Ngaahi Fakataha-Lahí—Taimi ki he Fiefia!
1 Ko e ngaahi fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha taimi ia ʻo e fiefia lahi. Laka hake ʻi ha taʻu ʻe teau, kuo tokoni ai ʻa e ngaahi fakatahataha ko ʻení ki he tupulaki kuo hoko ʻi heʻetau kautahá. Mei ha kamata siʻisiʻi, kuo tau mamata ai ki he tāpuaki lahi ʻa Sihová ʻi heʻetau ngāue ʻi māmani lahí. ʻI heʻetau ʻuluaki fakataha-lahi ʻi onopooni, ʻi Chicago ʻi he ʻIunaite Seteté, ʻi he 1893, ko ha toko 70 fakakātoa ʻo e kau maʻu fakataha ʻe toko 360, naʻa nau papitaiso ʻi hono fakahaaʻi ʻenau fakatapui kia Sihová. Ko e fakahokohoko ʻo e ngaahi Fakataha-Lahi Fakavahe “Kau Fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá” ʻi he taʻu kuo ʻosí naʻe ʻi ai ʻa e kau maʻu fakataha fakakātoa ʻi māmani lahi ʻe toko 9,454,055 pea papitaiso ai ʻa e toko 129,367. Ko ha fakatupunga fiefia lelei ē!
2 Talu mei he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, kuo tokonaki mai ʻe he ngaahi fakatahataha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ha founga tuʻu-ki-muʻa ki hono ʻomai ʻa e fakahinohino meia Sihová. ʻI he taimi ʻo ʻĒsela mo Nehemaiá, naʻe fanongo ai ʻa e kakaí ki hono lau ʻo e Laó “mei he bogibogi ki he hoʻata.” (Nehe. 8:2, 3, PM) Koeʻuhi ko hono maʻu ha mahino lelei ange ki he Laó ʻi he tuʻunga ko iá, naʻe hokosia ai ʻe he kakaí ʻa e “fiefia lahi.” (Nehe. 8:8, 12, PM) ʻOku tau fiefia mo kitautolu he ʻoku tokonaki mai ʻe he ngaahi fakataha-lahí ha faingamālie lelei ke tau maʻu ai ha fakahinohino mo ha meʻakai fakalaumālie lelei “i hono taimi totonu” meia Sihova ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45, PM) Koeʻuhi naʻe pehē ʻe Sīsū kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá ʻi he “ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua,” ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ngaahi fakataha-lahí ki heʻetau moʻuilelei fakalaumālié.—Mt. 4:4.
3 ʻOku Tuha mo e Feinga Kotoa ke Kau ki Ai: ʻOku totonu kiate kitautolu kotoa ke ʻai ko ʻetau kolo fakafoʻituitui ia ke ʻi ai ʻi he kotoa ʻo e Fakataha-Lahi Fakavahe “Kau Faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá” ʻo e taʻu ní. ʻOku totonu ke tau palani ke ʻi ai ki muʻa ʻi he ʻaho taki taha pea nofo ai pē ʻo aʻu ki heʻetau kau fakataha ʻi he lea “ʻĒmeni!” ki he lotu fakaʻosí. Ke fakahoko ʻení kuo pau nai ke feʻunuʻaki ʻetau taimi-tēpilé. Ko hono maʻu ha taimi ʻatā mei heʻetau ngāué ke kau ai ki he fakataha-lahí te ne ʻomai nai ha ngaahi faingataʻa. ʻOku fiemaʻu ke tau tuʻu maʻu, ʻo ʻikai ke tuku pē ʻa e meʻá ke hokonoa mai pē. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha nofoʻanga mo/pe ha meʻalele ke ʻalu ai, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻú ki muʻa. Ko e hā pē ʻa e feinga te tau faí ʻe tuha ia mo ia!
4 ʻOku ʻikai ke fakafuofuaʻi ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu ha fakataha-lahi ki ha mahuʻinga fakaepaʻanga. Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha niʻihi naʻa nau fakapapauʻi ke maʻu ʻa e ʻAsemipilī Fakavahaʻapuleʻanga, Finangalo Fakaʻotua ʻo e 1958 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Kolo Niu ʻIoké. Ko ha tokoua ʻe taha naʻá ne tāpuni ʻene pisinisi fakaelangá ʻi he uike ʻe ua ka ne pole ke tokoni pea maʻu ʻa e ʻasemipilií. Ko ha tokoua ʻi he ʻOtu Motu Vēsiní naʻá ne fakatau ha kelekele ʻeka ʻe nima koeʻuhi ka ne ʻalu mo hono fāmilí kotoa ʻe toko ono. Ko ha ongo meʻa mali kei talavou naʻá na fakatau hona vaká koeʻuhi kae lava ke na ʻalu kotoa mo ʻena fānau ʻe toko tolú, ko e māhina ua ki he taʻu fitu, ki he ʻasemipilií. Naʻe tala ki ha kau tautehina ʻe toko tolu mei Kalefōnia kapau te nau mavahe mei heʻenau ngāué, ko e ngaahi ngāue ko iá ʻe ʻikai te nau toe maʻu ʻi he taimi te nau foki mai aí. Kae kehe, naʻe ʻikai ke taʻofi ai kinautolu mei heʻenau ʻalu ki he ʻasemipilī fakangalongataʻa ko iá.
5 ʻOku Fakapaleʻi ʻe Sihova ʻEtau Feinga Tōtōiví: ʻOku ʻafioʻi mo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga ʻa ʻene kakaí. (Hep. 6:10) Ko ha fakatātā, ʻi he ʻAsemipilī Tupu Fakateokalati ʻo e 1950, naʻe fanongoa ai ʻe he kau maʻu fakatahá ʻa e malanga mahuʻinga ko e “Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo e Ngaahi Meʻá.” Naʻe tuʻu hake ai ʻa Tokoua Frederick Franz peá ne langaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻaki ʻene ʻeke: “ʻE fiefia ʻa e ʻasemipilī fakavahaʻapuleʻanga ko ʻení ke ʻilo, ʻi heni he poó ni, ʻi hotau lotolotongá, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau pilinisi ʻo e māmani foʻoú?” Laka hake ʻi he taʻu ʻe 50 ki mui ai, ʻoku tau kei fiefia ʻi he mahino māʻalaʻala ko ʻeni ʻo e Sāme 45:16.
6 ʻI he hili ʻa hono maʻu ʻa e fakataha-lahi fakavahe ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe tohi ai ʻe ha ʻuluʻi fāmili houngaʻia ʻa e meʻá ni: “Fanga tokoua, naʻe ʻikai ʻaupito te mou ʻiloʻi ʻa e fakahaofi moʻui lahi naʻe fai ʻe he fakataha-lahi ko ʻení. Naʻe hiki hoku fāmilí ki he loto koló ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakangāue, ʻo toki ʻiloʻi pē ai ʻa e taufā holo homau tuʻunga fakalaumālié. . . . Naʻa mau fakaliʻeliʻaki homau ngaahi fatongia faka-Kalisitiané. Naʻe aʻu ʻo taʻofi ʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea mo e kau fakataha kotoa ki he ngāue fakamalangá. . . . Naʻe toe fakaake kimautolu ʻe he fakataha-lahi ko ʻení, pea ʻi heʻene peheé ʻoku mau toe fokotuʻu ai ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie pea fai ha fokotuʻutuʻu ke lavaʻi kinautolu.”
7 ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova maʻatautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku tau fiemaʻú. ʻOkú ne falō mai ha tēpile mahu ʻi heʻetau ngaahi fakataha-lahí. Ko ʻetau houngaʻia ʻi he tokonaki ko ʻení ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau leaʻaki ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Koliniusí ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Pea ko eni kuo mau tefua mai ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua, ke maʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kuo haʻu mo koe mei he ʻEiki.” (Ng. 10:33) Tau ʻai ia ko ʻetau taumuʻá ke “tefua mai ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua” ʻi he konga kotoa pē ʻo e Fakataha-Lahi Fakavahe “Kau Faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá” ʻo e taʻu ní pea fiefia!