Ko e Taimi ʻEni ke Malanga Aí!
1. Ko e hā hono ʻuhinga ko e taimi ʻeni ke malanga aí?
1 “Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia.” ʻI he malumalu ʻo e tataki fakaeʻāngeló, ko e pōpoaki ko ʻení ʻoku talaki ia “ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e faʻahinga.” Ko e hā hono ʻuhingá? “He kuo aʻu mai ʻa e taimi oʻene [ʻOtua] fakamāu.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi he ‘taimi ʻo e fakamāu’ ko iá, ʻa ia ʻe aʻu ki hono tumutumú ʻi hono fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa he lolotonga ní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki he kakaí ke “hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.” ʻOku ʻikai ha toe ngāue kehe kuo fai ʻi he ʻahó ni ʻe lava ke fakahoa ki he mahuʻinga mo e fakavavevave ʻo e fanongonongo ʻo e “Kosipeli taʻengata.” ʻIo, ko e taimi ʻeni ke malanga aí!—Fkh. 14:6, 7.
2. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e fakavavevave ʻo hotau taimí?
2 Lolotonga ʻa e taʻu ʻe hongofulu kuo maliu atú, ko e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau fakamoleki ʻa e ngaahi houa ʻe meimei 12 piliona ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá. Ko e tokolahi kuo nau fai ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhi ke kau kakato ange ʻi he utu-taʻu fakalaumālié. (Mt. 9:37, 38) Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu kuo ʻosí, ko ha ʻavalisi ʻo e kau malanga laka hake he toko 850,000 ne nau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau tāimuʻa ʻi he māhina taki taha. Ki he kau tāimuʻa taimi-kakató, ʻoku fiemaʻu ki heni ʻa e ʻavalisi ko e houa ʻe 70 ke fakamoleki he māhina kotoa pē ʻi he ngāue fakamalangá. Ki he kau tāimuʻa tokoní, ko e fiemaʻu ki aí ko e houa ʻe 50.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ʻoku faʻa fiemaʻu ke fai ʻe he kau malangá koeʻuhi ke nau tāimuʻá?
3 Founga ki he Tāimuʻá: Ko hono ʻiloʻi “kuo fakanounou ʻa e kuonga,” ʻoku feinga ai ʻa e kau tāimuʻá ke tauhi ʻa ʻenau moʻuí ke faingofua. (1 Kol. 7:29, 31) ʻOku nau fakasio ki ha ngaahi founga ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakamolé koeʻuhi ke nau lava ʻo fakamoleki ʻa e taimi siʻisiʻi ange ʻi he ngāue fakamāmaní. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi kuo nau hiki ki he ngaahi nofoʻanga siʻisiʻi ange. Ko e faʻahinga kuo nau tuku atu ʻa e ngaahi koloa fakamatelie ʻoku ʻikai fiemaʻú. (Mt. 6:19-21) ʻOku faʻa pau foki ke nau fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau tuli fakafoʻituitui ki aí. Ko e kotoa ʻo e ʻū meʻa ko ení ʻoku fai ia fakataha mo e taumuʻa ke līʻoa ha taimi mo e tokanga lahi ange ki he ngāue fakafaifekaú. (Ef. 5:15, 16) ʻAki ʻa e kīvoi, ko ha laumālie feilaulauʻi-kita, pea mo ha falala fakafou ʻi he lotu kia Sihová, kuo malava ai ʻe he kau malanga tokolahi ke fokotuʻutuʻu ha taimi-tēpile ʻaonga ʻa ia ʻokú ne ʻai ai kinautolu ke nau lava ʻo tāimuʻa.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ngāue ki he taumuʻa ko e tāimuʻá?
4 Te ke lava ʻo tāimuʻa? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻeke ai ki he kau tāimuʻa lavameʻá fekauʻaki mo e founga naʻa nau malava ke fai ai iá? Ngāue mo kinautolu ʻi he malaʻe fakafaifekaú, pea hokosia ai ʻa ʻenau fiefiá. Ako ʻa e ngaahi kupu ki he tāimuʻá ʻa ia kuo ʻosi ʻasi ʻi heʻetau ʻū tohí. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻaonga maʻau ʻa ia ʻe lava ke hoko ko ha ngaahi maka-lakaʻanga ia ki he tāimuʻá. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻokú ne taʻofi koe ʻi he taimí ni mei he ngāue ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻá, fakahā kinautolu kia Sihova ʻi he lotu, pea kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke ikuʻi kinautolu.—Pal. 16:3.
5. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tāimuʻá ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau ngaahi pōtoʻi ʻi he ngāue fakafaifekaú?
5 Ngaahi Tāpuaki mo e Ngaahi Meʻa Fakafiefia: ʻOku fakaleleiʻi ʻe he tāimuʻá ʻa ʻetau ngaahi pōtoʻi ʻi hono ngāueʻaki e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ai ʻa e fiefia ʻoku tupulaki. “Ko e malava ko ia ke tofa totonu e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tāpuaki moʻoni ia,” ko e fakamatala ia ʻa e finemui tāimuʻa ʻe taha. “ʻI he taimi ʻokú ke tāimuʻa aí, ʻokú ke toutou ngāueʻaki lahi ʻaupito ai ʻa e Tohi Tapú. ʻI he taimí ni ʻi heʻeku ʻalu mei he fale ki he falé, ʻoku ou lava ʻe au ʻo fakakaukauʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻa ia ʻoku feʻungamālie ki he tokotaha-ʻapi taki taha.”—2 Tim. 2:15.
6. Ko e hā ʻa e ako ʻoku tokonaki mai ʻe he tāimuʻá?
6 Ko e tāimuʻá ʻokú ne toe akoʻi mai ʻa e ngaahi pōtoʻi mahuʻinga ki he moʻuí. ʻE lava ke ne tokoniʻi ʻa e toʻutupú ki he founga ke ngāue fakapotopotoʻaki ai ʻa e taimí, founga ke ngāue fakapotopotoʻaki ai ʻa e paʻangá pea mo e founga ke vā lelei ai mo e kakaí. Ko e tokolahi ʻoku nau fakatupulekina ha fakakaukau fakalaumālie lahi ange ki he moʻuí ʻa ia ko ha ola ia ʻo e tāimuʻá. (Ef. 4:13) ʻIkai ngata aí, ko e kau tāimuʻá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e monū makehe ke sio ki he nima ʻo Sihová ʻi heʻene ngāue maʻa kinautolú.—Ng. 11:21; Fili. 4:11-13.
7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tāimuʻá ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihová?
7 Mahalo ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki lahi taha ʻo e tāimuʻá ko ʻene tokoniʻi ko ia kitautolu ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko ha tuofefine naʻá ne kītaki ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e faingataʻa lahi fau naʻá ne pehē: “Ko e vahaʻangatae vāofi mo Sihova kuó u fakatupulekina fakafou ʻi he tāimuʻá naʻá ne tokoniʻi au ke u kītaki ʻi he kotoa ʻo e ngaahi faingataʻá.” Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻaupito he kuó u fakamoleki ʻa ʻeku moʻui ko e tokotaha lahí ʻi he ngāue taimi-kakato kia Sihová. Kuó ne ʻai ai ke u foaki atu au ʻi he ngaahi founga ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke u fakakaukau te u lavá.” (Ng. 20:35) ʻOfa ke tau hokosia pehē pē ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau fai ko ia ʻa hotau lelei tahá ʻi he ngāue fakamalanga mātuʻaki mahuʻingá.—Pal. 10:22.