaʻavalisi ʻa e houa nai ʻe 12 ʻi he uike taki taha. Fakakaukau lelei ki he taimi-tēpile kuo fokotuʻu mai ʻi he puha he peesi 4. ʻE feʻunga ha taha ʻo e meʻá ni mo ho ngaahi tuʻungá? Kapau ʻe ʻikai, mahalo te ke lava ʻo ʻai haʻo taimi-tēpile pē ʻaʻau ke ke tāimuʻa tokoni ai ʻi Maʻasi mo ʻEpeleli ko ʻení.
4 ʻOku totonu ke kamata ʻa e kau mātuʻá he taimí ni ke langa hake ʻa e loto-māfana mo e poupou ki he fakalahi ʻo e ngāue fakamalangá. ʻI he taʻu kuo ʻosí ʻi ha fakatahaʻanga ʻe taha ʻa ia naʻe hoko kotoa ai ʻa e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ko e kau tāimuʻa tokoni, ko e toko 64 mei he toko 121 ʻo e kau malangá naʻa nau tāimuʻa ʻi ʻEpeleli! Naʻe toe fiefia foki ʻa e fakatahaʻangá ʻi he sio ki he kau malanga teʻeki papitaiso ʻe toko ono ʻoku nau kamata līpooti ʻi Maʻasi mo ʻEpeleli. Ko e moʻoni, ko e taimi lelei taha ʻeni ki he fānaú mo e faʻahinga foʻoú ke nau kole ki he kau mātuʻá pe ʻoku nau taau ke kamata kau ʻi he ngāue fakaefakamoʻoni ki he kakaí.
5 Ko e Feinga Makehé ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Ngaahi Tāpuaki: Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻoku nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa makehe pea fai ha feinga lahi angé ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. ʻOku tautefito nai hono fai ʻe he ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ha fakamamafa ke ʻosiki ʻa e feituʻu ʻoku tātātaha hono ngāueʻí, ʻo tokangataha ki he ngaahi founga kehe ʻo e faifakamoʻoní, pe fakamamafaʻi ʻa e faifakamoʻoni telefoní—ko ha founga ola lelei ki he fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻikai-ʻi-ʻapí pea mo e ngaahi nofoʻanga ʻoku ʻikai malava ke aʻu ki aí.
6 ʻOku totonu ke taʻofi taʻealakalofi ʻe he mahamahakí pe taʻumotuʻá ha taha mei heʻene kau ʻi he lahi taha ʻe malavá ki he ngāue fakamalangá? ʻOku ʻikai pehē ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine taʻu 86 ʻokú ne kanisā naʻá ne ngāue tāimuʻa tokoni ʻi ʻEpeleli neongo ʻa e fefulofulai ʻa hono ongo vaʻé. Ko e faifakamoʻoni telefoní naʻá ne ʻai ai ia ke ne malava ke kau kakato ʻi he ngāué, ʻo fakalahi ai ʻene fakahīkihiki kia Sihová. Ko e meʻá ni naʻe ʻi ai ha ola fakaueʻiloto fakatouʻosi kiate ia pea mo e fakatahaʻangá.
7 Teuteu Lelei ki he Fakamanatú: ʻOku tō ʻa e Fakamanatu ʻi he taʻu ní ʻi ʻEpeleli 8. Koeʻuhí ko ha Sāpate ʻeni, ʻoku totonu ke malava ha tokolahi ange ke nau maʻu ia. Te tau maʻu nai ʻa e kau maʻu Fakamanatu tokolahi tahá kapau te tau fai ʻetau tafaʻakí ʻaki (1) ʻetau maʻu ʻa e Fakamanatú ʻe kitautolu pea (2) fakaafeʻi ha niʻihi ke kau fakataha mo kitautolu ʻi he Fakamanatú. Ko hai ʻoku totonu ke tau fakaafeʻí?
8 Vakaiʻi ʻa hoʻo ngaahi lēkooti ngāue fakamalanga fakafoʻituituí ki he ngaahi hingoa ʻo e faʻahinga naʻa nau fakahaaʻi nai ha mahuʻingaʻia ʻi he moʻoní, neongo ʻoku ʻikai te ke faʻa ʻaʻahi maʻu pē kiate kinautolu. ʻI he uike ʻe ua pe tolu ki muʻa ʻi he Fakamanatú, tokangataha ke ʻaʻahi kiate kinautolu kotoa ko ʻení fakataha mo e tohi fakaafe ki he Fakamanatú. Kapau ʻoku fakaʻatā ʻe ho ngaahi tuʻungá, tala ange te ke ʻave ha faʻahinga te nau saiʻia ke maʻu Fakamanatú.
9 ʻI he ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki kotoa ai ʻa e ngaahi tohi fakaafe kuo ʻosi pulusi ki he Fakamanatú. ʻOku totonu ki he kau sekelitali ʻa e fakatahaʻangá ke nau fakapapauʻi ke ʻai ʻa e ngaahi tohi fakaafé ke ala maʻu ʻi ha taimi feʻunga ke tufa ʻe he tokotaha kotoa. Te ke loto nai ke taipeʻi pe tohiʻi lelei ʻa e taimi mo e feituʻu ki he Fakamanatú ʻi lalo ʻi he tohi fakaafé. Pe ko hoʻo fakakau nai ha lauʻipepa tuʻuaki ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tuʻasila ʻo e Fale Fakatahaʻangá kapau ko e feituʻu ia ʻe fai ai ʻa hoʻo Fakamanatú. Ko ha fakamanatu, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ko e ngaahi tohi fakaafe ki he Fakamanatú ʻoku totonu ke ʻoatu tāutaha ia ki he tokotaha-ʻapí.
10 Manatuʻi ʻa e Faʻahinga ʻOku ʻIkai ke Longomoʻuí: Ko ha fakatupunga fiefia ia ʻi he taimi ʻoku fakatapui ai ha tokotaha ako Tohitapu ʻa ia tonu kia Sihova pea fakahaaʻi ʻeni ʻaki ha uku ʻi he vaí. Ko ia, ʻi he taʻu taki taha, ʻoku tuku ʻe he niʻihi ʻi hotau lotolotongá ʻenau feohi mo kitautolú, pea ʻoku ʻikai te nau talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e huafa pea mo e ngaahi ngāue ʻa Sihová. ʻOku tau maʻu ha ʻuhinga lelei ke tokanga ki ai. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻikai ke longomoʻuí ʻoku ʻikai te nau liʻaki ʻa e moʻoní, ʻoku nau taʻofi nai ʻenau malangá koeʻuhí ko ha fakalotosiʻi, ngaahi palopalema fakafoʻituitui, pe ko e ngaahi loto-moʻua kehe ʻi he moʻuí. (Mt. 13:20-22) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻi ha tuʻunga vaivai fakalaumālié ʻoku nau fiemaʻu ha tokoni ke nau foki ai ki he fakatahaʻangá ki muʻa ke folo kinautolu ʻe he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. (1 Pita 5:8) Ko e faʻahitaʻu Fakamanatu ko ʻení ʻoku tau fiemaʻu ke fai ha feinga makehe ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga taau kotoa ʻoku ʻikai ke nau longomoʻuí ke nau toe kau ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.
11 ʻOku totonu ki he sekelitali ʻo e fakatahaʻangá ke ne fakatokanga ki he kau faiako ako tohí fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻi heʻenau kulupú ʻoku ʻikai te nau longomoʻuí. ʻE takimuʻa ʻa e Kōmiti Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá ʻi hono fokotuʻutuʻu ha ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipi ke fai ki he faʻahinga kotoa pē ʻoku ʻikai ke longomoʻuí. Kapau ʻoku fakapapauʻi ʻe maʻu ʻaonga ʻa e tokotaha tāutaha mei ha ako Tohitapu fakafoʻituitui, ʻoku totonu ke fili ʻe he kōmiti ngāué pe ko hai ʻe feʻunga lelei taha ke ne fakahoko ʻa e akó. Neongo ʻe ʻikai nai fiemaʻu ke fai ʻa e akó ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa, ko e tokotaha naʻe vaheʻi ke ne fai iá te ne līpooti nai ʻa e taimí, ngaahi toe ʻaʻahí, pea mo e ako Tohitapú.
12 ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí ko ha tuofefine naʻe ngāue mei he fale ki he falé naʻá ne tuʻuaki ha ongo makasini ki ha talavou ʻi he halá. Naʻá ne fakahā ko hono uaifí ko ha Fakamoʻoni naʻe ʻikai ke longomoʻui. Naʻá ne ʻeke ʻa e feituʻu ʻoku tuʻu ai ʻa e Fale Fakatahaʻangá pea naʻá ne fakaafeʻi ʻa e tuofefiné ke ʻaʻahi ange kiate ia pea mo hono uaifí. Ko hono olá, naʻe maʻu ʻe he ongo meʻa malí ʻa e fakataha hoko maí pea naʻá na loto-lelei ki ha ako Tohitapu.
13 Mateuteu ki ha Ngāue Lahi Ange! Ko e tokotaha-tohi-sāme ko ia naʻá ne talaki ʻo pehē ʻoku totonu ke ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa pea mo e ngaahi ngāue ʻa Sihová naʻá ne tānaki mai: “Hiva ki heʻene ʻAfio, ta haape ki heʻene ʻAfio, fakalaulauloto ki heʻene ngaahi ngaue fakaofo. Polepole ʻi hono huafa tapuha.” (Sāme 105:2, 3) ʻAi ke tau fakahāhā ʻetau tokanga ki he huafa lahi ʻo Sihová pea mo ʻene “ngaahi ngaue fakaofo” ʻaki hono fakalahi ʻetau ngaahi feinga ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻo ʻai ʻeni ko e faʻahitaʻu Fakamanatu lahi tahá!
[Puha ʻi he peesi 4]
Ko e Ngaahi Founga Kehekehe ke Fakataimi-Tēpileʻi Ai ʻa e Houa ʻe 12 ʻi he Uike ki he Tāimuʻa Tokoní
ʻAho Ngaahi Houa
Mōnite 1 2 − −
Tūsite 1 − 3 −
Pulelulu 1 2 − 5
Tuʻapulelulu 1 − 3 −
Falaite 1 2 − −
Tokonaki 5 4 3 5
Sāpate 2 2 3 2
Fakakātoa: 12 12 12 12
ʻE ʻaonga ha taha ʻo e taimi-tēpile ko ʻení kiate koe? Kapau ʻe ʻikai, ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻai ai pē haʻo taimi-tēpilé?