LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 12/15 p. 3-5
  • Maluʻi ʻe Sihova Kinautolu ʻi he ʻAta ʻo e Moʻungá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maluʻi ʻe Sihova Kinautolu ʻi he ʻAta ʻo e Moʻungá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI HALANGA KI HE KAU FEʻAVEʻAKI FAKAFUFUÚ
  • “ʻEVEʻEVA” FAKATUʻUTĀMAKI
  • LĒSONI MAʻA KITAUTOLU
  • ‘ʻOkú Ke Tuʻutai Lahi Hake ʻi he Ngaahi Moʻungá’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Kuohili Fakapōpōʻuli, Kahaʻu Ngingila
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Tuʻuaki ʻa e ʻŪ Tohí ʻi he Feituʻu Lea Kehekehé
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2003
  • Naʻe Tokangaʻi Kimautolu ʻe Sihova ʻi he Lolotonga ʻo e Tapui
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 12/15 p. 3-5

Maluʻi ʻe Sihova Kinautolu ʻi he ʻAta ʻo e Moʻungá

ʻI HE hū pongipongia mai ki he matapā ʻi muʻá, naʻe fakatokangaʻi atu ʻe he fefiné ha kofukofu ʻi he sitepú. Naʻá ne toʻo hake ia pea sio takai holo, ka naʻe ʻikai ha taha ʻi he halá. Kuo pau pē naʻe tuku atu ia ʻe ha taha lolotonga ʻa e poʻulí. Naʻá ne kiʻi fakaavaʻi hake ʻa e kofukofú pea holomui fakavave ki mui ʻo tāpuni ʻa e matapaá. Tā neʻineʻi! Ko e kofukofú ko ha ʻū tohi Fakatohitapu ʻoku tapui! ʻI hono maʻu ʻa e kofukofú, ʻokú ne lotu fakalongolongo, ʻo fakamālō kia Sihova koeʻuhi ko e meʻakai fakalaumālie mahuʻinga ko iá.

Naʻe faʻa hoko ʻa e ngaahi meʻa pehē ʻi Siamane lolotonga ʻa e 1930 tupú. Hili e maʻu ʻe he kau Nasí ʻa e mafaí ʻi he 1933, naʻe tapui ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he lahi taha ʻo e fonuá. “Naʻa nau tuipau ko hono talaki ko ia ʻo Sihova mo hono huafá heʻikai taʻofi ia ʻe ha tuʻutuʻuni ʻoku faʻu ʻe he tangatá,” ko e lau ia ʻa Richard Rudolph, ʻa ia ʻokú ne taʻu 100 tupu he taimí ni.a “Ko ha meʻangāue mahuʻinga ki heʻetau akó mo e ngāue fakafaifekaú ko e ʻū tohi Fakatohitapú. Kae kehe, naʻe ʻikai toe ala maʻu ia koeʻuhí ko e tapuí. Naʻa mau fifili ki he founga ʻe hokohoko atu ai ʻa e ngāué.” Naʻe vave hono ʻiloʻi ʻe Richard ʻe lava ke ne tokoni ʻi hono fakahoko ʻa e fiemaʻu ko iá ʻi ha founga anga-kehe ʻaupito. ʻE fai ia ʻi he ʻata ʻo e moʻungá.—Fkm. 9:36.

NGAAHI HALANGA KI HE KAU FEʻAVEʻAKI FAKAFUFUÚ

Kapau te ke hake ki ʻolunga ʻi he vaitafe Elbe (pe, Labe), te ke faai atu pē ʻo aʻu ki he Fuʻu Moʻunga (Krkonoše), ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he kauʻāfonua he taimí ni ʻo e Lepupilika Sekí mo Pōlani. Neongo ʻoku aʻu nai ki he fute ʻe 5,250 (mita ʻe 1,600), kuo ui ʻa e moʻungá ko e motu ʻāketiká ʻi he loto mālie ʻo ʻIulopé. ʻOku kāpui ʻe he sinoú ʻo aʻu ki he fute ʻe 10 (mita ʻe 3) ʻa e ngaahi tahifó ʻi he vaeua ʻo e taʻú. Ko e faʻahinga ʻoku nau fakafuofuahalaʻi ʻa e fetōʻaki ʻo e ʻeá ʻoku faʻa maʻu kinautolu ʻi he kakapu lahi ʻokú ne kāpui fakafokifā nai ʻa e ngaahi tumuʻaki moʻungá.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, ko e ʻotu moʻunga ko ení kuo ʻai ai ha kauʻāfonua fakanatula ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi vahefonuá, puleʻangá, mo e ngaahi siteití. Ko e feituʻu fakatuʻutāmaki ko ení naʻe faingataʻa ke leʻohi, ko ia ʻi he kuohilí, ko e tokolahi ʻi he feituʻú naʻa nau ʻave taʻefakalao atu ʻa e ngaahi koloa ʻi he ngaahi moʻunga ko ení. ʻI he 1930 tupú, ʻi he taimi naʻe fakamavaheʻi ai ʻe he Fuʻu Moʻungá ʻa Sekisolovākia mo Siamané, naʻe fakapapauʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi halanga ko ia ʻo e kau feʻaveʻaki fakafufuú. Ke fai ʻa e hā? Ke ʻave ai ʻa e ʻū tohi Fakatohitapu mahuʻinga mei he feituʻu naʻe ala maʻu lahi ange aí. Ko e kiʻi talavou ko Richard ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ko iá.

Fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau teunga hangē ha kau ʻeveʻevá ʻoku nau ʻave ʻa e ʻū tohi ʻi he Fuʻu Moʻungá ki Siamane

“ʻEVEʻEVA” FAKATUʻUTĀMAKI

“ʻI he ngaahi fakaʻosinga uiké, naʻa mau ʻalu tautau toko fitu pe lahi ange ki he ngaahi moʻungá pea ko e fanga tokoua kei siʻí naʻa nau teunga ko e “kau ʻeveʻeva,” ko e manatu ia ʻa Richard. “Mei he tafaʻaki ʻa Siamané, naʻe feʻunga mo e houa ʻe tolu nai ke mau kolosi atu ʻi he ngaahi moʻungá pea aʻu ki Špindlerův Mlýn”—ko ha mōtele ʻi he maile nai ʻe hongofulu (16.5 km) ki he tafaʻaki ʻo Sekí. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe nofo ʻa e kau Siamane tokolahi ʻi he feituʻu ko iá. Ko ha tokotaha ʻi ai ko e faama naʻá ne loto ke fengāueʻaki mo e fanga tokouá. ʻI ha saliote toho ʻe he hoosi naʻe faʻa ngāueʻaki ke ʻave ai ʻa e kau folau ʻeveʻevá, naʻá ne fakaheka ʻa e ngaahi puha tohi mei ha kolo ofi mai, ʻa ia naʻe ʻave ki ai ʻa e ngaahi puhá ʻi ha lēlue mei Prague. Naʻá ne foki mo e ngaahi puhá ki heʻene fāmá pea fūfuuʻi ʻi he fale tukuʻanga mohukú ʻo tatali ai ki he kau feʻaveʻakí ke nau ʻave ʻa e ʻū tohí ki he tafaʻaki ʻo Siamané.

ʻOku hoko atu ʻa Richard: “Hili ʻemau aʻu ki he faama ko iá, naʻa mau faʻo ʻemau ngaahi kató, ʻa ia naʻe ngaohi tefito ke ʻave ai ʻa e ngaahi uta mamafá. Naʻe toʻo ʻe he tokotaha taki taha ʻo kimautolu ʻa e pauni nai ʻe 100 (kilokalami ʻe 50).” Ke ʻoua ʻe ʻiloʻí, naʻa nau lue poʻuli, ʻo kamata ʻi he tō ʻa e laʻaá pea aʻu ki ʻapi ki muʻa ʻi he hopo ʻa e laʻaá. Ko Ernst Wiesner, ʻa ia ko ha ʻovasia sēketi ia ʻi Siamane ʻi he taimi ko iá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻo ʻenau feinga ke malú: “ʻOku ʻalu muʻomuʻa ha ongo tokoua pea ko e taimi pē ʻokú na fetaulaki ai mo ha taha, ʻokú na fakaʻilonga mai leva ʻaki ʻena kasá. Ko e fakaʻilonga eni ki he fanga tokoua mo ʻenau kato mamafa ʻoku nau muimui atu ʻi he meimei mita ʻe 100 [fute ʻe 328] ke toitoi ʻi he vaó kae ʻoua leva kuo foki mai ʻa e ongo tokouá ʻo ʻoange ha foʻi lea pau, ʻa ia naʻe liliu mei he uike ki he uike.” Kae kehe, naʻe ʻikai ko e fakatuʻutāmakí pē ʻa e kau polisi Siamane teunga puluú.

“ʻI he efiafi ʻe taha naʻe pau ke u ngāue fuoloa,” ko e manatu ia ʻa Richard, “ko ia naʻá ku toki mavahe tōmui atu ki he tafaʻaki ʻa Sekí ʻi hoku fanga tokouá. Naʻe fakapoʻuli mo kakapu, pea naʻá ku tetetete ʻi heʻeku lue atu ʻi he ʻuha mokoʻīʻií. Naʻá ku hē ʻi he ʻulu painí, pea ʻikai ʻilo hoku halá ʻi ha ngaahi houa. Kuo mate ʻa e kau ʻeveʻeva tokolahi ʻi he foungá ni. Ko e toki foki pongipongia mai pē hoku fanga tokouá naʻá ku fetaulaki ai mo kinautolú.”

ʻI he taʻu nai ʻe tolu, naʻe ʻalu ki he ngaahi moʻungá ʻa e kiʻi kulupu ʻo e fanga tokoua loto-toʻa ʻi he uike taki taha. ʻI he faʻahitaʻu momokó, naʻa nau ʻave ʻenau ngaahi uta mahuʻingá ʻo ngāueʻaki ʻa e sikī. ʻOku faʻa kolosi tautau toko 20 atu ʻa e fanga tokouá ki he kauʻāfonuá ʻi he taimi ʻahó, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi halanga naʻe faʻa ʻalu ai ʻa e kau ʻeveʻevá. Ke ʻoatu ʻa e foʻi fakakaukau ko e kulupu pē kinautolu ʻo ha kau ʻeveʻeva ʻoku ʻikai ke fakatuʻutāmaki, naʻe ʻalu ai mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau lue ʻi muʻa pea lī honau tataá ki ʻolunga ʻi he taimi naʻa nau ongoʻi ai ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki.

Ko e ngaahi tumuʻaki kāpui ʻe he sinoú naʻe ʻai ai ʻa e kolosi atu ʻi he Fuʻu Moʻungá ko ha halanga fakatuʻutāmaki

Ko e hā naʻe hoko hili ʻa e foki mai ai ʻa e kau feʻaveʻaki tohí mei heʻenau fononga poʻulí? Naʻe fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke fakapapauʻi naʻe tufaki leva ʻa e ʻū tohí. Anga-fēfē? Naʻe kofukofu ʻa e ʻū tohí hangē ha koá pea ʻave ki he tauʻanga lēlue ʻi Hirschberg. Naʻe ʻave ʻa e ngaahi kofukofú ki he feituʻu kehekehe ʻi Siamane, ʻa ia naʻe tufaki fakapotopoto atu ai kinautolu ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki he ngaahi kaungātuí ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he kamatá. Ko e fuʻu ngāue lahi fakapulipuli ko eni ʻo hono tufaki ʻo e ʻū tohí ʻe lava ke fakatuʻutāmaki kapau ʻe maʻu ha kiʻi tafaʻaki ai. Ko e moʻoni, ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe ʻilo ha feituʻu taʻeʻamanekina.

ʻI he 1936, naʻe maʻu ai ha tauhiʻanga tohi ofi ki Pēlini. ʻI he ngaahi meʻa naʻe maʻu aí ko e kofukofu ʻe tolu mei ha tuʻasila taʻeʻiloa ʻi Hirschberg. Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau polisí ha mataotao tohi-nima ke ʻiloʻi ʻa e mēmipa tefito ʻo e kulupu feʻaveʻaki fakafufuú pea puke ia. Hili pē iá, naʻe ʻiloʻi mo ha toko ua kehe ʻo puke, ʻo kau ai ʻa Richard Rudolph. Koeʻuhi naʻe tali ʻe he fanga tokouá ʻa e kotoa ʻo e tukuakiʻí, ʻi ha vahaʻa taimi naʻe malava ʻe he niʻihi ke hokohoko atu hono fai ʻa e ngaahi fononga fakatuʻutāmaki lahi ange.

LĒSONI MAʻA KITAUTOLU

Ko e ʻū tohi naʻe ʻomai ʻi he ngaahi kató ʻo fou atu ʻi he Fuʻu Moʻungá naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e tokonaki mahuʻinga ʻo e ʻū tohi Fakatohitapu ki he Kau Fakamoʻoni ʻi Siamané. Ka ko e Fuʻu Moʻungá naʻe ʻikai ko e halanga pē ia naʻe ngāueʻakí. ʻI he aʻu ki he 1939, ʻi he taimi naʻe nofoʻi ai ʻe he kongakau Siamané ʻa Sekisolovākiá, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi halanga meimei tatau ʻi he kauʻāfonua ʻo e fonua ko iá. ʻI he ngaahi fonua kehe ʻoku kauʻāfonua mo Siamané, hangē ko Falanisē, Netaleni, mo Suisalani, ko e Kau Fakamoʻoni ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi naʻa nau tuku ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi ke tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie maʻa honau ngaahi kaungātui naʻe fakatangaʻí.

Ko e tokolahi taha ʻo kitautolu he ʻaho ní ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapu ʻi he lahi ʻoku fiemaʻú pea ʻi he fōmeti kehekehe. Pe ʻokú ke maʻu ha tohi foʻou ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe hiki mei he Uepisaiti jw.org, ko e hā ʻoku ʻikai ke fai ai ha fakakaukau ki he meʻa naʻe kau ʻi hono ʻai ia ke ke ala maʻú? Mahalo naʻe ʻikai fakaofo ia hangē ko e kolosi atu ʻi he ngaahi tumuʻaki moʻunga kuo kāpui ʻe he sinoú ʻi he tuʻapoó, ka ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻa e ngāue mālohi ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi kaungātui tokolahi ʻoku nau ngāue taʻesiokita maʻaú.

a Naʻá ne ngāue ʻi he Fakatahaʻanga Hirschberg ʻi Silesia. Ko e kolo ko Hirschberg ko Jelenia Góra ia he taimí ni ʻi he fakatonga ʻo Pōlaní.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share