ʻAho Toetuʻú pe ko e Fakamanatú ko Fē Ai ʻOku Totonu ke Ke Tauhí?
ʻI HE mafoa hake ʻa e ata ʻo ʻEpeleli 7, ʻe talitali lelei ai ʻe he laui miliona ʻa honau ʻaho toputapu taha ʻo e taʻú—ko e ʻAho Toetuʻú (Easter). ʻI he taimi ʻe taha naʻe ngāueʻaki ai ʻa e hingoá ni ki ha vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe 120 ʻo e ngaahi kātoanga kai fakaafe mo e ngaahi ʻaukai naʻe kamata ʻi ha ʻaho mālōlō naʻe ui ko e Sepituakesimā pea ngata ʻi he meʻa ko ia ʻoku ui ko e ʻAho Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni ʻoku ngāueʻaki ʻa e hingoá ia ki ha foʻi ʻaho ʻe taha ʻoku fakamanatu ai ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú—ko e Sāpate Toetuʻú.
Kae kehe, ʻi ha efiafi poʻuli ʻi he uike tatau pē ko iá, ʻe fakataha ai ʻa e laui miliona kehe ke kātoangaʻi ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku toe ʻiloa ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí. Ko ha ouau ia naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū tonu ʻi hono pō fakamuimui ʻi he māmaní. ʻI he hili iá naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Mou fai ʻeni mōku fakamanatu.”—Luke 22:19.
Ko fē ai ʻoku totonu ke ke tauhí?
Ko e Tupuʻanga ʻo e ʻAho Toetuʻú
Ko e hingoa ʻAho Toetuʻú (Easter), ʻoku ngāueʻaki ʻi he ngaahi fonua lahi, ʻoku ʻikai ke ʻasi ia ʻi he Tohitapú. Ko e tohi ko e Medieval Holidays and Festivals ʻokú ne talamai kiate kitautolu “ko e ʻaho mālōlō ia ʻoku tauhingoa ki he ʻOtua fefine pangani ʻo e Mafoaēatá pea mo e Faʻahitaʻu Matalá, ko Eostre.” Pea ko hai ʻa e ʻotua fefine ko ʻení? “Fakatatau ki he talatupuʻá, ko Eostre naʻá ne fakaava ʻa e ngaahi matapā masani ʻo Valhalla ke haʻu ʻa Baldur, naʻe ui ko e ʻOtua Hinehina, koeʻuhi ko ʻene maʻá pea naʻe toe ui ko e ʻOtua Laʻā, koeʻuhi naʻe haʻu mei hono foʻi laʻé ʻa e maama ki he faʻahinga ʻo e tangatá,” ko e ngaahi tali ia ʻa e The American Book of Days. ʻOkú ne tānaki mai: “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha veiveiua naʻe hanga ʻe he Siasí ʻi hono fuofua ngaahi ʻahó ʻo ohi mai ʻa e ngaahi tōʻonga fakapangani motuʻá pea ʻoange kiate kinautolu ha ʻuhinga faka-Kalisitiane. Hangē ko ia ko hono fai ʻa e kātoanga ʻo Eostre ʻi he kātoanga ʻo e fakafoʻou ʻo e moʻuí ʻi he faʻahitaʻu matalá, naʻe faingofua ai ke ʻai ia ko ha kātoanga ʻo e toetuʻu mei he pekiá ʻa Sīsuú, ʻa ia ko ʻene kōsipelí naʻa nau malangaʻí.”
ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he ohi ko ʻení ʻa e founga naʻe hoko mai ai ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻo e ʻAho Toetuʻú, ʻo hangē ko e foʻi moa ʻo e ʻAho Toetuʻú, ko e kiʻi lāpisi ʻo e ʻAho Toetuʻú, pea mo e ngaahi foʻi pani vela ʻoku ʻi ai ha kiʻi kolosí. Fekauʻaki mo e tōʻonga ko ia ʻo hono ngaohi ʻo e ngaahi foʻi pani vela ʻoku ʻi ai ha kiʻi kolosí, “ko hono konga ki ʻolunga ʻoku lanu melomelo ngingilá ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ia ha . . . kolosi,” ʻoku fakahā ʻe he tohi ko e Easter and Its Customs ʻo pehē: “Ko e kolosí ko ha fakaʻilonga fakapangani fuoloa ia ki muʻa peá ne maʻu hano mahuʻinga taʻengata mei he ngaahi meʻa ʻo e fuofua Falaite Leleí, pea mo e mā mo e ngaahi keke naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e kiʻi kolosi ʻi he ngaahi taimi ia ki muʻa ʻi he Kalisitiané.”
ʻOku ʻikai ke maʻu ʻi he Tohitapú ia ha lave ai ki he ngaahi meʻá ni, pe ko ha fakamoʻoni ʻo pehē naʻe tui ʻa e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú ki ai. Ko hono moʻoní, ʻoku talamai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá kiate kitautolu ke tau “holi lahi, . . . ki he hua huhu taekākā oe folofola, koeuhi ke [tau] tubu ai.” (1 Pita 2:2, PM, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ia, ko e hā naʻe ohi ai ʻe he ngaahi siasi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ha ngaahi fakaʻilonga hā mahino fakapangani pehē ki heʻenau ngaahi tuí mo ʻenau ngaahi tōʻongá?
Ko e tohi ko e Curiosities of Popular Customs ʻokú ne ʻomai ʻa e talí: “Naʻe hoko ko ha founga taʻealaliliu ia ʻa e muʻaki Siasí ʻa hono ʻai ha ʻuhinga faka-Kalisitiane ki he ngaahi kātoanga fakapangani naʻe kei ʻi aí pea naʻe ʻikai ke malava ke taʻaki-fuʻu atú. ʻI he meʻa fekauʻaki mo e ʻAho Toetuʻú ko e liliu ki aí naʻe tautefito ʻene faingofuá. Ko e fiefia ʻi he hopo hake ʻa e laʻaá, pea pehē ki hono fokotuʻu hake ʻo natula mei he mate ʻo e faʻahitaʻu momokó, hoko ʻo fiefia ʻi he hopo hake ʻa e Laʻā ʻo e māʻoniʻoní, ʻi he toetuʻu hake ʻa Kalaisi mei he faʻitoká. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakapangani naʻe tauhí ʻa ia naʻe fakahoko nai ʻi he ʻaho 1 ʻo Mē naʻe toe liliu ia ke fehoanaki mo e kātoanga ʻo e ʻAho Toetuʻú.” ʻI he ʻikai ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga fakapangani ʻiloá mo e ngaahi ouau fakamēsikí, naʻe kātakiʻi pē ia ʻe he kau taki lotú mo ʻoange ki ai ʻa e “ʻuhinga faka-Kalisitiane.”
‘Ka ʻoku ʻi ai hano maumau ʻo e meʻa ko iá?’ ko haʻo fifili nai ia. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai. “ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ha lotu hangē ko e lotu faka-Kalisitiané ki ha kakai mei tuʻa, ʻokú ne ohi mo ‘papitaiso’ ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga fakatalatukufakaholo naʻe tupu mei he ngaahi lotu motuʻa angé,” ko e lau ia ʻa Alan W. Watts, ko ha faifekau Fakaʻepikopō, ʻi heʻene tohi ko e Easter—Its Story and Meaning. “ʻOkú ne hanga ʻo filifili mo fakahūhū mai ki he ouau fakalotu tukufakaholó ʻa e ngaahi ouau ʻa ia ʻoku ngali ʻoku nau maʻu ʻa e ʻuhinga tatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata naʻe akoʻi ʻe he Siasí.” Ki he tokolahi, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe fakangofua ʻe honau siasí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ke tauhí pea ʻai kinautolu ko e meʻa toputapú ʻoku feʻungaʻānoa ʻa e ʻuhinga ko iá ki hono tali kinautolú. Ka ʻoku ʻikai ke fai ha tokanga ia ki he ongo fehuʻi mahuʻingá. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga ko ʻení? Kuó ne ʻomai ha ngaahi fakahinohino kiate kitautolu ke muimui ki ai ʻi he meʻá ni?
Ko Hono Maʻu ʻa e Fakakaukau ʻa e ʻOtuá
“Ko e ʻAho Toetuʻú, ko e Kātoanga Kai Fakaafe ʻo e Toetuʻu ʻa Hotau ʻEikí, ko e lahi taha ia ʻi he ngaahi kātoanga kotoa ʻo e Siasi Kalisitiané,” ko e lau ia ʻa Christina Hole ʻi heʻene tohi ko e Easter and Its Customs. ʻOku loto-taha ki ai ʻa e kau faʻutohi kehe. “ʻOku ʻikai ha ʻaho mālōlō toputapu ia pe kātoanga ʻi he taʻu ʻo e Kalisitiané ʻe lava ke fakatatau atu hono mahuʻingá ki he Sāpate Toetuʻú,” ko e fakamatala ia ʻa Robert J. Myers ʻi heʻene tohi ko e Celebrations. Kae kehe, ʻoku langaʻi hake ai ha ngaahi fehuʻi. Kapau ʻoku mahuʻinga lahi fau pehē ʻa hono kātoangaʻi ʻo e ʻAho Toetuʻú, ko e hā ʻoku ʻikai ʻi ai ai ha fekau pau ʻi he Tohitapú ke fai peheé? ʻOku ʻi ai ha lēkooti ʻo hano tauhi ʻe he muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e Sāpate Toetuʻú?
ʻOku ʻikai ke liʻaki ʻe he Tohitapú ia ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke kātoangaʻí. Naʻe mātuʻaki pau ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahā ʻa e meʻá ni ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, pea hangē ko ia naʻe fakahā atu ki muʻá, naʻe ʻoange ʻa e ngaahi fakahinohino māʻalaʻala ki he kau Kalisitiané ke hokohoko atu hono tauhi ʻo e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. (1 Kolinitō 11:23-26; Kolose 2:16, 17) ʻOku talamai ʻe ha pulusi ki muʻa ʻo e The Encyclopædia Britannica kiate kitautolu: “ʻOku ʻikai ha fakahā ia ʻi he Fuakava Foʻoú, pe ʻi he ngaahi tohi ʻa e ngaahi Tamai fakaʻaposetoló hano tauhi ʻo e kātoanga ʻAho Toetuʻú. Ko e toputapu ʻo e ngaahi taimi makehé naʻe ʻikai ke ʻi he fakakaukau ia ʻa e ʻuluaki kau Kalisitiané. . . . Naʻe ʻikai ke tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí pe ko ʻene kau ʻaposetoló ke tauhi ʻa e meʻá ni pe ko ha toe kātoanga kehe.”
ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ia ko e fakafiefia ʻo e ngaahi kātoanga peheé pea mo e fiefia ʻoku nau fakahoko maí ʻoku feʻunga ia ke fakatonuaʻaki ʻenau tauhi iá. Kae kehe, ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi hono ohi ʻe he kau ʻIsilelí ha tōʻonga fakalotu faka-ʻIsipité pea nau toe ui ia “ko e katoanga kia Sihova.” Naʻa nau toe ‘nofo ʻo kai mo inu’ mo “tutuʻu ke vaʻinga.” Ka naʻe fakaʻitaʻi lahi ʻe heʻenau ngaahi ngāué ni ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea naʻá ne tautea mamafa ai kinautolu.—ʻEkisoto 32:1-10, 25-28, 35.
ʻOku mahino ʻaupito ʻa e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai malava ke kau fakataha ʻa e “maama” ʻo e ngaahi tui moʻoní ia mo e “poʻuli” ʻo e māmani ʻa Sētané; ʻoku ʻikai ke malava ke ʻi ai ha “loto taha” ʻi he vahaʻa ʻo Kalaisi mo e lotu fakapanganí. ʻOku talamai kiate kitautolu: “Ko ia, mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa—ko e folofola é ʻa e ʻEiki—Pea te u maʻu kimoutolu ʻe au.”—2 Kolinitō 6:14-18.
Koeʻuhi ko e kātoanga Fakamanatú pē—ʻikai ko e ʻAho Toetuʻú—ʻoku fekauʻi mai ʻi he Tohitapú ki he kau Kalisitiané, ʻoku totonu ke tauhi ia. Ko ia, ʻe lava fēfē ke tau kātoangaʻi ia ʻo taau?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe fakaʻitaʻi lahi ʻa e ʻOtuá ʻe he “katoanga kia Sihova” ʻa e kau ʻIsilelí
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 2]
Takafi: M. Thonig/H. Armstrong Roberts