“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua, pea ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Kuohili Fakapōpōʻuli, Kahaʻu Ngingila
“KO E folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hepelu 4:12) Ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e mālohi loloto ʻo e pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Ko ʻene malava ke aʻu ki he lotó naʻe hā mahino ia lolotonga ʻa e ʻuluaki senituli T.S. Neongo ʻa e tākiekina kovi ʻo e taimi ko iá, ko e faʻahinga naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiané naʻa nau ʻai ʻa e tangata foʻoú.—Loma 1:28, 29; Kolose 3:8-10.
Ko e mālohi fakaeliliu ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú, ʻoku toe hā mahino ia he ʻahó ni. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo ha tangata lōloa mo mālohi, ko hono hingoá ko Richard. ʻI heʻene ʻita vavé, naʻe fuhu ai ʻa Richard ʻi hano kiʻi fakaʻitaʻi pē. Naʻe fakameleʻi ʻa ʻene moʻuí ʻe he fakamālohí. Naʻe aʻu ʻo kau ʻa Richard ʻi ha kalapu fuhu. Naʻá ne ako mālohi peá ne hoko ko e hau ia ʻo e fuhu pāuni-mamafá ʻi Westphalia, Siamane. Naʻe toe inu lahi ʻa Richard pea faʻa kau ʻi ha ngaahi kē. ʻI he taimi pehē ʻe taha, naʻe mate ai ha taha, pea naʻe mei iku ai ʻa Richard ki pilīsone.
Fēfē ʻa e nofo mali ʻa Richard? “Ki muʻa ke u ako Tohitapu mo Heike,” ko e manatu ia ʻa Richard, “naʻá ma tauʻaki faʻiteliha pē. Naʻe fakamoleki ʻe Heike ha taimi lahi mo hono ngaahi kaungāmeʻa fefiné, lolotonga ia ʻeku fiefia ʻi he ngaahi meʻa naʻá ku manako aí—tautefito ki he fuhú, fānifó, mo e ukú.”
ʻI he taimi naʻe kamata ako Tohitapu ai ʻa Richard mo Heike mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ongoʻi taulōfuʻu ʻa Richard ʻi he fakakaukau atu ki he pau ke fai ha ngaahi liliu ne hā ngali taʻemalava koeʻuhi ke fakatatau ai ʻene moʻuí ki he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻoku fokotuʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ʻi heʻene hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻe fakatupu ai ʻe Richard ha holi mālohi ke fakahōifuaʻi ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Richard ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻofa ʻi he fakamālohí pe ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ia ki he fakafiefiá. Ko e ‘ʻofa ki he fakamalohí, ʻoku fehiʻa ki ai ʻene moʻui [ʻa Sihová],’ ko e meʻa ia naʻe ako ʻe Richard.—Sāme 11:5.
ʻIkai ngata aí, ko e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha palataisi he māmaní naʻe fakatou fakamānako ia kia Richard mo Heike. Naʻá na loto ke na ʻi ai fakataha! (Aisea 65:21-23) Ko e fakaafe “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu” naʻe maongo loloto ia kia Richard. (Semisi 4:8) Naʻá ne sio ki he mahuʻinga ʻo e tokanga ki he akonaki fakamānavaʻi ko ení: “ʻOua te ke fakaʻamua ha tangata fai fakamalohi, pea ʻoua te ke fili ha taha ʻo hono ngaahi founga. He ko e tangata angapiko ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻa Sihova: ka ko e kau angatonu ʻoku nau talanoa fafale mo ia.”—Palovepi 3:31, 32.
Neongo ʻa hono maʻu ha holi mālohi ke liliu ʻene ngaahi foungá, naʻe ʻiloʻi ʻe Richard ʻe ʻikai lava ke ne fai ia ʻi hono mālohi pē ʻoʻoná. Naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke kumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu. Naʻá ne ngāue ai ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa Sīsū ki Heʻene kau ʻapositoló: “Lotu; ke ʻoua naʻa mou hu ki ha ʻahiʻahi: ʻoku loto pe ʻa laumalie ke fai, ka ʻoku vaivai ʻa kakano.”—Mātiu 26:41.
Hili ʻa e ako ki he anga ʻo e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he fakamālohí mo e ʻitá, naʻe ʻikai ha veiveiua ʻi he fakakaukau ʻa Richard ko e fuhú ko ha sipoti ia ʻoku ʻikai ala tali. ʻAki ʻa e tokoni meia Sihova mo e fakalototoʻa mei he faʻahinga naʻa nau ako Tohitapu mo iá, naʻe ʻatā ai ʻa Richard mei he fakamālohí. Naʻá ne liʻaki ʻa e fuhú mo e keé pea fili ke fakaleleiʻi ʻa ʻene moʻui fakafāmilí. “Ko hono ako ʻa e moʻoni mei he Tohitapú kuó ne tokoniʻi au ke tuʻu hifo ʻo fakakaukau ki muʻa ke u fai ha meʻá,” ko e lea ia ʻa Richard, ʻa ia ko ha ʻovasia anga-malū ia he taimí ni ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne tānaki mai: “Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofá mo e tokaʻí ʻokú ne tataki au he taimí ni ʻi hoku vahaʻangatae mo hoku uaifí mo e fānaú. Ko hono olá, kuo fāʻūtaha ai homau fāmilí.”
Ko e kakai kuo nau maʻuhalá ʻoku nau tukuakiʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hono veteki ʻa e ngaahi fāmilí. Kae kehe, ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga tāutaha hangē ko Richard ʻokú ne fakahalaʻi ʻenau taukavé. ʻI hono moʻoní, ʻe lava ke iku ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ki ha tuʻumaʻu fakafāmili mo ha kahaʻu ngingila maʻá e faʻahinga kuo nau maʻu ha kuohili fakapōpōʻulí.—Selemaia 29:11.
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
“Ko e ʻamanaki ki ha māmani palataisí naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e fakaueʻiloto ke u liliu”
[Puha ʻi he peesi 9]
Ngāue ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú
ʻOku lava ke fai ʻe he Tohitapú ha tākiekina mālohi ʻi he moʻui ʻa e kakaí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu eni kuó ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga fakamālohí ke liliú:
“Ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita ʻoku lelei hake ʻi ha fuʻu mafi: pea ko ia ʻoku puleʻi hono loto ʻi ha taha ʻoku hamu ha kolo.” (Palovepi 16:32) Ko e ʻita taʻemapuleʻí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai, ʻikai ʻo e mālohi.
“Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita.” (Palovepi 19:11) Ko e maʻu ʻa e fakapotopotó mo e mahinoʻi ʻo ha tuʻungá ʻoku tokoniʻi ai ha taha ke ne sio ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi ʻuhinga mahino ki he fakafepakiʻí pea lava ke ne taʻofi ʻa e ʻitá mei haʻane mapuna hake.
‘ʻOua te ke kaumeʻa mo ia ʻoku tafulú [“loto lili,” PM] naʻa ʻiloange te ke ako hono ngaahi ʻalungá.’ (Palovepi 22:24, 25) ʻOku fakaʻehiʻehi fakapotopoto ʻa e kau Kalisitiané mei he feohi mo e faʻahinga ʻa ia ʻoku nau hehema ki he loto-lilí.