Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga ʻOku “Hehema Totonu”
1. Ko hai ʻoku fakatahatahaʻi ʻe Sihova kiate ia ʻi hotau ʻahó?
1 Ko e tokotaha taki taha ʻoku ʻi ai ʻene hehema ʻa ia ʻoku fokotuʻu maʻu ʻi hono lotó. (Mt. 12:35) ʻOku lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ʻa ia “ko e meʻa ʻoku ʻi hono loto ko e tau.” (Sāme 55:21) ʻOku “loto ʻita” ʻa e niʻihi. (Pal. 29:22) Ka ʻoku toe ʻi ai mo e faʻahinga ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá.” (Ng. 13:48, NW) ʻI hotau ʻahó, ʻoku fakatahatahaʻi ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e faʻahinga hehema totonu peheé. (Hakeai 2:7) ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau lotu ʻa Sihova?
2. Ko e hā ʻoku kau ki hono fakahoko ʻo ʻetau ngāue ngaohi ākongá?
2 Toe ʻAʻahi Fakamākukanga: Ko hono maʻu ʻa e vakai totonu ki hono fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia koeʻuhí ke tau fakahoko ai ʻetau ngāue ngaohi ākongá. (Mt. 28:19, 20) ʻOku tau vave ke toe foki ki he mahuʻingaʻia ʻoku tau maʻú? ʻOku tau toe ʻaʻahi ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tali ʻa e ʻū tohí pe ʻoku nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he ongoongo leleí? ʻOku tau vilitaki ʻi heʻetau ngaahi feinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau tupu fakalaumālié? Koeʻuhi ʻoku fekauʻaki ia mo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau kumi ke fakatupulekina ʻa e mahuʻingaʻia kotoa ʻoku tau maʻú.
3. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí ʻi he hili ʻa e fetalanoaʻaki mo ha taha ʻi he ngāue fakafaifekaú?
3 Lolotonga ʻoku kei manatuʻi lelei ha fetalanoaʻaki mo ha tokotaha mahuʻingaʻia, vaheʻi ha mōmeniti ke tohiʻi ai hono hingoá mo e tuʻasilá. Hikiʻi ʻa e tuʻunga-lea naʻe lāulea ki aí, ko ha ngaahi konga Tohitapu pē naʻe lau pea mo e tohi naʻe tuku aí. Hili iá, manatuʻi ke toe foki ki ai he vave taha ʻe ala lavá.
4. ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi toe ʻaʻahi ola lelei?
4 Ko Hono Fai ʻo ha Toe ʻAʻahi: ʻI he taimi ʻokú ke fai ai ha toe ʻaʻahí, ʻoku tokoni lahi ke loto-māfana mo anga-fakakaumeʻa pea ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui loto-moʻoni ʻi he tokotaha-ʻapí. Tauhi ʻa e lāuleá ke faingofua pea mo Fakatohitapu. Teuteuʻi ha kaveinga fakamānako faka-Tohitapu ke lāulea ki ai, pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaʻahí, ʻohake ha foʻi fehuʻi ʻa ia ʻe lava ke tali ʻi he ʻaʻahi hoko maí. ʻOku lelei tahá ke fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi ʻoku ʻikai fiemaʻú ʻi ha ngaahi fakakaukau taʻefakatohitapu ʻe fakahaaʻi nai ʻe he tokotaha-ʻapí. Feinga ke langa hake ʻi he ngaahi meʻa ʻokú mo felotoi aí.—Kol. 4:6.
5. Ko e hā ʻa e feinga naʻe fai ʻe ha tāimuʻa ʻe taha, pea ko e hā ʻa e ngaahi olá?
5 Ko hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga, ka ko e ngaahi palé ʻoku fakafiemālie. Naʻe fokotuʻu ʻe ha tāimuʻa ʻi Siapani ha taumuʻa ke fai ha ngaahi toe ʻaʻahi lahi ange ʻi he māhina kotoa pē. Naʻá ne kamata tauhi ha lēkooti ʻo e faʻahinga kotoa naʻá ne fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fale-ki-he-falé, pea ʻi loto leva ai ʻi he ʻaho ʻe fitu, naʻá ne toe ʻaʻahi kia kinautolu. Naʻá ne teuteuʻi fakaʻāuliliki ʻa e meʻa te ne leaʻakí pea fakahoko ʻa ʻene ngāué ʻaki ʻa e falala kakato ki he pōpoaki naʻá ne ʻoatú. ʻI he taha ʻo ʻene ngaahi ʻaʻahí, naʻá ne malava ai ke kamata ha ako mo ha tokotaha ʻa ia naʻá ne pehē: “Kuó u talitekeʻi maʻu pē ʻa e kakai ko kimoutolú. Ko e ʻuluaki taimi eni kuo faifai ange ai peá u fanongó.” Ko e vilitaki anga-ʻofa ʻa e tāimuʻá naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi ola. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māhiná naʻá ne līpooti ai ha ako Tohitapu ʻe hongofulu.
6. Ko e hā kuo pau ai ke tau vilitaki ʻi hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí?
6 Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e kakaí ʻoku feliliuaki maʻu pē. (1 Kol. 7:31) ʻOku faʻa fiemaʻu ʻa e ngaahi feinga lahi ke toe maʻu ai ki ʻapi ha tokotaha mahuʻingaʻia. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi fakamākukangá, ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau hehema totonú ke nau fou ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá.—Mt. 7:13, 14.