Tokanga ki he Ngaahi Foʻi Folofola Toputapú
1 ʻOku ʻikai taau ke fai ha tokanga makehe ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leaʻaki ʻe he tangatá. Ka ʻi he taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga mātuʻaki mahuʻinga ke fanongo ai. (Teu. 28:1, 2) Kae fakamālō, naʻe hiki ʻe he kau tangata-tohi fakamānavaʻí “ʻa e ngaahi foʻi folofola [toputapu] ʻa e ʻOtua” ke ʻaonga kiate kitautolu. (Loma 3:2) Ko e fakataha-lahi fakavahe ka hoko maí ʻe tokonaki mai ai ʻa e ngaahi faingamālie maʻongoʻonga ke tau fanongo ai ki he ngaahi foʻi folofola ko ení ʻi hono lau pea mo hono fakamatalaʻi kinautolú. ʻE malava fēfē ke ke hoko ʻo tokanga tefito ki ai?
2 Aʻu Tōmuʻa ki Ai ʻi he Pongipongi Taki Taha: Fakaʻuta atu ki he fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono tala ke nau fetaulaki ki he Moʻunga Sainaí mo Sihova ke fanongo ai ki heʻene Laó! (Eki. 19:10, 11, 16-19) Kapau te ke maʻu ha fakakaukau tatau fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e fakahinohino ʻa Sihová ʻi he fakataha-lahi fakavahé, te ke fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke aʻu tōmuʻa ki ai ʻi he ʻaho taki taha. Heʻikai lava ke tau fanongo ki he polokalamá kotoa kapau te tau hū tōmui mai ʻo fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau ngaahi feinga ke kumi ha ngaahi nofoʻangá. ʻI he feituʻu faiʻanga fakataha-lahí ʻe fakaava ai ʻa e matapaá mei he 8:00 pongipongí, pea ʻe kamata ʻa e polokalamá ʻi he 9:30 pongipongi ʻo e ʻaho taki taha.
3 Naʻa mo e faʻahinga ʻoku aʻu pongipongia ki aí ʻoku ʻikai te nau ʻi honau ngaahi nofoʻangá ʻi he kamata ʻa e fakatahá. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻení? ʻOku nau tatali kae ʻoua kuo fakahā mai ʻe he tokotaha seá ʻa e hiva kamatá pea toki tuku leva ʻenau fetalanoaʻaki mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻo nau toki kamata lue leva ki honau ngaahi nofoʻangá. ʻOku totonu ke tau fakatokangaʻi ange ko e ngaahi miniti siʻi ki muʻa ʻi he hiva kamata ʻo e konga taki taha, ʻe nofo ʻa e tokotaha seá ʻi he peletifōmú lolotonga hono tā ʻa e fasi fakafeʻiloaki ʻo e Puleʻangá. Ko e fakaʻilonga eni kiate kitautolu kuo taimi ke tau nofo ki hotau nofoʻangá! Hili iá, ʻi he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻa e hiva kamatá, te tau mateuteu leva ke kau fakataha ʻi he hiva fakahīkihiki kia Sihová.
4 Fanongo ʻi he Tuʻunga ko e Fāmili Fāʻūtaha: ʻI he taimi naʻe lau ai ʻa e ngaahi foʻi folofola toputapú ki he kau ʻIsileli naʻe fakatahataha maí, ko e ngaahi fāmilí, kau ai “moe fānau,” naʻe pau ke nau fanongo pea ako. (Teu. 31:12, PM) ʻI heʻetau ngaahi fakataha-lahí, ko e fānaú ʻoku ʻikai totonu ke “tukuange noa.” (Pal. 29:15) Ngaahi mātuʻa, fokotuʻutuʻu ki ho fāmilí kotoa ke tangutu fakataha—kau ai mo e kau taʻu hongofulu tupú. ʻOku tali ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ke fai ʻa e hiva kamatá kae toki ʻave ʻenau fānaú ki he falemālōloó. Kae kehe, ʻe faingataʻa heni ke akoʻi ai ki he fānaú ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ngaahi hivá mo e ngaahi lotú ʻi heʻetau founga-lotú. He lelei lahi ange ē ke tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ki falemālōloó ki muʻa ʻi he kamata ʻo e konga taki taha kapau ʻoku ala lava!
5 ʻE tokoniʻi kitautolu ke tau fanongo kapau te tau maʻu ha taimi mālōlō lahi ʻi he pō taki taha pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi maʻu meʻatokoni ʻo fuʻu hulu he lolotonga ʻo e ʻahó. Tuku taha hoʻo tokangá ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he tokotaha malangá. ʻOua ʻe tuku ho ʻatamaí ke tākakau holo. Muimui fakataha ʻi he Tohitapú ʻi hono lau ʻa e ngaahi konga Tohitapú. Hiki ha ngaahi nouti nounou. ʻI hono fakahoko mai ʻa e malanga taki taha, fakamanatu ʻi ho ʻatamaí ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha malangá, pea fakakaukau atu pe ʻe fēfē haʻo ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko iá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, lāulea fakafāmilí ki he polokalamá. Ko e hā ʻa e ngaahi poini naʻe fiefia ai ʻa e tokotaha taki taha? ʻE malava fēfē ke ngāue lelei ʻaki ʻe ho fāmilí ʻa e fakamatalá ni?
6 Fakahā ʻa e Tokaʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá: ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi fakataha-lahí kiate kitautolu ha faingamālie lelei ke talanoa ai ki he ngaahi kaumeʻá pea fiefia ʻi he feohi ʻoku fakatupu langa haké. ʻI heʻetau aʻu tōmuʻa ki aí, te tau maʻu ai ʻa e taimi ke talanoa ai ki muʻa ke kamata ʻa e polokalamá. Neongo ia, ko e niʻihi, ʻoku nau fetalanoaʻaki ʻi he lolotonga ʻa e polokalamá, ʻo maʻu hala ko e fuʻu tokolahi ʻa e kau fanongó ʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ha fakahohaʻa siʻisiʻi pē. Naʻa mo hono fai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha feituʻu lalahi, ko ha taimi ia ke fanongo ai, ʻo hangē pē ko e taimi ʻoku kau ai ki ha fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi telefoni selulaá, ngaahi pipá, ngaahi meʻa faitā vitioó, mo e ngaahi meʻa faitaá ʻoku ʻikai totonu ke fakaʻatā ia ke ne fakatupunga ha ngaahi fakahohaʻa lolotonga ʻa e polokalamá.
7 Lolotonga hono maʻu ʻe Mōsese ʻa e Lao meia Sihová, “naʻe ʻikai te ne kai ai ha meakai, pe inu ha vai.” (Eki. 34:28) ʻI he tuʻunga tatau, ʻe taʻefeʻunga ke kai pe inu lolotonga hono fakahoko ʻa e ngaahi konga ʻo e fakataha-lahí. Tuku kehe kapau ʻoku hoko ha ngaahi moʻoniʻi meʻa mafatukituki ʻi he tuʻunga ʻo e moʻui leleí, tatali ki hono “taimi kotofa” ʻo e meʻá ni.—Koh. 3:1, NW.
8 ʻI he ngaahi fakataha-lahi ʻe niʻihi, ʻoku kei hokohoko pē ai ha palopalema ʻi he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi pea naʻa mo e fānau īkí ʻoku nau vilo takai holo ʻi tuʻa he lolotonga ʻa e ngaahi kongá. ʻE fakahinohinoʻi ʻa e kau fakanofonofó ke kole ki he faʻahinga peheé ke nau foki ki he feituʻu faiʻanga fakatahá. Ko e kau ngāue pole ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi potungāue kehekehé ʻoku totonu ke nau tangutu mo e kau fanongó ʻi he hili pē ʻa e kakato ʻenau ngāué. Tuku kehe kapau ʻoku vaheʻi ha kau ngāue pole ke nau fai ha ngāue ʻoku fiemaʻu lolotonga ʻa e ngaahi kongá, ʻoku totonu ke nau ʻi honau ngaahi nofoʻangá, ʻo fanongo ki he polokalamá.ʻOku ʻikai totonu ke nau nofo holo ʻi he ngaahi potungāué, ʻo feʻaʻahiʻaki holo he lolotonga e lele ʻa e polokalamá.
9 ʻE ʻikai ʻaupito te tau fiemaʻu ke hoko ʻo ‘ongongataʻa ʻetau fanongó’ ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Hep. 5:11) Ko ia ai, tau fakapapauʻi ke fakahā ʻa e fakaʻapaʻapa totonú ʻaki ʻa e fanongo tokanga ʻi he lāulea ki he ngaahi foʻi folofola toputapu meia Sihová ʻi heʻetau fakataha-lahi fakavahe ka hoko maí.