FEHUʻI 5
Fēfē Kapau ʻOku Houtamaki Mai ʻi he ʻApiakó?
KO E HĀ TE KE FAÍ?
Sioloto atu ki he talanoa ko ení: ʻOku ʻikai ke fie ʻalu ʻa Tōmasi ki he akó he ʻahó ni. Pe ko ʻapongipongi. Pe ʻoku ʻikai pē ke toe fie ako ia. Naʻe kamata kotoa eni ʻi he māhina ʻe tolu kuo ʻosí ʻi he taimi naʻe fakamafola holo ai ʻe hono kaungāakó ha laukovi fekauʻaki mo ia. Naʻe hoko ki ai ʻenau ʻai ha ngaahi hingoa fakatenetene. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku taaʻi ʻe ha taha ʻa e ʻū tohi ako ʻa Tōmasí ke ngangana mei hono nimá pea ʻai pē ke pehē naʻe hoko fakafokifā, pe ʻoku tekelele ia ʻe ha taha mei ha foʻi kulupu ʻoku nau ʻi mui ʻiate ia, pea ʻi he tafoki hake ʻa Tōmasí, naʻe ʻikai lava ke ne tala ʻa e tokotaha naʻá ne fai iá. ʻAneafí, naʻe toe kovi ange ʻa e houtamakí kia Tōmasi he naʻe aʻu ʻo fakamanamanaʻi ia fakafou he ʻinitanetí . . .
Kapau ko Tōmasi koe, ʻe anga-fēfē haʻo fakafeangai ki ai?
TUʻU PEA FAKAKAUKAU!
ʻOku ʻikai ke pehē ia te ke taʻelava ʻo fai ha meʻa! Ko e moʻoni, ʻe lava ke ke ikuʻi ʻa e houtamakí ʻo ʻikai fuhu. Anga-fēfē?
ʻOUA ʻE LOTO-ʻOHO. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku aʻau ki tuʻa ʻe he vale ʻene ʻita kotoa: Ka ko e poto ʻoku ne taofi haʻána mei loki, ʻo fakamomoko ki ai.” (Palōveepi 29:11) Kapau te ke feinga ke kei anga-mokomoko pē—ʻo hā atu ia ʻi ho fōtunga—heʻikai nai ke kei houtamaki atu ʻa e faʻahinga ko iá kiate koe.
ʻOUA ʻE FAISĀUNI. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua ʻe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi ki ha taha.” (Loma 12:17) Ko e feinga ke faisāuní te ne ʻai pē ʻa e tuʻungá ke toe kovi ange.
ʻOUA TE KE HANGATONU ATU KI HE FAINGATAʻÁ. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi.” (Palōveepi 22:3) ʻI he lahi taha ʻe ala lavá, fakaʻehiʻehi mei he kakai ʻe lava ke nau fakatupunga ʻa e faingataʻá pea fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi tuʻunga ʻe lava ke hoko nai ai ʻa e houtamakí.
FEINGA KE FAI HA TALI ʻI HA HOKO FAKAFOKIFĀ HA MEʻA. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau.” (Palōveepi 15:1) ʻE lava ke ke feinga ke fakakata atu. Ko e fakatātaá, kapau ko e tokotaha houtamakí ʻokú ne lau atu ʻokú ke fuʻu sino, ʻe lava ke ke kiʻi ueʻi hake ho umá mo ke pehē atu, “Mahalo pē ʻe lava ke u fakaholo ʻaki ha kiʻi pāuni!”
MAVAHE. “Ko e fakalongolongó ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke matuʻotuʻa pea ʻokú ke mālohi ange ʻi he tokotaha ʻokú ne fakahohaʻasi koé,” ko e lau ia ʻa Nola, taʻu 19. “ʻOku fakahāhā ai ʻa e mapuleʻi-kitá—ko ha ʻulungaanga ʻoku ʻikai ke maʻu ʻia ʻe he tokotaha houtamakí.”—2 Tīmote 2:24.
FEINGA KE KE LOTO-MAʻU. ʻOku lava ʻe he kau houtamakí ke nau tala ʻa e faʻahinga ʻoku fakakaukau ʻikai lelei kiate kinautolu peé pea ʻikai nai ke nau toe fakafepaki angé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau houtamaki tokolahi te nau mavahe kinautolu kapau ʻoku nau sio ʻoku ʻikai te ke ʻoange ha faingamālie kiate kinautolu.
TALA KI HA TAHA. ʻOku pehē ʻe ha faiako ki muʻa: “ʻOku ou fakaʻaiʻai ha taha pē ʻoku fai ki ai ha houtamaki ke ne lea. Ko e meʻa totonu pē ia ke fai, pea ʻoku lava ke maluʻi ai mei hono fai ki ha toe taha kehe ʻa e houtamakí.”
Ko e loto-maʻú te ne ʻoatu ai ha mālohi kiate koe, ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe he tokotaha houtamakí