Hanganaki Tokanga Lahi ki Hoʻo Ngāueʻaki ʻa e Taimí
1. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē he ʻaho ní?
1 ʻI he kuonga ko eni ʻo e ngaahi meʻangāue fakahaofi taimi mo e ngāué, ʻoku hā ngali maʻu ai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ke fai pea siʻi e taimi ke fai ai iá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke tauhi maʻu ha founga-tuʻumaʻu fakalaumālie lelei? ʻOkú ke fakaʻamu ange mai naʻe lahi ho taimi ki he ngāue fakafaifekaú? ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki hotau taimí ʻi he founga lelei tahá?—Sāme 90:12; Fili. 1:9-11.
2, 3. Ko e hā ʻa e pole ʻoku ʻomai ʻe he tekinolosia maʻuʻanga fakamatalá, pea ʻe lava fēfē ke tau taki taha fai ha sivisiviʻi-kita?
2 ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Fakamole Taimí: Ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau sivisiviʻi ʻi he taimi ki he taimi ʻa e founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau taimí. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú: “Mou tokanga ki hoʻomou laka fakatuʻutuʻuni, pe ʻoku fefe hono anga, ʻo ʻoua te mou ngali taʻepoto ai, kae ngali poto: mo mou lamalama ke ngaueʻaki ʻa e faingamalie, koeʻuhi ʻoku kovi ʻa e ngaahi ʻaho.” (Ef. 5:15, 16) Vakai angé ki he ngaahi pole ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi fakalakalaka ʻi he tekinolosia maʻuʻanga fakamatalá. Lolotonga ko e komipiutá mo e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehé ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻaonga totonu, ʻoku lava ke nau hoko ko ha tauhele kapau ʻoku ʻikai ke tau hanganaki tokanga mālohi ki heʻetau ngāueʻaki ʻa e taimí.—1 Kol. 7:29, 31.
3 Ko kitautolu taki taha ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou fakamoleki ʻa e taimí ʻi he ʻaho taki taha ʻi hono lau pe ko hono tali ʻa e ngaahi pōpoaki ʻĪ-meili ʻa ia ko ha foʻi fakahohaʻa pē? ʻOku ou faʻa tā telefoni pe ʻave pōpoaki fakaʻilekitulōnika ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa launoa? (1 Tim. 5:13) ʻOku ou sio taʻetaumuʻa holo he ʻInitanetí, pe hiki noaʻia holo mei he sēnolo ki he sēnolo ʻi he mamata televīsoné? Kuo kamata ke toʻo ʻe he nōfoʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ʻa hoku taimi ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?’ Ko e ngaahi ngāue peheé ʻe lava ke ne kaihaʻasi olopoto meia kitautolu ʻetau ngaahi meʻa fakalaumālié.—Pal. 12:11.
4. Ko e hā ʻa e feʻunuʻaki naʻe fai ʻe ha talavou ʻe taha, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Taimí: Ko e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ʻoku ngāue ia ki hono puke fakatouʻosi ʻa hotau taimí mo ʻetau tokangá. Ko ha talavou ʻa ia naʻe mātuʻaki nōfoʻi ki he ngaahi keimi komipiutá naʻá ne fakahā: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku keimi ki muʻa ke u ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ki ha fakataha faka-Kalisitiané, naʻe mātuʻaki faingataʻa ke u tokanga ki he meʻa ʻoku faí. Naʻá ku meimei fakakaukau maʻu pē fekauʻaki mo e founga te u solova ai ha palopalema ʻi ha foʻi keimi pau hili ʻeku aʻu ki ʻapí. Naʻe uesia ʻa ʻeku ako fakafoʻituituí mo e lau Tohi Tapu tuʻumaʻú. Naʻe kamata ke hōloa ʻa ʻeku fiefia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá.” ʻI hono ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne fai ha ngaahi liliú, naʻá ne tāmateʻi ʻa ʻene ngaahi keimi komipiutá kotoa. “Naʻe faingataʻa moʻoni ia,” ko ʻene manatú ia. “Naʻe lahi ange hono maʻunimā au ʻe he ngaahi keimí ʻi he meʻa naʻá ku ʻiloʻí. Ka naʻá ku toe hokosia ha ongoʻi lahi ʻo e ikuna koeʻuhi naʻá ku ʻiloʻi kuó u fai ia ki he lelei pē maʻaku.”—Mt. 5:29, 30.
5. ʻE lava fēfē ke tau fakatau mai ha taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono fai iá?
5 ʻE fiemaʻu nai ke fou ʻi ha ngaahi tuʻunga pehē kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke ke fai ai ha ngaahi feʻunuʻaki. ʻE lava ke ke fakatau mai ha haafe houa ʻi he ʻaho taki taha mei he ngaahi ngāue ʻoku ʻikai fiemaʻú? Ko e lahi nai ia ʻo e taimi ʻe fiemaʻu ke lau ai ʻa e Tohi Tapú fakakātoa ʻi he taʻu ʻe tahá. He fakafiemālie fakalaumālie moʻoni ko ia! (Sāme 19:7-11; 119:97-100) Fokotuʻu ha ngaahi taimi pau ki he lau Tohi Tapú, teuteu ki he fakatahá, pea mo e malaʻe fakafaifekaú. (1 Kol. 15:58) Ko hono fai ení ʻe tokoniʻi ai koe ke ke kei mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa maumau taimí pea ʻe tokoniʻi ai koe ke ke “ilo be koeha ae finagalo oe Eiki.”—Ef. 5:17, PM.