LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 7/1 p. 20-23
  • ʻOku Iku ʻa e Lotu Kotoa pē ki he ʻOtua Tatau?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Iku ʻa e Lotu Kotoa pē ki he ʻOtua Tatau?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku ʻi Ai ha Faikehekehe Moʻoni?
  • ʻOku Nau Fāʻūtaha pe Māvahevahe?
  • Fili Maʻau pe ko Hai Te Ke Tauhí
  • ʻIloʻi ʻa e Kau Lotu Moʻoní ʻi Honau Fua
  • Fakamavaheʻi ʻa e Lotu Moʻoní
  • Lotu ʻa Ia ʻOku Hōifua ki Ai ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e Lotu Kotoa Pē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • ʻUhinga ʻOku Veiveiua Ai e Tokolahi pe ʻe Lava ke Fakafāʻūtahaʻi ʻe he Lotú e Tangatá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke ʻIloʻi ʻa e Lotu Moʻoní?
    Ongoongo Lelei mei he ʻOtuá!
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 7/1 p. 20-23

ʻOku Iku ʻa e Lotu Kotoa pē ki he ʻOtua Tatau?

“ʻOku ʻi ai pē ʻeku tui, pea heʻikai te u liliu ia. Kae kehe, ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ko fē ʻa e tui ʻokú ke kau ki aí koeʻuhi ʻoku iku ʻa e lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau.”

KUÓ KE fanongo ʻi ha taimi ʻi ha taha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fakakaukau ko iá? ʻOku maʻu ʻe he kakai tokolahi ʻa e fakakaukau ʻoku ʻomai ʻe he lotu kotoa pē ʻa e ngaahi founga pau tatau ke maʻu ai ʻa e ʻOtuá pea mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻOku mafolalahia meimei tatau pehē ʻa e tui ʻoku ʻi ai ʻa e lelei mo e kovi ʻi he lotu kotoa pē pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tui pē ʻe taha ʻa e moʻoní pe lava ke ne taukaveʻi ko e hala pē ia ʻe taha ki he ʻOtuá.

ʻOku manakoa ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá ʻi he sōsaieti lau pē ʻokú ne kātakiʻi pe ongoʻi ʻoku tonu ʻa e tui kehekehe he ʻaho ní. Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fakakaukau peheé ʻoku faʻa fai ʻa e vakai kia kinautolu ʻoku nounou ʻenau fakakaukaú, pea aʻu ʻo nau tomuʻa fehiʻa. Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻOkú ke pehē ʻe faifai pē ʻo iku ʻa e lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau? ʻOku mahuʻinga ʻa e tui ʻoku kau ki ai ha tokotahá?

ʻOku ʻi Ai ha Faikehekehe Moʻoni?

Fakatatau ki he lau ʻa e ʻenisaikolopētia ʻe taha, ʻoku lolotonga ʻi ai ʻa e lotu ʻe 9,900 ʻi māmani lahi, ʻa ia ko e niʻihi ai ʻoku ʻi he feituʻu takatakai ʻo e foʻi kolopé pea ʻoku laui miliona ʻa hono kau mēmipá. ʻOku pehē ʻi he fakafuofuá ko e peseti nai ʻe 70 ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau kau ki he lotu tefito ʻe nimá​—lotu-Puta, lotu faka-Kalisitiane, lotu-Hinitū, ʻIsilami mo e lotu faka-Siú. Kapau ʻoku iku ʻa e lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau, ko e tui ko eni ʻe nimá ko e moʻoni ʻoku totonu ke nau faitatau ʻi he meʻa lahi ʻi heʻenau akonakí, ko ʻenau fakamatalaʻi ʻa e ʻOtuá mo ʻenau fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá?

Ko e teolosia ʻi he Katolika Lomá ko Hans Küng ʻokú ne pehē ko e ngaahi lotu lalahí ʻoku nau kau fakataha moʻoni ʻi he ngaahi tokāteline tefito ʻe niʻihi ʻi heʻenau felāveʻi fakaekinautolú. Hangē ko ení, ko e lahi tahá ʻoku nau loto-tatau ʻi he fiemaʻu ke ʻoua ʻe fakapō, ʻoua ʻe loi, ʻoua ʻe kaihaʻa, ʻoua ʻe fai ha hia fakamalaʻia, pea ʻoku nau akoʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki he mātuʻá pea pehē foki ki he ʻofa ki he fānaú. Kae kehe, ʻi he ngaahi meʻa kehé, pea tautefito ki heʻenau fakamatalaʻi ʻo e ʻOtuá, ʻoku kehekehe fau ai ʻa e ngaahi lotu lalahi ko ení.

Ko e fakatātaá, ʻoku lotu ʻa e kau Hinituú ki ha ngaahi ʻotua tokolahi, lolotonga iá ʻoku pehē ko e kau lotu-Putá ʻoku ʻikai te nau fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ko ha tokotaha. ʻOku akoʻi ʻe he ʻIsilamí ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua pē taha. ʻOku pehē pē mo e ngaahi siasi ʻoku nau taukaveʻi ko e Kalisitiané, ka ko e lahi taha ʻo e ngaahi lotu ko iá ʻoku nau toe taukaveʻi ko e ʻOtuá ko ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua. Naʻa mo e ʻi he ngaahi siasí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tokāteline kehekehe lahi. Ko Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú, ko e tokotaha ia ʻoku līʻoa ki ai ʻa e kau Katoliká kae ʻikai ko e kau Palotisaní. Ko e fakavahavahafanaú ʻoku tapu fakaʻaufuli ia ʻi he kau Katoliká kae ʻikai ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi lotu Palotisaní. Pea ʻoku ʻikai lava ke loto-tatau ʻa e kau Palotisaní ʻia kinautolu pē ʻi he kaveinga fekauʻaki mo e faka-Sōtomá.

ʻOku totonu ke fakakaukau ko e ngaahi lotu ʻoku nau akoʻi ʻa e ngaahi tui kehekehe peheé ʻoku lava ke nau lotu kotoa ki he ʻOtua tatau? ʻIkai ʻaupito. ʻI hono kehé, ko e olá ko e puputuʻu pē ʻi he ʻOtuá pe ko hai ia pea mo e meʻa ʻokú ne ʻamanekina mei he faʻahinga ʻoku nau lotu kiate iá.

ʻOku Nau Fāʻūtaha pe Māvahevahe?

Kapau ʻoku iku ʻa e tui kotoa pē ki he ʻOtua tatau, ko e moʻoni te tau sio ki he feinga mālohi ʻa e lotu taki taha ko iá ke tākiekina ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fāʻūtaha ʻi he melino. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻoku nau fai eni? ʻOku fakahaaʻi ʻi he hisitōliá ko e lotú ʻi he ʻikai te ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha tupuʻanga ia ʻo e māvahevahé mo e fekeʻikeʻí. Tau lāulea angé ki ha ngaahi fakatātā.

Mei he senituli 11 ki he 13, ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa ia ko e ngaahi fonua ʻoku nau taku ko e kau Kalisitiané, naʻa nau tau mo e ngaahi fonua ʻIsilamí ʻi ha ngaahi tau Kaluseti hokohoko. ʻI ʻIulope ʻi he senituli 17, naʻe fepaki ai ʻa e kau Katoliká mo e kau Palotisaní ʻi he Tau Taʻu ʻe Tolungofulú. ʻI he 1947, ʻi hono talaki pē ʻa e tauʻatāina mei Pilitānia Lahí ʻi he konitinēniti ʻInitiá, naʻe fetauʻaki ai ʻa e kau Hinituú mo e kau Mosilemí. Ki muí ni mai kuo fakamoleki ai ʻe he kau Katoliká mo e kau Palotisaní ʻa e ngaahi taʻu ʻi he tau ʻi ʻAilani Tokelau. ʻI he Hahake Lotolotó, ʻoku teʻeki ai pē ha melino ia ʻi he vā ʻo e kau Siú mo e kau Mosilemí. Pea ko e fakatātā tuʻu-ki-muʻa taha ki aí ko e Tau II ʻa Māmaní, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e ngaahi lotu lalahi kotoa ʻe nimá, pea aʻu ʻo kau ki ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e tui tatau ʻi he ongo tafaʻaki fehangahangai ʻo e taú.

ʻOku papau ʻa e fakamulitukú. Ko e ngaahi lotu ʻo e māmaní kuo ʻikai te nau ʻomai ʻa e melinó mo e fāʻūtahá, pea kuo ʻikai ke iku ia ki he ʻOtua tatau. ʻI hono kehé, kuo nau fakamavahevaheʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻai ke puputuʻu ʻa e kakaí pe ko hai ʻa e ʻOtuá pea ko e hā ʻa e founga ke lotu ai kiate iá. Ko ia ai, ko ha taha pē ʻoku loto ke haʻu ki he ʻOtua moʻoní, kuo pau ke ne fili fakalelei ʻa e hala ʻoku fou aí. ʻOku fehoanaki eni mo e meʻa ʻoku naʻinaʻi mai ʻe he Tohi Tapú, ko e taha ʻo e tohi fakalotu motuʻa taha kuo ʻiloa ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá.

Fili Maʻau pe ko Hai Te Ke Tauhí

ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko hono maʻu ʻa e hala ʻoku iku ki he ʻOtua moʻoní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakakaukau lelei mo e fili papau. Ko Siosiua, ko ha sevāniti ʻa e ʻOtua ko Sihová, naʻá ne pehē ki he puleʻanga ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá: “Mou fai hoʻomou fili he ʻaho ni pe ko hai te mou tauhi ki ai; ʻa e ngaahi ʻotua naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi kui naʻe nofo ʻi he tuʻa Vaitafe, pe ko e ngaahi ʻotua ʻo e kakai Amoli, ʻa ia ʻoku mou nofo ʻi honau fonua: ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova.” ʻI he ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe ekinaki ai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ki he kakaí ke nau fai ʻa e fili meimei tatau: “Ko futu hoʻomou toumoua pehe? Kapau ko e ʻOtua ʻa Sihova, mou muimui kiate ia: pea kapau ko Peali [ko ha ʻotua Kēnani], peʻi muimui kiate ia.”​—Siosiua 24:15, 16; 1 Tuʻi 18:21.

Ko e ongo konga Tohi Tapú ni mo e ʻū konga Tohi Tapu kehe ʻoku fakahaaʻi papau ai ko e faʻahinga naʻa nau loto ke tauhi ki he ʻOtua moʻoní naʻe pau ke nau fai ha fili fakamātoato. ʻOku tatau pē ʻa e tuʻungá he ʻahó ni. Kapau ʻoku tau loto ke lotu mo tauhi ki he ʻOtua moʻoní, ko kitautolu foki kuo pau ke tau fai ʻa e fili totonú. Ka ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e fili ko ē ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e lotú? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻa e kau lotu moʻoní?

ʻIloʻi ʻa e Kau Lotu Moʻoní ʻi Honau Fua

ʻI he fekauʻaki mo e kau lotu moʻoní mo e kau lotu loí, naʻe tala ange ʻe Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí: “He ʻoku toli kalepi mei he vao talatala, pe ko e fiki mei he ngatae? Pehe, ʻilonga ha ʻakau lelei ʻoku ne fua ʻaonga: ka ʻilonga ha ʻakau tamaki ʻoku fua kovi. ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻakau lelei ke fua kovi, pe ko e ʻakau tamaki ke fua ʻaonga. . . . ʻAua, ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu.” Fakatatau ki ai, ko e kau lotu moʻoní ʻe ʻiloʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fuá, pe ngaahi ngāué. Ko e hā ʻa e ngaahi fua ko ení?​—Mātiu 7:16-20.

ʻUluakí, ko e lotu moʻoní ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e kau tuí ʻi he ʻofa. Naʻe fakamatala ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolu, Ke mou feʻofaʻaki: hange ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolu, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻaki. Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” Ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí kuo pau ke nau fakahāhā ʻa e feʻofaʻaki ʻa ia ʻoku mātuʻaki tuʻu-ki-muʻa koeʻuhi ke fakaʻilongaʻi kinautolu ko e kau lotu moʻoni ʻe he faʻahinga ʻoku sio maí.​—Sione 13:34, 35.

ʻI he ʻuhinga ko ení ʻe ʻikai ʻuhinga lelei ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau toʻo meʻatau ʻo fetauʻaki. ʻOku tauhi ʻa e mēmipa ʻo e ngaahi siasí ki he tuʻunga ko ení? ʻI he Tau II ʻa Māmaní, ko e kulupu lotu tuʻu-ki-muʻa pē taha naʻe fakafisi hokohoko mo tuʻumaʻu ʻo ʻikai te ne poupouʻi ʻa e fāinga ʻi he taú ʻi ha faʻahinga founga pē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko Dr. Hanns Lilje, ko ha pīsope ki muʻa ʻo e Siasi Palotisani ʻi Hannover, Siamané, naʻá ne tohi ʻo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoní: “ʻOku lava ke nau taukaveʻi moʻoni ko kinautolu pē naʻe ʻikai te nau tali ʻa e ngaahi ngāue fakakautaú ʻi he pule ʻa Hitilaá.” Lolotonga ʻa e fepaki ko iá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻi he ngaahi fonua lahi naʻa nau fili ke tofanga ʻi he tautea kae ʻikai ke pouaki pe tokoni ki he taú.

Ko e hā ʻa e ngaahi fua kehe naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e kau ākonga moʻoní? ʻI he meʻa ʻoku ʻiloa lahi ko e Lotu ʻa e ʻEikí, naʻe kamata ia ʻe Sīsū ʻaki ʻene pehē: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani, ke tapuhā [pe fakamāʻoniʻoniʻi] ho Huafa, ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.” Naʻe ʻuluaki lave ʻa Sīsū ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e fakaʻamu ke fakahoko mai ʻa e finangalo ʻo Sihová ki māmani fakafou ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻa e lotu ʻoku ʻiloa ʻi heʻene malangaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea ʻi hono fanongonongo ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ʻamanakiʻanga pē taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he melino ʻi he māmaní? ʻOku fanongonongo ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he fonua mo e ngaahi feituʻu ʻe 236, ʻo tufaki ʻa e ʻū tohi ʻi he ngaahi lea laka hake ʻi he 470.​—Mātiu 6:9, 10.

ʻIkai ngata aí, ʻoku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi he hanganaki ʻatā mei he ngaahi fekīhiaki fakapolitikalé mo fakasōsialé. “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, ʻo hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni,” ko e lau ia ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene kau ākongá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku tali ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau tuipau “ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.”​—Sione 17:14, 17; 2 Timote 3:16, 17.

Fakamavaheʻi ʻa e Lotu Moʻoní

Ko e ngaahi fuá ni​—ʻa e ʻofa feilaulauʻi-kitá, ko e holi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ko e fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mavahe mei he māmaní mo e tui ki he Tohi Tapú​—ʻoku fakaʻilongaʻi kotoa ai ʻa e kau lotu moʻoní. Ko e ngaahi fua ko iá ʻoku toe fakamavaheʻi ai ʻa e kau lotu moʻoní mei he ngaahi lotu kehé. Ko e fefine ʻe taha ʻa ia naʻe fiefia ʻi haʻane ngaahi fetalanoaʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne ʻohake ʻene fakamulituku pē ʻaʻana ʻo ne pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi lotu lahi, pea ʻoku nau meimei tatau ʻiate kinautolu. Ko kimoutolu pē taha ʻoku mou kehe ʻaupito mei he ngaahi lotu kehé.”

ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai iku ʻa e lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau. Ka ʻoku ʻi ai ha kulupu ʻe taha ʻoku tuʻu ʻo mavahe mei he kotoa ʻo e ngaahi lotu kehé​—ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ko honau tokolahí ʻoku laka hake he taimí ni ʻi he fitu milioná takatakai ʻi he māmaní. ʻI heʻenau pouaki mo pipiki ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, kuo nau fai ai ʻa e meʻa kuo ʻikai malava ke fai ʻe ha toe kulupu pe kautaha kehe, ʻa ia ko hono fakafāʻūtahaʻi ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga, lea, puipuituʻa fakafaʻahinga mo fakamatakali, ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoni pē taha ko Sihová. Te nau fiefia ke tokoniʻi koe ke ke ako fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní, ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate koé, pea maʻu ʻa e melino mo e maluʻanga ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi he lotu ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻokú ne hōifua ki aí. ʻIkai ko ha taumuʻa ʻaonga ia?

[Fakatātā ʻi he peesi 22]

Tāpuakiʻi ʻe he pātele ʻOfotokisī ʻa e kau sōtia foʻou ʻi ʻIukalaine ʻi he 2004

[Credit Line 22]

GENIA SAVILOV/AFP/Getty Images

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku tokoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mo hono Puleʻangá

[Maʻuʻanga ʻo e Tâ ʻi he peesi 20]

Peesi 20: Fefine lotu-Puta: © Yan Liao/​Alamy; tangata māʻoniʻoni Hintū: © imagebroker/​Alamy; peesi 21: Tangata ʻokú ne lau ʻa e Kōlaní: Mohamed Amin/​Camerapix; tangata Siu: Todd Bolen/​Bible Places.com

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share