LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 6/15 p. 24-26
  • Hoko ʻo Fiefia ʻi he ʻAmanaki ʻo e Puleʻangá!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hoko ʻo Fiefia ʻi he ʻAmanaki ʻo e Puleʻangá!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Founga ke Kei Fiefia Aí
  • Ngaahi Meʻa Fakafiefia Naʻe Hokosia ʻi he Ngāue ʻo e Puleʻangá pea ʻi Kiliati
  • Mavava ʻia Sihova pea Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Vakai ki he Ngaahi Meʻá mei he Anga ʻo e Vakai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Ko ha Laumālie Loto-Lelei ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Kakaí ki Kiliati
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Fakalototoʻaʻi ʻa e Kau Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Kiliatí Ke Nau Leaʻaki “ʻa e Ngaahi Meʻa Lalahi”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 6/15 p. 24-26

Hoko ʻo Fiefia ʻi he ʻAmanaki ʻo e Puleʻangá!

KO HA taimi fakafiefia ia naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa e kau maʻu fakataha ʻe toko 5,784 naʻa nau fakatahataha ʻi Maʻasi 10, 2001, ʻi ha fale konga tolu ʻi he Vāhenga Niu ʻIoké naʻe ngāueʻaki ʻe he fuʻu fāmili Pētelí. Ko e meʻa naʻe fakahoko aí ko e maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻa e kalasi hono 110 ʻa e akoʻanga fakamisinale Kiliatí.

Ko Carey Barber, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne talitali lelei ʻa e faʻahinga kotoa pē peá ne fakaava ʻa e polokalamá, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻai kitautolu ke tau fiefia ʻi hono ʻiloʻi ko e ngaahi kalasi ʻe 110 ʻo e kau ako Kiliatí kuo ʻosi akoʻi kinautolu he taimí ni ko e kau misinale pea vaheʻi atu ki he ngaahi feituʻu ngāue kotoa ʻoku takatakai ʻi he foʻi kolopé.”

Founga ke Kei Fiefia Aí

Hoko atu ʻi he lea fakaava ʻa Tokoua Barber, naʻe lea ai ʻa Don Adams ki he kau fanongó, kau ai ʻa e kau ako ʻe toko 48 naʻe maʻu tohi fakamoʻoni akó, ʻi he tuʻunga-lea “ʻOku ʻAi Kitautolu ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová Ke Tau Koloaʻia.” ʻI hono fakatuʻunga ʻene malangá ʻi he Palovepi 10:​22, naʻá ne fakamanatu ai ki he kau fanongó ʻo pehē ʻoku tokoniʻi mo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ʻi he taimi ʻoku nau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau akó ke nau tali ʻenau ngaahi vāhenga-ngāue foʻoú ʻaki ʻa e laumālie loto-lelei tatau mo ia naʻe fakahāhā ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne “laka mai ki Masitonia, ʻo tokoniʻi.” (Ngāue 16:9) Neongo naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ke ikuʻi, ko e loto-lelei ʻa Paula ke malanga ʻi he feituʻu naʻe tataki ia ki aí naʻe iku ia ki ha ngaahi tāpuaki fakafiefia lahi.

Ko e kau mēmipa ʻo e kalasi maʻu tohi fakamoʻoni akó naʻa nau lavaʻi ʻenau ako māhina-nima fekauʻaki mo e Tohitapú pea mo e ako ke mateuteu ki he ngāue fakamisinalé. Kae kehe, ko Daniel Sydlik, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau hoko ko e kau akó. ʻI he lea ʻi he kaveinga ko e “Hoko ko e Kau Ākonga Moʻoni,” naʻá ne pehē: “Ko e tuʻunga-ākongá ʻoku ʻuhingá ko e talangofua maʻu pē ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú. ʻOku kau ai ʻetau loto-lelei maʻu pē ke fanongo ki heʻene ngaahi leá, ki heʻene pōpoakí pea mo ʻene akonakí.” Naʻá ne fakahaaʻi ai ko e kau ākonga ʻa Kalaisí heʻikai te nau fai ha ngaahi fili ʻo taʻekau ai ʻa e fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí; ko e poto ʻo e ʻOtuá ʻoku kātoi ia ʻi he moʻui ʻa Kalaisí. (Kolose 2:3) ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe malava ke fanongo tuʻo taha pē ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú pea fakaʻosiʻaki leva ʻo pehē ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo iá, ko ia naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Tokoua Sydlik ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau hokohoko atu ʻa e akó, ngāueʻaki mo faiakoʻaki ʻa e moʻoni faka-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku iku ki he tauʻatāiná.—Sione 8:​31, 32.

Ke kei fiefia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke te loto-lelei ke tali ʻa e akonakí mo e fakatonutonú. Ko e foʻi fehuʻi “ʻE Fakatonutonu Kimoutolu ʻe Homou Kofuuá?” naʻe ʻoatu ʻe he faiako Kiliati ko Lawrence Bowen. Naʻá ne fakahaaʻi ʻo pehē ʻi he Tohitapú, ʻoku fekauʻaki ai ʻa e kofuua fakaefakatātaá mo ʻete ngaahi fakakaukaú pea mo e ngaahi ongoʻi loloto lahi tahá. ʻOku malava ke nau ngāue ke fakatonutonu kita kapau kuo hū ʻa e faleʻi fakamānavaʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tafaʻaki taupotu ʻi loto ʻo hoto angaʻitangatá. (Sāme 16:7; Selemaia 17:10) ʻOku aʻu ʻo malava ke maongo kia Sihova ʻa ʻete ʻalunga loto-tōnungá ʻi ha founga loloto. ʻI he hili hono lau ʻa e Palovepi 23:​15, 16, naʻe ʻeke ʻe he tokotaha-malangá: “ʻE fakatonutonu kimoutolu ʻe homou kofuuá?” Naʻá ne tānaki atu: “ʻOku mau lotu ke nau fai ia, pea te mou fakatupunga ai ʻa Sihova ke ne aʻusia ʻa e fiefia lahi tahá ʻi loto ʻiate ia. Te mou ueʻi ai ʻa ʻene ngaahi ongoʻi loloto tahá. ʻIo, te mou ʻai ʻa e kofuua ʻo e ʻOtuá ke hākailangitau ʻi hoʻomou pipiki mateaki ki homou ngaahi vāhenga-ngāué.”

Ko e malanga fakaʻosi ʻi he konga ko ʻeni ʻo e polokalamá naʻe fai ia ʻe Mark Noumair, ʻa ia naʻá ne ngāue ko ha misinale ʻi Keniā ki muʻa peá ne hoko ko ha faiako ʻi Kiliatí. Naʻe fakakaveinga ʻene malangá ko e “Lelei Ange ʻa e Sio ʻAki ʻa e Matá” ʻa ia naʻe fakaeʻa ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakatupulekina ʻa e loto-nongá. ʻI he fehoanaki mo e Koheleti 6:​9, naʻe fokotuʻu mai ʻe Tokoua Noumair: “Tali ʻa e meʻa moʻoní. Ko e ‘sio ʻaki ia ʻa e matá.’ ʻI he ʻikai ke fakaʻānaua fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke loto ke fai ka ʻoku ʻikai faí, fakahangataha ki hono fai ʻa hoʻo lelei tahá ʻi ho tuʻunga lolotongá. Ko e nofo ʻi ha moʻui fakaʻānauá, ko hono maʻu ha ngaahi ʻamanaki taʻeʻuhinga, pe nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻikai lelei fekauʻaki mo ho vāhenga-ngāué te ne ʻai pē koe ke ke taʻefiemālie mo taʻemanonga.” ʻIo, pe ko fē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai, pe ko e hā pē hotau tuʻungá, ko hono fakatupulekina ʻa e nonga fakaʻotuá ʻi hotau ngaahi tuʻungá tonu ʻoku maʻu ai ha laumālie fiefia ʻi heʻetau tauhi hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá.

Ngaahi Meʻa Fakafiefia Naʻe Hokosia ʻi he Ngāue ʻo e Puleʻangá pea ʻi Kiliati

ʻI he hili ha akonaki mātuʻaki ʻaonga pehē mei he ngaahi malanga ko iá, naʻe lau ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau hokosia fiefia ʻi he lolotonga ʻenau kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí he lolotonga ʻenau ako māhina-nimá. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Wallace Liverance, ko e failēsisita ʻa e Akoʻanga Kiliatí, naʻe fakamatala ai ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ki he founga naʻe fakaongoongoleleiʻi ai kinautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá. (2 Kolinito 4:​2, PM) Naʻe malava ke nau ueʻi ʻa e konisēnisi foaki mei he ʻOtuá ʻo e niʻihi. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he kau akó ʻa e founga naʻe kamata ai ʻa e ngaahi ako Tohitapu mo e faʻahinga loto-totonu tāutaha naʻa nau fetaulaki ʻi he halá, ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé pea ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu kehé. ʻI he tuʻunga kehekehe, naʻe pehē ai ʻe he kakai mahuʻingaʻiá ko e ngaahi tohi makatuʻunga faka-Tohitapu ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻokú ne maʻu ʻa e ongo ʻo e moʻoní. Ko ha tokotaha-ʻapi ʻe taha naʻá ne tali lelei ʻaupito ha foʻi veesi ʻi he Tohitapú. ʻOkú ne lolotonga ako he taimí ni ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ko hono hokó, naʻe fakaʻekeʻeke ʻe Joel Adams ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako Kiliati mei he ngaahi taʻu ki muʻá. Ko ʻene kaveingá, “ʻOua ʻAupito ʻe Taʻofi ʻa e Akó, ʻOua ʻAupito ʻe Taʻofi ʻa Hono Tauhi ʻo Sihová.” Ko e faʻahinga ko ia naʻe fakaʻekeʻeké naʻa nau ʻomai ha faleʻi taimi totonu ki he kau misinale foʻoú. ʻI he manatu ki hono ngaahi ʻaho ʻi he tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e kalasi hono 26 ʻo Kiliatí, naʻe pehē ai ʻe Harry Johnson: “Naʻe akoʻi kiate kimautolu ʻo pehē kuo tataki maʻu pē ʻe Sihova ʻene kakaí pea te ne tataki ʻa hono kakaí. Kuo hoko ʻa e tuipau ko iá ko ha fakalototoʻa ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú.” Ko William Nonkes, ko ha mēmipa ʻo e kalasi hono 53 ʻo Kiliatí, naʻá ne faleʻi ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó: “Hiliō he meʻa kotoa, tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú, pea ngāueʻaki kinautolu ki he ngaahi fili kotoa kuo pau ke mou fai ʻi he moʻuí he taimí ni pea aʻu ʻo taʻengata. Ko hono olá, te mou malava ai ke piki ki homou vāhenga-ngāué, pea ʻe ʻiate kimoutolu ai ʻa e tāpuaki fakakoloa ʻa Sihová.”

Ko e “Fakaivimālohiʻi ke Fakahoko ʻa e Finangalo ʻo Sihová” ʻa e kaveinga naʻe fili ʻe Richard Rian ki heʻene konga ʻi he polokalamá. Ko e taha ʻo e faʻahinga naʻá ne fakaʻekeʻeké ko John Kurtz, ko ha tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako ia ʻo e kalasi hono 30, ʻa ia naʻá ne ngāue ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 41 ʻi Sipeini ʻi he tuʻunga ko ha misinale. ʻI hono fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e ngaahi lēsoni ʻi Kiliatí, naʻe pehē ʻe Tokoua Kurtz: “Ko e tohi ako tefitó ko e Tohitapú. Pea naʻa mau maʻu leva mo e ngaahi tohi tokoni ako Tohitapu ke tokoniʻi kimautolu ke mau mahinoʻi ʻa e Tohitapú. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻe he tokotaha kotoa. ʻOku ʻikai ha fakamatala fakapulipuli ia ʻoku ʻomai ʻi Kiliati. Heʻikai ʻaupito tuku ʻeku fakamamafaʻi ʻení koeʻuhi ʻoku lava ke maʻu tonu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakamatala ko ia ʻoku tokonaki mai ʻi Kiliatí.”

Ko Tokoua Gerrit Lösch, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakamulituku ʻa e polokalama fakalaumālié ʻaki ʻene lea ʻi he tuʻunga-lea “ʻI Ai pea ʻi he Malumalu ʻo e Ongo Kapakau ʻo Sihová.” Naʻá ne fakamatala ki he anga ʻo hono fakatātaaʻi Fakatohitapu ʻa hono maluʻi mo poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevāniti loto-tōnungá ʻaki ʻa e ongo kapakau ʻo e ʻīkalé. (Teutalonome 32:​11, 12; Sāme 91:4) ʻOku folahi atu ʻe he ʻīkale lahí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa hono ongo kapakaú ʻi ha ngaahi houa koeʻuhi ke maluʻi hono ʻuhikí. ʻI he taimi lahi, ʻoku aʻu ʻo hanga ʻe he faʻeé ʻo ʻōʻōfaki hono ʻuhikí ʻaki hono ongo kapakaú ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi havili momokó. ʻI ha founga meimei tatau pea ʻi he fehoanaki mo ʻene taumuʻá, ʻoku malava ʻe Sihova ke ne tokoniʻi ʻene kau sevāniti loto-tōnungá, tautefito ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi fakalaumālié. ʻOku ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene kau sevānití ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku malava ke nau kātekiná ka ʻokú ne tokonaki ha haoʻanga maʻanautolu ke nau malava ai ke kātakiʻi. (1 Kolinito 10:13) Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Tokoua Lösch ʻene pehē: “Ke kei malu fakalaumālié, kuo pau ke tau hanganaki nofo ʻi he malumalu ʻo e ongo kapakau ʻo Sihová. ʻOku ʻuhinga ʻení kuo pau ke ʻoua te tau fakatupu ha laumālie faʻifaʻiteliha. ʻAi ke tau nofo ofi maʻu pē kia Sihova mo ʻene kautaha hangē ha faʻeé, ʻoua ʻe fakamavaheʻi kitautolu mei heʻena tatakí mo ʻena akonaki ʻofá.”

Naʻe lau ʻe he tokotaha-seá ʻa e ngaahi mākoni mo e ngaahi talamonū mei he faʻahinga takatakai ʻi he foʻi kolopé. Naʻe hoko mai leva ki he foaki ʻo e ngaahi tipilomá. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Akoʻanga Kiliatí, naʻe taumuʻá ke ʻi ai ha ngaahi kalasi fakangatangata pē ki ha vahaʻa taimi ko ha taʻu ʻe nima. Ka ʻi he taʻu ʻaki ʻeni ʻe 58 kuo kei tauhi mai pē ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke lele ʻa e akoʻangá. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Tokoua Barber ʻi heʻene lea kamatá: “Ko ha lēkooti fakaofo moʻoni ē kuo fokotuʻu ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni ako Kiliatí talu mei he 1943 ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻa Kiliatí! Ko ʻenau ngaahi feingá kotoa kuo iku ai ki hono tānaki moʻoni mai ʻa e laui kilu ʻo e kau anga-vaivai ʻo e māmaní ki he kautaha lāngilangiʻia ʻa Sihová.” ʻIo, ko e akoʻanga fakamisinale ko ʻení kuo tokoni ia ki he fiefia ʻa e laui miliona ʻi he ʻamanaki ʻo e Puleʻangá.

[Puha ʻi he peesi 24]

TOKOLAHI ʻO E KALASÍ

Fika ʻo e ngaahi fonua naʻe fakafofongaʻí: 8

Fika ʻo e ngaahi fonua naʻe vahe ki aí: 18

Tokolahi fakakātoa ʻo e kau akó: 48

ʻAvalisi ʻo e taʻumotuʻá: 34

ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he moʻoní: 18

ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató: 13

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Kalasi Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Hono 110 ʻa e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí

ʻI he lisi ʻi laló, ko e ngaahi ʻotú ʻoku fakafika ia mei muʻa ki mui, pea ko e ngaahi hingoá ʻoku fakahokohoko ia mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú ʻi he ʻotu taki taha.

(1) Vacek, E.; Madelin, L.; Evans, G.; Watanabe, K. (2) Trafford, P.; Turfa, J.; Wilson, P.; Williams, R.; Weber, A. (3) Johnson, T.; Hanau, K.; Mourlhou, F.; Charpentier, F.; Peckham, R.; Androsoff, P. (4) Seegers, T.; Seegers, D.; Bailey, P.; Bailey, M.; Madelin, K.; Lippold, E.; Lippold, T. (5) Evans, N.; Gold, R.; Bollmann, I.; Vacek, R.; Oundjian, J.; Wilson, N. (6) Turfa, J.; Zuidema, L.; Zuidema, R.; Bengtsson, C.; Bengtsson, J.; Galano, M.; Galano, L. (7) Peckham, T.; Mourlhou, J.; Charpentier, C.; Gold, M.; Bollmann, R.; Oundjian, F. (8) Weber, R.; Johnson, B.; Hanau, D.; Watanabe, Y.; Williams, R.; Trafford, G.; Androsoff, T.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share