LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g02 1/8 p. 8-12
  • ʻE Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tokoni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tokoni
  • ʻĀ Hake!—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fehangahangai mo e Ngaahi Palopalema Tefitó
  • Talanoa ki ha Taha
  • Ko Hono Maʻu ʻa e Tokoni ʻOku Fiemaʻú
  • ʻOku Mahuʻinga Hoʻo Moʻuí ki he Niʻihi Kehé
  • ʻUhinga ʻOku Foʻi Ai ʻa e Kakaí ʻi he Moʻuí
    ʻĀ Hake!—2002
  • ʻOku Ou Fie Mate​​—ʻE Lava ke Tokoniʻi Au ʻe he Tohi Tapú ʻi Haʻaku Fakakaukau Taonakita?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Ko ha Palopalema ʻi Māmani Lahi
    ʻĀ Hake!—2002
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2002
g02 1/8 p. 8-12

ʻE Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tokoni

‘KO E foʻiʻakau fakamohe ʻe fā-hiva ʻi ha ipu. Te u folo ia pe ʻikai?’ ko e fehuʻi ia kiate ia tonu ʻa ha tangata taʻu 28 ʻi Suisalani. Naʻe liʻaki ia ʻe hono uaifí mo e fānaú, pea naʻe hoko ai ha loto-mafasia lahi. Neongo ia, hili hono folo ʻa e faitoʻó, naʻá ne pehē hifo kiate ia: ‘ʻIkai. ʻOku ʻikai te u fie mate!’ Ko e meʻa mālié, he naʻá ne moʻui ke fai ʻa e talanoá. Ko e ngaahi fakaʻaiʻai fakaetaonakitá ʻoku ʻikai ke iku maʻu pē ia ki he mate.

Ko Alex Crosby ʻo e Ngaahi Senitā U.S ki he Mapuleʻi mo Taʻofi ʻa e Mahakí naʻá ne pehē fekauʻaki mo e ngaahi feinga taonakita ʻi he taʻu hongofulu tupú: “Kapau te ke lava ʻo taʻotaʻofi ia naʻa mo ha ʻi ha ngaahi houa siʻi pē, ʻe lava ke ke fakangata ia. ʻI he tuʻu vahaʻa ʻo taʻofí, ʻe lava ke ke taʻofi ai ha tokolahi mei heʻenau laka atu ke fakahoko ha taonakitá. Te ke lava ke fakahaofi ai ʻenau moʻuí.”

Lolotonga ʻa e ngāue ʻi he Senitā Fakahaofi-Moʻui mo Fakavavevave ʻi he Kolisi Fakafaitoʻo ʻo Siapaní, naʻe tokoniʻi ai ʻe Palōfesa Hisashi Kurosawa ʻa e kakai fakakaukau taonakita ʻe laui teau ke toe fakafoki mai ʻenau loto ke moʻuí. ʻIo, ʻi ha faʻahinga founga ʻo e tuʻu vahaʻá, ʻe lava ke fakahaofi ai ʻa e ngaahi moʻuí. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú?

Fehangahangai mo e Ngaahi Palopalema Tefitó

Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku pehē ʻe he kau fakatotoló ko e peseti ʻe 90 ʻo e faʻahinga naʻa nau taonakitá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi mahaki fakaeʻatamai pe ko e ngaahi palopalema ʻo hono ngāuekoviʻaki ʻo ha meʻa. Ko ia ai, ko Eve K. Mościcki, ʻo e Kautaha U.S Fakafonua ki he Moʻuilelei Fakaʻatamaí, ʻokú ne pehē: “Ko e ʻamanaki lahi taha ki hono taʻofi ʻo e taonakitá ʻi he ngaahi kulupu taʻumotuʻa kotoa pē ko hono taʻofi ʻo e ngaahi mahaki fakaʻatamaí mo fakatupu maʻunimaá.”

ʻOku fakamamahí, he ko e tokolahi ʻoku nau fuesia ʻa e ngaahi mahaki peheé ʻoku ʻikai te nau hehema ke kumi tokoni. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? “Koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻa e tomuʻa fehiʻa lahi ʻi he sōsaietí,” ko e fakamatala ia ʻa Yoshitomo Takahashi ʻo e Kautaha Fakakolomuʻa Tōkiō ki he Mahaki Fakaʻatamaí. ʻOkú ne tānaki mai ko hono olá, naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi lelei ʻoku ʻikai te nau saí ʻoku nau toumoua ke kumi leva ha faitoʻo.

Neongo ia, ʻoku ʻikai tuku ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi ke taʻofi kinautolu ʻe he maá. Ko Hiroshi Ogawa, ko ha faifakamatala televīsone ʻiloa ʻa ia naʻá ne fakalele ʻa ʻene fakaʻaliʻali pē ʻaʻana ʻi Siapani ʻi he taʻu ʻe 17, naʻá ne fakahaaʻi fakahāhā ʻokú ne faingataʻaʻia ʻi he loto-mafasiá pea naʻe aʻu ʻo ne ʻi he tuʻunga meimei taonakita. “ʻOku fakatatau ʻa e loto-mafasiá ki ha fofonu anga-maheni ʻokú ne uesia ʻa e ʻatamaí,” ko e lau ia ʻa Ogawa. ʻOku lava ke maʻu ia ʻe ha taha pē, ko ʻene fakamatalá ia, ka ʻoku malava ke toe fai ha fakaakeake.

Talanoa ki ha Taha

“ʻI he taimi ʻoku tokotaha ai ha taha mo ʻene palopalemá, ʻokú ne faʻa sio leva ki ai ʻoku ʻi he tuʻunga fuʻu lahi taʻefakatataua pea ʻoku ʻikai ala solova,” ko e lau ia ʻa Béla Buda, ko e ʻōfisa moʻui Hungali naʻe lave ki ai ki muʻa angé. Ko e fakamatala ko ení ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fakapotopoto ʻo e palōveepi motuʻa ʻi he Tohitapú: “Ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana: neongo pe ko e ha ha faleʻi ʻe fai, te ne ina ki ai.”—Palovepi 18:1.

Fanongo ki he ngaahi lea fakapotopoto ko iá. ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa koe tonu ke ke fāinga tokotaha ʻi ha ngaahi palopalema taulōfuʻu lahi fau fakafoʻituitui. Kumi ki ha taha ʻe lava ke ke tuʻanaki ki ai pea ʻe lava ke ke falala ki ai. ‘Ka,’ te ke pehē nai, ‘ʻOku ʻikai ha taha ia ke u falala ki ai.’ Fakatatau ki he palōfesinale ki he moʻuilelei fakaeʻatamaí ko Toketā Naoki Sato, ʻoku ongoʻi pehē ʻa e tokolahi. Naʻe fakahā ʻe Sato ʻe fakaʻehiʻehi nai ʻa e kau mahakí ʻi he falala ki he niʻihi kehé koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau loto ke fakahaaʻi honau ngaahi vaivaiʻangá.

Ko fē ʻe lava ke hanga ki ai ha taha, ki ha taha ke fanongó? ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ʻe lava ke ne kole ki he tokoni ʻa ha senitā taʻofi taonakita pe ko ha laine telefoni moʻui ki he faingataʻaʻiá pe kumi ki ha toketā fakafaitoʻo ongoongo lelei ʻoku feangai mo e ngaahi palopalema fakaeongó. Ka ʻoku toe ʻiloʻi ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ha toe matavai ʻe taha ʻo e tokoní—ko e lotú. ʻE lava fēfē ke tokoni ia?

Ko Hono Maʻu ʻa e Tokoni ʻOku Fiemaʻú

Ko Marin, ko ha tokotaha faingataʻaʻia ʻi Pulukālia, naʻá ne maʻu ha holi mālohi ke ne tāmateʻi pē ia. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne maʻu fāinoa ai ʻa e pepa fakalotu Ko e Taua Leʻo, ko ha tohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali ʻa e fakaafe ʻi he makasiní ke maʻu ha ʻaʻahi fakafoʻituitui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku fakamatala ʻa Marin ki he meʻa naʻe hokó: “Naʻá ku ako meiate kinautolu ko e moʻuí ko ha meʻaʻofa ia mei heʻetau Tamai fakahēvaní pea ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻa e totonu ke fakatupu ha maumau kiate kitautolu tonu pe fakangata loto-lelei ʻetau moʻuí. Ko ia ai, naʻá ku fulihi ʻa ʻeku holi ki muʻa ke taonakitá pea hoko ʻo toe ʻofa ʻi he moʻuí!” Naʻe toe maʻu ʻe Marin ʻa e poupou anga-ʻofa mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. Neongo ʻene kei hoko ko ha tokotaha faingataʻaʻiá, ʻokú ne pehē: “ʻOku fakafiefia mo nonga he taimí ni ʻa hoku ngaahi ʻahó, pea ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi meʻa lelei ke fai—naʻa mo ʻene lahi ange ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ki aí! Ko e meʻá ni kotoa ʻoku ou moʻuaʻaki ia kia Sihova pea ki heʻene Kau Fakamoʻoní.”

Ko e talavou Suisalani naʻe lave ki ai ʻi he kamatá naʻá ne maʻu foki ʻa e tokoni mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne fakamatala he ʻahó ni ki he “anga-ʻofa ʻa ha fāmili Kalisitiane” ʻa ia naʻa nau ʻave ia ki honau ʻapí. ʻOkú ne tānaki mai: “Ki mui ai, naʻe taufetongi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga [ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová] ʻi hono fakaafeʻi au ki ha ngaahi houa kai ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi aú ko e ʻikai ngata pē ʻi he fai kiate au ʻa e anga-talitali kakaí ka ko e toe malava foki ke talanoa ki ha tahá.”

Naʻe fakalototoʻaʻi lahi ʻa e tangata ko ení ʻe he meʻa naʻá ne ako ʻi he Tohitapú, tautefito ʻi he taimi naʻá ne ako ai fekauʻaki mo e ʻofa ʻoku ongoʻi ʻe he ʻOtua moʻoni ko Sihová ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:​16) Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e telinga fiefanongo ke fanongo mai kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke ‘lilingi ai ho lotó’ ʻi hono ʻaó. (Sāme 62:8) ‘Ko hono ongo foʻi fofongá ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa,’ ʻo ʻikai ke fakasio hala ʻaki ki he kakaí, ka ‘ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate iá.’ (2 Kalonikali 16:9) ʻOku fakapapau mai ʻa Sihova kiate kitautolu: “ʻOua ʻe manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe ʻe au; ʻoua ʻe kilokilo holo, he ko ho ʻOtua au: te u poupou koe ʻe au; ʻio, te u tokoni kiate koe; ʻio, te u pukepuke koe ʻaki ʻa e toʻomataʻu o ʻeku faitotonu.”—Aisea 41:10.

Fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha māmani foʻoú, naʻe pehē ʻe he tangata Suisalaní: “Kuo tokoniʻi lahi au ʻe he meʻá ni ke fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻo ʻeku ongoʻi feifeitamakí.” Ko e ʻamanakí ni, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ko e “taula hotau laumalie,” ʻoku kau ki ai ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi he māmaní.—Hepelu 6:19; Sāme 37:​10, 11, 29.

ʻOku Mahuʻinga Hoʻo Moʻuí ki he Niʻihi Kehé

Ko e moʻoni, te ke fehangahangai nai mo e ngaahi tuʻunga te ne ʻai koe ke ke ongoʻi ʻokú ke mātuʻaki tokotaha fakaʻaufuli ai pea ko hoʻo maté ʻe ʻikai ke mahuʻinga ia ki ha taha. Neongo ia, manatuʻi: ʻOku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e ongoʻi tokotahá mo e hoko ʻo tokotahá. ʻI he taimi ʻo e Tohitapú, naʻe aʻu ai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ki ha tuʻunga loto-mafasia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē kia Sihova: “Ko hoʻo kau palofita kuo nau tamateʻi ʻaki ʻa e heleta: pea ko au pe ʻoku ou toe toko taha.” ʻIo, naʻe mātuʻaki ongoʻi ʻe ʻIlaisiā naʻá ne tokotaha fakaʻaufuli—pea ʻikai ʻi he taʻehaʻuhinga. Ko ha fuʻu tokolahi ʻo hono kaungā palōfitá naʻe tāmateʻi. Naʻá ne maʻu ʻe ia tonu ha fakamanamanaʻi ke mate, pea naʻá ne hola ke ne moʻui. Ka naʻá ne tokotaha moʻoni? ʻIkai. Naʻe tuku ʻe Sihova ke ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha kakai mateaki ʻe toko 7,000 nai, ʻa ia ʻi he hangē ko iá, naʻa nau feinga loto-tōnunga ke tauhi ki he ʻOtua moʻoní ʻi he ngaahi taimi fakalilifu ko iá. (1 Tuʻi 19:​1-18) Ko ia ai, fēfē koe? ʻOku malava ke pehē ʻoku ʻikai te ke tokotaha ʻo hangē ko hoʻo ongoʻí?

ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau tokanga fekauʻaki mo koe. Te ke fakakaukau nai ki hoʻo ongo mātuʻá, ko ho hoá, ko hoʻo fānaú mo ho ngaahi kaumeʻá. Ka ʻoku ʻi ai mo e toe tokolahi ange. ʻI he fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻiate koe, te nau fanongo kiate koe pea te nau lotu fakataha mo koe pea maʻau. (Semisi 5:​14, 15) Pea neongo kapau ʻe ʻikai lava ia ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa kotoa ʻo e tangatá, ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki koe. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita ʻo e kuonga muʻá: “Neongo ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” (Sāme 27:10) ʻIo, ko Sihová ʻokú ne “tokanga kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7, NW) ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻokú ke mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa Sihová.

Ko e moʻuí ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko nai ai ʻa e moʻuí ia ʻo ongo lahi ange hangē ha kavengá ʻi heʻene hoko ko ha meʻaʻofá. Neongo ia, ʻe lava ke ke fakaʻuta atu, ki he anga ʻo e ongoʻi te ke maʻú kapau te ke foaki ha meʻaʻofa mahuʻinga ki ha taha ʻa ia te ne lī leva ia ki muʻa ke ne ngāueʻaki moʻoni iá? Ko kitautolu faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá kuo tātātaha ke tau kamata ke ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e moʻui ʻoku tau moʻuiʻaki he taimi ní ʻoku ʻikai ko e “moʻui moʻoni” ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. (1 Timote 6:​19) ʻIo, ʻi he kahaʻu ofi maí ʻe hoko ai ʻetau moʻuí ʻo kakato, mohu ʻuhinga mo fiefia lahi ange. Anga-fēfē?

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “[Ko e ʻOtuá] te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:​3, 4) Feinga ke fakaʻuta atu pe ʻe fēfē hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi lea ko iá. ʻOua ʻe fakavave. Feinga ke faʻu ha fakatātā fakaeʻatamai kakato mo fakamānako. Ko e fakatātā ko iá ʻoku ʻikai ko ha fakaʻānaua taʻemoʻoni pē. ʻI hoʻo fakalaulauloto atu ki he anga ʻo e feangai ʻa Sihova mo hono kakaí ʻi he kuohilí, ʻe tupulaki ai hoʻo tuipau kiate iá pea ʻe lava ke hoko ai ʻa e fakatātā ko iá ʻo toe moʻoni lahi ange ai kiate koe.​—Sāme 136:​1-​26.

ʻE fiemaʻu nai ha taimi ki muʻa ke ke toe maʻu kakato mai ai ʻa hoʻo holi ke moʻuí. Hokohoko atu ʻa e lotu ki he ‘Otua oe fiemalie kotoabe; Aia okú ne fakafiemalieʻi akitautolu i he e tau mamahi kotoabe.’ (2 Kolinito 1:​3, 4, PM; Loma 12:12; 1 Tesalonaika 5:17) ʻE ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻú. Te ne akoʻi kiate koe ʻoku mahuʻinga ʻa e moʻuí.​—Aisea 40:29.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻE Lava Fēfē Ke Ke Tokoniʻi ha Taha ʻOku Ngali Fakakaukau Taonakita?

Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku fakahaaʻi fakapulipuli atu ʻe ha taha kiate koe ʻokú ne loto ke fakahoko ha taonakita? “Hoko ko ha tokotaha fanongo lelei,” ko e fakahinohino ia ʻa e Ngaahi Senitā U.S. ki he Mapuleʻi mo e Taʻofi ʻo e Mahakí (CDC). Tuku ke ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí. Neongo ia, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku fakamavahevahe ʻa e tokotaha fakakaukau taonakitá pea ʻikai ke faʻa talanoa. Fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e mamahi pe taʻehaʻamanaki ʻoku hoko kiate iá. Kapau te ke lave anga-ʻofa ki ha ngaahi liliu tefito kuó ke fakatokangaʻi ʻi heʻene tōʻongá, te ke ueʻi nai ai ia ke ne talanoa atu pea falala atu ai kiate koe.

Lolotonga ʻa e fanongó, fakahaaʻi ʻa e kaungāongoʻi. “ʻOku mahuʻinga ke fakamamafaʻi ko e moʻui ʻa e tokotahá ʻoku mahuʻinga ia kiate koe pea ki he niʻihi kehé,” ko e lau ia ʻa e CDC. ʻAi ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ʻe hanga ai ʻe heʻene maté ʻo lōmekina koe pea pehē ki he niʻihi kehé. Tokoniʻi ʻa e tokotahá ke ne sio ʻoku tokanga mai ʻa hono Tokotaha-Fakatupú fekauʻaki mo ia.—1 Pita 5:7.

ʻOku toe poupouʻi ʻe he kau mataotaó ʻa hono toʻo ha meʻa ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he tokotahá ke fakahoko ha taonakita—tautefito ki he ngaahi meʻafaná. Kapau ʻoku hā ngali mafatukituki ʻa e tuʻungá, te ke loto nai ke fakalotolahiʻi ʻa e tokotahá ke ne kumi ki ha tokangaʻi fakafaitoʻo. ʻI he ngaahi tuʻunga fuʻu tōtuʻá ʻe ʻikai nai toe ʻi ai haʻo fili ka ko hoʻo fetuʻutaki ʻe koe tonu ki ha faʻahinga vaʻa fakafaitoʻo fakavavevave.

[Puha ʻi he peesi 11]

‘ʻE Fakamolemoleʻi Au ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻeku Ongoʻi Pehení?’

Ko e feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau ikuʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau taonakitá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻi he ʻahó ni ʻe hao mei he ngaahi meʻa fakakulukia ʻo e moʻuí pe ki he loto-mafasiá. Ko e kau Kalisitiane kuo nau fakakaukau ki hono toʻo ʻenau moʻuí ʻoku faʻa fakahohaʻasi kinautolu ʻe he ngaahi ongoʻi loloto ʻo e halaia koeʻuhi ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau peheé. ʻE tānaki atu pē nai ʻa e halaiá ki heʻenau kavengá. Ko ia, ʻe lava fēfē ke feangai mo e ngaahi ongoʻi peheé?

ʻOku taau ke fakatokangaʻi ko e kau tangata mo e kau fefine loto-tōnunga ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻo e Tohitapú naʻa nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi kovi lahi fekauʻaki mo e moʻuí. Ko Lepeka, ʻa e uaifi ʻo e pēteliake ko ʻAisaké, naʻá ne mātuʻaki loto-mamahi ʻi ha taimi ʻi ha palopalema fakafāmili ʻo ne pehē ai: “Kuou fiu i he eku moui.” (Senesi 27:​46, PM) Ko Siope, ʻa ia naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he mole ʻa ʻene fānaú, ko ʻene moʻuileleí, ko ʻene koloá mo hono tuʻunga fakasōsialé, naʻá ne pehē: “ʻOku fiu hoku laumalie ʻi heʻeku moʻui.” (Siope 10:1) Naʻe kalanga ʻa Mōsese ʻi ha taimi ki he ʻOtuá: “Peʻi tamateʻi muʻa au ke ʻosi.” (Nomipa 11:15) Ko ʻIlaisiā, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē ʻi ha taimi: “Kuo lahi, E Jihova, too atu eni a eku moui.” (1 Tuʻi 19:​4, PM) Pea naʻe toutou pehē ʻe he palōfita ko Sioná: “ʻE lelei ʻeku mate ʻi heʻeku moʻui.”—Siona 4:8.

Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tāutaha ko ení ʻi he ongoʻi ko ia naʻa nau maʻú? ʻIkai. Naʻe aʻu ʻo ne fakatolonga ʻenau ngaahi fakamatalá ʻi he Tohitapú. Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fakatokangaʻi, naʻe ʻikai ha niʻihi ʻi he faʻahinga loto-tōnunga ko iá naʻa nau tuku ʻenau ngaahi ongoʻí ke ne kounaʻi kinautolu ke nau fai ha taonakita. Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate kinautolu; naʻá ne loto ke nau moʻui. Ko hono moʻoní, ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki he moʻui ʻa e faʻahinga fulikivanú. ʻOkú ne enginaki kiate kinautolu ke liliu ʻenau ngaahi foungá pea ‘ke nau moʻui.’ (Isikeli 33:11) Huanoa ai ʻa ʻene finangalo ke hokohoko atu ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokanga ʻo fekauʻaki mo hono maʻu ʻa ʻene hōifuá!

Kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló, ko e fakatahaʻanga Kalisitiané, ko e Tohitapú pea mo e monū ʻo e lotú. Ko e laine ko eni ʻo e fetuʻutaki mo e ʻOtuá—ʻa e lotú—ʻoku ʻikai ʻaupito ke moʻua ia ʻi ha taimi. ʻOku lava pea ʻe fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha kotoa ʻoku fakaofiofi kiate ia ʻaki ha loto-fakatōkilalo mo fakamātoató. “Ko ia ai, ke tau fakaofiofi ʻaki ʻa e lea tauʻatāina ki he taloni ʻo e ʻofa maʻataʻataá, ke tau maʻu ai ʻa e mēsí pea ʻiloʻi ʻa e ʻofa maʻataʻataá ke tokoni ʻi he taimi totonu.”—Hepelu 4:​16, NW.

[Puha ʻi he peesi 12]

Kuo Mole ha Tokotaha Naʻá Ke ʻOfa Ai ʻi he Taonakitá?

ʻI hono fai ʻe ha taha ʻa e taonakitá, ʻoku fuesia ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻa ofí ʻa e puputuʻu lahi fakaʻatamai. ʻOku tukuakiʻi ʻe he tokolahi ʻa kinautolu tonu ki he meʻa fakamamahi ne hokó. ʻOku nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa hangē ko ení: ‘Kapau pē ā naʻá ku fakamoleki ha toe kiʻi taimi lahi ange mo ia ʻi he ʻaho ko iá,’ ‘Kapau pē ā naʻá ku taʻofi hoku ʻeleló he taimi ko iá,’ ‘Kapau pē ā naʻá ku fai ha toe meʻa lahi ange ke tokoniʻi ia.’ Ko e fakahuʻungá, ‘Kapau pē ā naʻá ku fai eni pe ko ē, ʻe kei ʻi heni pē ʻa e tokotaha ʻoku ou ʻofa aí.’ Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga lelei, ke hingaki kiate kita ʻa e tukuakiʻi ʻo e taonakita ʻa ha tokotaha kehe?

Manatuʻi, ʻoku mātuʻaki faingofua ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi ongoʻi fakaetaonakitá ʻi he hili ʻa ʻene hoko moʻoní. ʻI he lolotongá, ʻoku ʻikai faingofua ke ʻiloʻi ʻa e fakaʻilongá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e lotó pē taha ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻene mamahí, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻi tuʻa ʻe lava ke kau ʻi heʻene fiefiá.” (Palovepi 14:​10, Tanakh) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku taʻemalava pē ke ʻiloʻi ʻa e fakakaukau pe ko e ongoʻi ʻa e tokotaha ʻe tahá. Ko e kakai fakakaukau taonakita tokolahi ʻoku ʻikai pē te nau lava ke fakahaaʻi totonu ʻenau ngaahi ongoʻi tefitó ki he niʻihi kehé, naʻa mo e ngaahi mēmipa ofi ʻi he fāmilí.

Ko e tohi ko e Giving Sorrow Words ʻoku leaʻaki ai ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻilonga ʻoku fakakaukau taonakita nai ai ha tahá: “Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faʻa faingofua ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga peheé.” ʻOku tānaki mai ʻe he tohi tatau neongo kapau kuó ke ʻiloʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻi tuʻa, ko e meʻa ko iá ʻiate ia tonu ʻe ʻikai fakapapauʻi ai naʻá ke mei lava ke taʻofi ʻa e taonakitá. ʻI he ʻikai ke fakamamahiʻi tonu koé, ʻe lava ke maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa Tuʻi Solomone potó: “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia; ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5) Ko e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí ʻoku ʻikai ke fakamamahiʻi ia ʻi ha afi ʻo heli. Pea ko e mamahi fakaʻatamai mo fakaeongo naʻe taki atu ai ia ki he taonakitá kuo ngata. ʻOku ʻikai te ne faingataʻaʻia; ʻokú ne mālōlō pē.

ʻE lelei taha nai he taimí ni ke hangataha ki he lelei ʻa e faʻahinga ʻoku moʻuí, ʻo kau ai ʻa koe tonu. Naʻe hoko atu ʻa Solomone: “Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi” lolotonga hoʻo kei moʻuí. (Koheleti 9:10) ʻE lava ke ke tuipau ko e ngaahi ʻamanaki ki he moʻui he kahaʻú ʻa e faʻahinga kuo nau taonakitá ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo Sihová, “koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe.”—2 Kolinito 1:​3, PM.a

[Fakamatala ʻi lalo]

a Te ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi ʻamanaki ʻi he kahaʻú maʻá e faʻahinga kuo nau fakahoko ʻa e taonakitá ʻi he kupu, “Ko e Anga ʻo e Vakai ʻa e Tohitapú: Taonakitá​—ʻE ʻI Ai ha Toetuʻu?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Sepitema 8, 1990.

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Talanoa ki ha taha

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOku mahuʻinga hoʻo moʻuí ki he niʻihi kehé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share