TALANOA 16
Naʻe Maʻu ʻe ʻAisake ha Uaifi Lelei
ʻOKÚ KE ʻilo pe ko hai ʻa e fefine ʻoku hā ʻi he fakatātā ko ení? Ko hono hingoá ko Lepeka. Pea ko e tangata ʻoku haʻu ʻa e fefiné ke feʻiloaki mo iá ko ʻAisake. ʻE hoko ʻa e fefiné ko hono uaifi. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni?
Naʻe loto ʻa e tamai ʻa ʻAisaké, ko ʻĒpalahame, ke maʻu ha uaifi lelei ki hono fohá. Naʻe ʻikai te ne loto ke mali ʻa ʻAisake mo ha fefine ʻi Kēnani, koeʻuhi he naʻe lotu ʻa e kakai ko ení ki he ngaahi ʻotua loi. Ko ia naʻe ui ai ʻe ʻĒpalahame ʻene sevānití ʻo ne pehē: ‘ʻOku ou loto ke ke foki ki Hālani ʻa ia ʻoku nofo ai hoku ngaahi kāingá, ʻo ʻomai ha uaifi ki hoku foha ko ʻAisaké.’
Naʻe ʻave leva ʻe he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ʻa e fanga kāmeli ʻe hongofulu peá ne fai ʻa e fononga mamaʻo. ʻI heʻene ofi atu ki he feituʻu naʻe nofo ai ʻa e kāinga ʻo ʻĒpalahamé, naʻá ne mālōlō ʻi ha vaitupu. Kuo taimi efiafi eni, ko e taimi ia naʻe haʻu ai ʻa e kau fefine ʻo e koló ke ʻutu vai mei he vaitupú. Ko ia naʻe fai ʻe he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ha lotu kia Sihova: ‘Ke hoko ʻa e fefine ko ia te ne ʻutu vai kiate au mo e fanga kāmelí ko e tokotaha ia te ke fili ke hoko ko e uaifi ʻo ʻAisaké.’
Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa pea naʻe haʻu ʻa Lepeka ke ʻutu vai. ʻI he kole atu ʻa e sevānití ha vai ke ne inu, naʻá ne ʻoange. Pea naʻe ʻalu ʻa Lepeka ʻo ʻomai mo e vai feʻunga ke inu ʻa e fanga kāmelí kotoa kuo nau fieinua. Ko e ngāue faingataʻa eni, koeʻuhi ʻoku inu lahi ʻaupito ʻa e fanga kāmelí.
ʻI he ʻosi hono fai ʻeni ʻe Lepeká, naʻe ʻeke ʻe he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé kiate ia ʻa e hingoa ʻo ʻene tamaí. Naʻá ne toe kole foki ke mālōlō ʻi honau ʻapí ʻi he pō ko iá. Pea naʻe pehē ʻe Lepeka: ‘Ko ʻeku tamaí ko Petueli, pea ʻoku ʻi ai ʻa e loki kiate koe ke tau nofo.’ Naʻe ʻilo ʻe he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ko Petuelí ko e foha ia ʻo e tokoua ʻo ʻĒpalahame ko Nēhoa. Ko ia naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu fakamālō kia Sihova ʻi heʻene taki ia ki he kāinga ʻo ʻĒpalahamé.
ʻI he pō ko iá naʻe fakahā ʻe he sevāniti ʻa ʻĒpalahamé kia Petueli mo Lepeka mo e tuongaʻane ʻo Lepeka, ko Lēpani, ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene haʻú. Naʻá na fakatou loto-lelei ke ʻalu ʻa Lepeka ke mali mo ʻAisake. Ko e hā ʻa e lea ʻa Lepeka ʻi hono kole kiate iá? Naʻá ne pehē, ‘ʻIo,’ ʻokú ne fie ʻalu. Ko ia ʻi he ʻaho hono hokó naʻa nau heka ki he fanga kāmelí pea kamata leva ʻenau fononga mamaʻo ʻo foki ki Kēnani.
ʻI heʻenau aʻu atú ko e taimi efiafi ia. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Lepeka ha tangata ʻoku takai holo ʻi he ngoué. Ko ʻAisake ia. Naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi he sio kia Lepeká. Naʻe mate ʻa ʻene faʻē ko Selá ʻi he taʻu ʻe tolu ki muʻa atu, pea naʻá ne kei loto-mamahi ai. Ka naʻe hoko eni ʻo ʻofa lahi ʻaupito ʻa ʻAisake ʻia Lepeka, pea naʻá ne toe fiefia.