“ʻOku Fuʻu Kaukaua ʻEne ʻAloʻofa”
KO E FAKAMATALA NAʻE FAI ʻE JOSÉ VERGARA OROZCO
ʻOkú ke fakakaukau ʻe toe malava nai ke maʻu ʻe hoʻo moʻuí ha meʻa ke ne fakalanga ha loto-fiefai ha meʻa ʻi he aʻu ki he taʻu 70 ho motuʻá? Naʻe pehē ʻeku moʻuí. Pea ko e taʻu ʻe 35 eni mei ai.
ʻI he ʻaloʻofa ʻa Sihová, kuo u ngāue ai ʻi he tuʻunga ko e taaimuʻa tuʻumaʻu talu mei he 1962, pea talu mei he 1972 kuo u hoko ai ko ha ʻovasia ʻi he fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi El Carrizal ʻi he vahefonua ko Jalisco, ʻi Mekisikou. Te u fakamatala atu ha meʻa ʻe niʻihi pē ʻo kau ki he ʻātakai naʻá ku tupu hake mo iá.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi ʻAokosi 18, 1886, ʻi he vahefonua ko Michoacán, ʻi Mekisikou. Ko ʻeku tamaí ko ha tokotaha Mason [ko ha kautaha fakapulipuli fakavahaʻapuleʻanga], ko ia ko homau fāmilí naʻe ʻikai te mau kau ki he Siasi Katoliká, pea naʻe ʻikai te mau kau ki ha faʻahinga kātoanga fakalotu faka-Katolika pe ʻi ai ha ngaahi ʻīmisi fakalotu ʻi homau ʻapí.
ʻI heʻeku taʻu 16, naʻe ʻalu ʻeku tamaí ki he ʻIunaite Seteté ʻo ngāue ai, ka naʻá ne fokotuʻutuʻu mo ha tangata ke ne akoʻi au ke u poto ʻi hano fai ha ngāue. Kaekehe, ʻi he ʻosi ʻa e taʻu ʻe ua, naʻe ʻave au ʻe he tangatá ki he kolo muʻa ko Mekisikou City ke akoʻi au ʻi he ʻapiako fakakautaú. Naʻá ku kamata leva ʻi ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he kau tau Mekisikoú.
ʻI Heʻeku Sōtiá mo e Hili ʻa ʻEku Kau Ki Aí
Naʻá ku kau ʻi hono fai ʻa e tau ʻi he Liukava ʻo Mekisikou naʻe kamata ʻi he 1910. Ko kimautolu kotoa ʻa e kau talavou ʻi he ʻapiako fakakautaú naʻa mau poupou ʻa Francisco I. Madero, ʻa ia ko ha tokotaha naʻá ne poupouʻi ʻa e liukava ʻo fakafepaki ki he pule fakatikitato ʻa Porfirio Díaz. Naʻa mau poupouʻi ʻa Madero ʻo aʻu ki heʻene mate ʻi he 1913, pea hili ia naʻa mau poupouʻi ʻa Venustiano Carranza, ʻa ia naʻe hoko ia ko e palesiteni ʻo e Lepupiliká mei he 1915 ki he 1920. Naʻe ui kimautolu ko e kau Carranzistas (kau muimui ʻo Carranza).
Naʻá ku feinga tuʻo fā ke tuku ange au mei heʻeku kau ki he kau taú ka naʻe ʻikai ke malava. Faifai atu pē, naʻá ku hola ʻo hoko ko ha tokotaha hola kumi moʻui. Ko hono nunuʻá, ko ʻeku tamaí ne ʻosi foki mai ki Mekisikou, naʻe puke ia ʻo tuku pōpula. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ku fakangalingali ko hono ʻilamutu au, pea u ʻaʻahi kiate ia ʻi he ʻapi pōpulá. Naʻá ma fetuʻutaki ʻaki pē hano fai ha tohi ʻi ha fanga kiʻi laʻi pepa koeʻuhi ke ʻoua ʻe malava ʻe he kau leʻó ke fanongo ki heʻema talanoá. Ke ʻoua ʻe ʻilo ʻe ha taha pe ko hai au, naʻá ku kai ʻa e pepá.
ʻI he ʻosi hono tuku ange mai ʻeku tamaí mei he fale pōpulá, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate au peá ne kole ke u tukulolo ki he kau maʻu mafai māʻolungá. Naʻá ku fai leva ʻa e meʻa ko iá, pea naʻá ku ʻohovale ʻi he ʻikai ke puke au ʻe he kēnolo ko ia naʻe pulé. Ka, naʻá ne fokotuʻu mai ke u hiki ki he ʻIunaite Seteté ʻo nofo ai. Naʻá ku muimui ki heʻene fokotuʻú pea u nofo ai mei he 1916 ki he 1926.
ʻI he 1923, naʻá ku mali ai mo ha fefine Mekisikou ʻa ia naʻá ne toe nofo ʻi he ʻIunaite Seteté. Naʻá ku ako ai ke u poto ʻi he ngāue langá, pea naʻá ma pusiakiʻi ha kiʻi taʻahine kei valevale. Pea ʻi hono māhina 17 hono motuʻá, naʻa mau foki ki Mekisikou ʻo mau nofo ʻi Jalpa, Tabasco. Pea naʻe toki kamata ai ʻa e ‘angatuʻu ʻa e faʻahi Cristero’, ʻa ia naʻe hoko mei he 1926 ʻo aʻu ki he 1929.
Naʻe fiemaʻu ʻe he kau Cristero ke u kau mo kinautolu. Kaekehe, ko au mo hoku fāmilí, naʻa mau saiʻia ange ke hola ki he vahefonua ko Aguascalientes. Hili ʻemau hiki holo ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he lepupilika ʻo Mekisikoú, ʻi he 1956 ne mau toki nofo ai ʻi Matamoros, Tamaulipas, ʻa ia naʻá ku tokangaʻi ai ha ngaahi ngāue langa.
Ko e Liliu ʻo ʻEku Moʻuí
Ko e taimi ʻeni naʻe kamata ke liliu ai ʻeku moʻuí. Ko hoku ʻofefiné, ʻa ia kuó ne ʻosi mali eni pea naʻá ne nofo mei he kauʻā fonua ʻe tahá ʻi Brownsville, Texas, U.S.A., naʻá ne faʻa ʻaʻahi mai kiate kimaua. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne pehē mai: “ʻOku lahi ʻa e ngaahi fāmili ʻoku nau fakataha ʻi he fale fakakoló he taimí ni. Tau ō ʻo sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai aí.” Ko ha fakataha ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fai. Ko au, ko hoku ʻofefiné, ko hono malí, mo homa mokopuná, mo hoku uaifí, naʻa mau ʻalu ki he fakatahá ʻi he ʻaho ʻe fā kakato.
Talu mei he taʻu ko iá, naʻa mau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe laka ki muʻa hoku tuʻunga fakalaumālié ʻi Mekisikou, lolotonga ia naʻe pehē pē mo hoku ʻofefiné ʻi he ʻIunaite Seteté. Naʻá ku kamata tala ki hoku kaungāngāué ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú kuó u ako ʻo ʻiló. Naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi makasini ʻe hongofulu ʻi he ʻīsiu taki taha kotoa pē ʻo e Ko e Taua Leʻo mo e Awake!, ʻa ia naʻá ku tufaki ia ki hoku kaungāngāué. Ko e toko nima ʻo kinautolu naʻe ngāue ʻi he ʻōfisí mo e toko tolu ʻo e kau ʻenisiniá pea pehē pē mo e niʻihi kehe ʻo e kau ngāué naʻa nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni.
Ko e toki meʻa momoko moʻoni ʻa e ʻaho 19 ʻo Tīsema, 1959, ʻi heʻeku papitaiso ʻi he vaitafé! Ko e tokotaha kotoa pē naʻe papitaiso ʻi he ʻaho ko iá naʻe puke koeʻuhi ko e fuʻu momoko ʻaupito ʻa e vaí. Naʻe papitaiso hoku ʻofefiné ki muʻa ʻiate au, pea neongo ko hoku uaifí naʻe ʻikai te ne papitaiso, ka naʻá ne aʻu ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú, pea naʻá ne fuʻu loto-lelei ke ne tokoni mai.
Ko e Ngāue Fakamalanga Taimi-Kakato
Naʻá ku ongoʻi hoku moʻua ki he ʻOtuá ki he kotoa ʻo ʻene ʻaloʻofá, ko ia ʻi Fēpueli 1962, ʻa ia ko e taʻu 75 ia hoku taʻu motuʻá, naʻá ku kamata ai ʻa e ngāue fakamalanga taimi-kakato ʻi he tuʻunga ko ha taaimuʻa. ʻI he ʻosi ʻa e ngaahi taʻu siʻi mei ai, ʻi he 1968, naʻe mate ai hoku uaifí. Naʻá ku saiʻia leva ke u ngāue ʻi ha toe fonua ʻe taha, ka koeʻuhi ko hoku taʻu motuʻá, naʻe pehē ʻe he ngaahi tokouá ʻoku ʻikai ko ha fuʻu fakakaukau fakapotopoto ia. Kaekehe, ʻi he 1970 naʻe vaheʻi au ke u ngāue taaimuʻa ʻi Colotlán ʻi he vahefonua ko Jalisco, ʻa ia naʻe ʻi ai ha fakatahaʻanga siʻisiʻi pē.
ʻI Sepitema 1972, naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻovasia fakafeituʻú ke u hiki ki ha kiʻi kolo siʻi ko El Carrizal, ʻa ia ʻoku ofi ki Colotlán. ʻI Nōvema ʻo e taʻu ko iá, naʻe fokotuʻu ai ʻi he kolo ko iá ha fakatahaʻanga, pea naʻe fakanofo au ko e tokotaha ʻo e kau mātuʻá. Neongo ko ha kolo tuʻu mavahe ʻaupito ia, ka ʻoku aʻu ki he toko 31 ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá.
Neongo ʻeku fuʻu taʻu motuʻá, ʻoku ou kei longomoʻui pē ʻi he ngāue fakamalangá, ʻo feinga mālohi ke tokoni ki he kakaí ke fakatupunga ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi tuí. Ko e fakatātā, ʻi he lau ʻo e Losalió ʻe he kau Katolika loto-moʻoní ʻoku nau toutou lau ʻa e Sangata Maliá: ‘Sangata, Malia, fonu ʻi he kelesiʻia; ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí.’ ʻOku tānaki atu ki ai ʻa e lotu: ‘Malia Māʻoniʻoni, Faʻē ʻa e ʻOtuá.’ ʻOku ou ʻeke ange kiate kinautolu: ‘ʻE fēfē ʻa e meʻa ko iá? Kapau ko e ʻOtuá ko e tokotaha ʻokú ne fakahaofi ʻa Maliá, ʻe anga-fēfē ʻa ʻEne hoko ʻi he taimi tatau pē ko e tama ʻa Malia?’
ʻI he ʻahó ni ko e taʻu eni ʻe 105 ʻa hoku taʻu motuʻá pea kuó u ngāue ʻi he tuʻunga ko e tokotaha ʻo e kau mātuʻá pea ko ha taaimuʻa tuʻumaʻu ʻi El Carrizal, Jalisco, ʻi he meimei taʻu eni ʻe 20. ʻOku ou ongoʻi ko e finangalo ia ʻo Sihova kuo u moʻui mai ai ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, koeʻuhi ʻi he founga ko ʻení ʻoku ou malava ke totongi-huhuʻi ai ʻa e taimi lahi naʻá ku fakamoleki ki muʻa ʻi he ʻikai ke fai ha ngāue kiate Iá.
Ko e meʻa ʻe taha kuó u akó ʻoku totonu ke tau loto-maʻu maʻu pē ko hotau Tokotaha-Fakamaau Taupotú ʻokú ne leʻohi kitautolu mei hono taloni māʻoniʻoní mo ne tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú. Hangē ko e lau ʻa Sāme 117:2, NW: “ʻOku fuʻu kaukaua ʻene ʻaloʻofa kiate kitautolú.”