Founga Hono Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fokotuʻutuʻu Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá
1. ʻI he founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakataha ʻe nima fakauiké?
1 Ko e fakataha taki taha ʻi heʻetau ngaahi fakataha ʻe nima fakauiké ʻoku nau kehekehe ʻi hono angafaí mo hono taumuʻá. Neongo ia, ʻoku nau mahuʻinga kotoa pē ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau “fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei.” (Hep. 10:24, 25) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻaki makehe mo ʻaonga ʻo e fokotuʻutuʻu Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá?
2. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he fakataha mo ha kulupu tokosiʻi ange ʻi he ako tohí?
2 Tokoni ke Fakalakalaka Fakalaumālie: Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau maʻu ha ako tohi ʻoku faʻa tokosiʻi ʻaupito ange ia ʻi he tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha fakaefakatahaʻanga kehé. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke faingofua ange ke fakatupu ha ngaahi vā anga-fakakaumeʻa ʻa ia ko ha matavai ia ʻo e poupou fakalaumālié. (Pal. 18:24) Kuó ke fai ha feinga ke ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e tokotaha kotoa ʻi hoʻo kulupu ako tohí, ʻo kole nai ki he tokotaha tāutaha ke ngāue fakataha mo koe ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻOku toe fakamafeia ʻe he fokotuʻutuʻu ako tohí ʻa e ʻovasia ako tohí ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga makehe ʻo e tokotaha taki taha ʻi he kulupú pea ke tokonaki ki ai ʻa e fakalototoʻa fakafoʻituitui.—Pal. 27:23.
3. ʻOku anga-fēfē hono fakaʻaiʻai ʻe he fokotuʻutuʻu ako tohí ke fai ha tali pea pehē foki ke maʻu ia ʻe he kau ako Tohi Tapú?
3 Kuó ke fakaafeʻi hoʻo kau ako Tohi Tapú ke nau maʻu ʻa e ako tohí fakataha mo koe? Ko e faʻahinga mahuʻingaʻia ʻoku nau toumoua ke maʻu ʻetau ngaahi fakataha lalahi angé ʻe siʻi ange nai ʻenau ongoʻi tailiili fekauʻaki mo hono maʻu ha fakataha tokosiʻi angé, tautefito ʻi ha ʻapi tāutaha. ʻOku hanga ʻe he ʻatimosifia fekoekoeʻí ʻo ʻai ke faingofua ange ki he fānaú pea mo e faʻahinga toki kau foʻou maí ke nau kau ʻi he talí. Pea koeʻuhi ʻoku tokosiʻi ange ʻa e kulupú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie lahi ange ke kau ʻi he talí pea mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova.—Sāme 111:1.
4. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku faingamālie nai ai ʻa e fokotuʻutuʻu ako tohí?
4 ʻOku fai maʻu pē ʻa e ngaahi ako Tohí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku faingamālie ʻi he kotoa ʻo e feituʻu ngāué. Neongo ʻoku ʻikai malava ke vaheʻi ʻa e faʻahinga kotoa ki he feituʻu ʻoku ofi taha kiate kinautolú, ko hono maʻu ʻa e ako tohi ʻoku vaheʻi kitautolu ki aí ʻe siʻi ange nai ʻa e fononga ki aí ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha fakaefakatahaʻanga kehé. ʻOku toe hoko nai ʻa e feituʻu ki he ako tohí ko ha faiʻanga fakataha ia ʻoku faingamālie ki he ngāue fakamalangá.
5. ʻE anga-fēfē nai ʻetau maʻu ha tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú mei heʻetau ʻovasia ako tohí?
5 Tokoni ki he Ngāue Fakafaifekaú: ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻovasia ako tohí ʻi hono tokoniʻi ʻa e tokotaha taki taha ke kau maʻu pē mo mohu ʻuhinga pea mo fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ia ai, ʻokú ne feinga ke ngāue mo e tokotaha kotoa ʻi he kulupú, ʻo fai ha tokoni fakafoʻituitui ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi hifo ha tafaʻaki pau ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku faingataʻa, hangē ko hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí, fakahā ia ki hoʻo ʻovasia ako tohí. Mahalo ʻe lava ke ne fokotuʻutuʻu ke ke ngāue mo ha tokotaha malanga taukei ʻi he kulupú. ʻE toe lelei ange hoʻo malava ke faiako ʻi he ngaahi ako Tohi Tapú ʻi hoʻo tokanga lelei ki he ngaahi founga faiako lelei ʻa e ʻovasia ako tohí ʻi heʻene fakahoko ʻa e ako tohí.—1 Kol. 4:17.
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke maʻu ʻaonga kakato mei he fokotuʻutuʻu ako tohí?
6 Ko ha tāpuaki lahi ē ka ko e Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá! ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ko ʻeni meia Sihová ke tau tauhi maʻu ʻetau tuʻumaʻu papau fakalaumālié ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí.—Sāme 26:12.