TALANOA KI HE MOʻUÍ
Naʻe Tokoniʻi Kimaua ʻe Sihova ke ‘Talamuka ʻi he Feituʻu Naʻe Tō Ai Kimauá’
“TALAMUKA ʻi he feituʻu ʻoku tō ai koé,” ko e faleʻi ko ení ʻe hā ngalikehe nai. Ka ko ha ongo meʻa Suēteni, ko Mats mo Ann-Catrin, naʻe toutou “tō” kinaua. Anga-fēfē, pea naʻe tokoniʻi fēfē kinaua ʻe he faleʻi ko iá?
Naʻe kau ʻa Mats mo Ann-Catrin ki he Akoʻanga Kiliatí ʻi he 1979 pea ʻi he faai atu ʻa e ngaahi taʻú naʻe “tō” kinaua pe vaheʻi ke ngāue ʻi ʻIulani, Maulitiasi, Mienimā, Tenisania, ʻIukanitā mo Sāie. ʻI Kiliati naʻá na fanongo ai ʻi ha faiako ko Jack Redford, ʻi heʻene ʻoange ʻa e faleʻi naʻá ne tokoniʻi kinaua ʻi hono toutou “tō,” “hiki,” pea “toe tō.” Tuku ke na fakamatalaʻi atu.
Kātaki Mats, tala mai angé ʻa e founga naʻá ke maʻu ai ʻa e moʻoní.
Mats: ʻI he nofo ʻi Pōlani lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe siotonu ʻeku tamaí ʻi he mālualoi lahi ʻa e Siasi Katoliká. Neongo ia, naʻá ne faʻa pehē, “Kuo pau pē ʻoku ʻi ai ʻa e lotu moʻoni!” Naʻe faai atu pē ʻo u fakamoʻoniʻi ia. Naʻá ku fakatau mai ʻa e ʻū tohi. Ko e taha ko ha tohi lanu pulū Ko e Moʻoni ʻa ia ʻoku fakatau ki he Moʻui Taʻengata. Ko e kaveinga ko iá naʻá ne puke ʻeku tokangá, pea naʻá ku lau ʻa e tohí ʻo ʻosi ʻi he pō naʻá ku maʻu ai iá. ʻI he pongipongí, naʻá ku ʻiloʻi kuó u maʻu ʻa e moʻoní!
Mei ʻEpeleli 1972 ʻo faai atu, naʻá ku lau ʻa e ʻū tohi lahi ange ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻi Fakatohitapú. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko e mēsianiti ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻa ia ʻi he hili ʻene maʻu ʻa e mataʻitofe mahuʻinga lahi ʻe taha, naʻá ne fakatau atu ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú ke fakatau mai ʻaki ia. Naʻá ku “fakatau atu” hangē ko e laú ʻeku palani ke tuli ki ha ako ʻunivēsiti pea hoko ko ha toketaá—koeʻuhí pē ke fakatau mai ʻaki ʻa e “mataʻitofe” ʻo e moʻoni naʻá ku maʻú. (Māt. 13:45, 46) Naʻá ku papitaiso ʻi Tīsema 10, 1972.
ʻI loto ʻi ha taʻu ʻe taha, ko ʻeku ongo mātuʻá mo hoku tehiná naʻa nau tali foki ʻa e moʻoní pea papitaiso. ʻI Siulai 1973, naʻá ku kamata ngāue taimi-kakato. ʻI he kau tāimuʻa faivelenga ʻi heʻemau fakatahaʻangá naʻe kau ai ha tuofefine fakaʻofoʻofa mo fakakaukau fakalaumālie ko Ann-Catrin. Naʻá ma feʻofaʻaki peá ma mali ʻi he 1975, pea fakamoleki ʻa e taʻu ʻe fā hono hokó ʻi he kolo ko Strömsund, ko ha feituʻu ngāue fakaʻofoʻofa mo fua lahi ʻi Suēteni.
Ann-Catrin: Naʻe ako ʻe heʻeku tamaí ʻa e moʻoní ʻi he fakaʻosiʻosi ʻene ako ʻi he ʻunivēsiti ʻi Stockholm. Naʻá ku māhina tolu pē ʻi he taimi ko iá, ka naʻá ne ʻave au ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá. Naʻe ʻikai ke saiʻia heni ʻeku faʻeé peá ne feinga ke fakamoʻoniʻi ʻoku hala ʻa e Kau Fakamoʻoní. Ka naʻe ʻikai ke ne lava, ko ia naʻe faai atu pē ʻo ne papitaiso foki. ʻI hoku taʻu 13, naʻá ku papitaiso, pea ʻi hoku taʻu 16, naʻá ku kamata tāimuʻa. Hili ʻa e ngāue ʻi Umeå, ʻa ia naʻe lahi ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malangá, naʻá ku tāimuʻa makehe.
Hili ʻeku mali mo Mats, naʻá ma fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi ke ako ʻa e moʻoní. Naʻe kau ai ʻa Maivor, ko ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu naʻá ne tuku ange ha taumuʻa ʻi he sipotí pea hoko ko ha hoa tāimuʻa hoku tehiná. Naʻá na ʻalu ki Kiliati ʻi he 1984 pea ngāue ko ha ongo misinale ʻi ʻEkuatoa.
ʻI hoʻomo ngaahi vāhenga-ngāue fakamisinalé, naʻe anga-fēfē hoʻomo muimui ki he faleʻi ke “talamuka ʻi he feituʻu ʻoku tō” ai kimouá?
Mats: Naʻe toutou “tō” kimaua ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue foʻou. Ka naʻá ma feinga ke nofoʻaki “faiaka” ʻia Sīsū ʻaki ʻa e fai homa lelei tahá ke faʻifaʻitaki kiate ia, tautefito ki heʻene anga-fakatōkilaló. (Kol. 2:6, 7) Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai ʻamanekina ʻa e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ke nau feʻunuʻaki mai kiate kimauá, naʻá ma feinga ke ako ki he ʻuhinga naʻa nau fai ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha founga pau. Naʻá ma loto ke mahinoʻi ʻenau fakakaukaú mo e anga fakafonuá. Ko e lahi ange ʻema faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ko e lahi ange ia ʻema ongoʻi naʻe “tō [kimaua] ʻi ha veʻe vaitafé” ke talamuka ʻi ha feituʻu pē naʻe vaheʻi kimaua ki ai.—Saame 1:2, 3.
Ko e fononga ke ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá naʻe hoko ko ha konga tefito ʻema moʻuí
Ann-Catrin: Ke tupu ha fuʻu ʻakau hili hono toe toó, ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa e māfana ʻa e laʻaá. Kuo fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻene hoko “ko ha laʻā” kiate kimauá. (Saame 84:11) Naʻá ne tokonaki mai ʻa e fetokouaʻaki anga-ʻofa mo māfana ʻa e fanga tokouá. Ko e fakatātaá, ʻi heʻemau kiʻi fakatahaʻanga ʻi Tehran, ʻIulaní, naʻá ma hokosia ai ʻa e anga-talitali kakai ʻo hangē ko e taimi ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ma saiʻia ke nofo ʻi ʻIulani, ka ʻi Siulai 1980, naʻe tapui fakalao ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻe ʻomai ha fakatokanga ke ma mavahe ʻi loto ʻi ha houa ʻe 48. Naʻe vaheʻi kimaua ki Sāie (ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Kongó) ʻi ʻAfilika.
Manatu melie ki heʻema ngāue ʻi Sāié, ʻi he 1982
ʻI heʻeku ʻiloʻi pē naʻe vaheʻi kimaua ki ʻAfiliká, naʻá ku tangi. Ko e meʻa naʻá ku fanongo ai fekauʻaki mo e fanga ngata mo e ngaahi mahaki ʻi ʻAfiliká naʻá ne fakailifiaʻi au. Ka naʻe tala mai ʻe homa ongo kaumeʻa ofi naʻá na ngāue fuoloa ʻi ai: “ʻOku teʻeki ai ke mo ʻalu ki ai! Kiʻi ʻahiʻahiʻi ia, pea te mo sio—te mo ʻofa ʻi ʻAfilika.” Pea naʻe pehē! Ko e fanga tokouá naʻa nau anga-ʻofa mo loto-māfana. Ko hono moʻoní, ʻi he pau ke ma mavahe mei Sāie ʻi ha taʻu ʻe ono ki mui ai koeʻuhi ko e tapuí, naʻá ku malimali loto pē he naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku lotu ʻi he taimi ko ení kia Sihova, “Kātaki, tuku pē ke ma nofo ʻi ʻAfilika.”
Ko e hā ʻa e ngaahi fiefia kuó ke hokosia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú?
Ko homa “loki mohe” ʻi Tenisaniá, ʻi he 1988
Mats: ʻOku ʻikai ke ngalo ʻiate au ʻa e kaumeʻa māfana naʻá ma fakatupulekina mo e kau misinale mei he ngaahi fonua mo e puipuituʻa kehekehe. Pehē foki, ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue ʻe niʻihi, naʻá ma maʻu ʻa e fiefia makehe ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi—ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ma taki 20! Ko e ʻofa mo e anga-talitali kakai ʻa e fanga tokoua ʻAfiliká ʻoku fakangalongataʻa. ʻI heʻema ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Tenisaniá, naʻe fakahāhā mai ʻe he ngaahi kaumeʻá ʻa e anga-talitali kakaí “ʻo mahulu atu ia ʻi he meʻa naʻa nau maʻú” ʻi he taimi naʻá ma mohe ai ʻi heʻema meʻalelé—ko ha Volkswagen Kombi—ʻi tuʻa ʻi honau ngaahi ʻapí. (2 Kol. 8:3) Ko ha meʻa naʻe mātuʻaki makehe kiate kimaua ko e taimi talatalanoá. Ko e taimi ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaho taki taha, naʻá ku tangutu hifo mo Ann-Catrin ʻo talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá pea fakamālō kia Sihova ʻi heʻene kau mo kimauá.
Ann-Catrin: Kuó u fiefia lahi ʻi he feohi mo hotau fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá. Naʻá ma ako ʻa e ngaahi lea foʻou—kau ai ʻa e lea Farsi, faka-Falaniseé, faka-Lukanitaá mo e faka-Suahilí—lolotonga ʻema ako ki he ngaahi anga fakafonua kehekehe. Naʻá ma tokoniʻi ʻa e kau ākonga foʻou, faʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa moʻoni pea ngāue “uma ki he uma” mo kinautolu kia Sihova.—Sēf. 3:9.
Naʻá ma toe sio ki he ngaahi fakatupu fakaofo fakaʻofoʻofa ʻa Sihová. ʻI he taimi taki taha naʻá ma tali ai ha vāhenga-ngāue foʻou meia Sihova, naʻá ma ongoʻi ʻo hangē naʻá ma kau ki ha fononga ko Sihova ʻa homa Tokotaha-Tatakí. Kuó ne tuku ke ma hokosia ʻa e meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke ma mei malava ʻiate kimaua pē.
Malanga ʻi he feituʻu ngāue kehekehe ʻi Tenisania
Ko e hā ʻa e pole kuó mo fehangahangai mo iá, pea naʻe anga-fēfē hoʻomo fekuki mo iá?
Mats: Naʻe maʻu kimaua ʻe he ngaahi mahaki kehekehe ʻi he feituʻú ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kau ai ʻa e malēliá. Pea naʻe fai ʻa e ngaahi tafa fakavavevave ʻo Ann-Catrin. Naʻá ma toe hohaʻa ki heʻema mātuʻa taʻumotuʻá, ko ia ʻokú ma houngaʻia ʻi homa fanga tehiná ʻi heʻenau tokangaʻi kinautolú. Naʻa nau fakahoko faitōnunga ʻa e ngafa ko iá ʻi he kātaki, fiefia mo e ʻofa. (1 Tīm. 5:4) Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ma fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻepau, ʻo fakaʻamu naʻá ma fai ha meʻa lahi ange maʻa ʻema ongo mātuʻá ʻi hono ʻoatu pē ʻa e poupoú mei he vaha-noá.
Ann-Catrin: ʻI he 1983, ʻi heʻema ngāue ʻi Sāie, naʻe maʻungatāmaki au ʻe he kōlelá. Naʻe tala ange ʻe he toketaá kia Mats, “Fakapuna ia he ʻahó ni mei he fonuá!” ʻI he ʻaho hokó, naʻá ma heka ʻi ha vakapuna ʻave uta—ko e vaka pē ia naʻe maʻú—ʻo ʻalu ki Suēteni.
Mats: Naʻá ma pehē ko e ngalutuku ē ʻema ngāue fakamisinalé, ko ia naʻá ma tangi-ʻa-loʻimata. Neongo ia, ʻi he kehe mei he fakaʻutoʻuta ʻa e toketaá, naʻe toe sai ʻa Ann-Catrin. Pea ʻi ha taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe malava ke ma toe foki ki Sāie, ʻi he taimi ko ení ki ha kiʻi fakatahaʻanga faka-Suahili ʻi Lubumbashi.
Ann-Catrin: Lolotonga ʻema ʻi Lubumbashi, naʻá ku tamatō. Neongo naʻe ʻikai haʻama fakakaukau ke maʻu fānau, ko e mole ʻema pēpeé naʻe mātuʻaki faingataʻa ke u kātakiʻi. Kae kehe, ʻi he taimi fakamamahi ko iá, naʻá ma maʻu ha meʻaʻofa taʻeʻamanekina meia Sihova. Naʻá ma kamataʻi ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe taha, naʻe tupu ʻa e fakatahaʻangá mei he kau malanga ʻe toko 35 ki he 70, pea ko e kau maʻu fakatahá naʻe kaka mei he toko 40 ki he 220. Naʻá ma mātuʻaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea ko e tāpuaki ʻa Sihová naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e fakafiemālie lahi. Neongo ia, ʻokú ma faʻa fakakaukau mo talanoa fekauʻaki mo ʻema kiʻi pēpē ʻofeiná. ʻOku ʻikai ke ma faʻa tatali ke sio ki hono faitoʻo fakaʻaufuli ʻe Sihova ʻa homa lotó.
Mats: Naʻe aʻu ki ha tuʻunga naʻe mātuʻaki tāvaivaia ʻa Ann-Catrin. Naʻe ʻiloʻi naʻe kanisā hoku ngākau lahí pea naʻe fiemaʻu ke fai ha tafa lahi. Ka ʻi he ʻahó ni ʻoku ou sai pē, pea ʻoku fai ʻe Ann-Catrin ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne malavá.
Kuó ma ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko kimaua pē ʻoku fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí. Hili ʻa e fakaʻauha fakafaʻahinga ʻi Luanitā ʻi he 1994, naʻá ma ʻaʻahi ki he ngaahi kaumeʻa ʻi he ngaahi kemi hūfangá. ʻI he siotonu ki heʻenau tui, kātaki mo e anga-talitali kakai taʻealaʻosí naʻe akoʻi ai kimaua ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke tokoniʻi ʻa hono kakaí ke kātekina ha ʻahiʻahi pē.—Saame 55:22.
Ann-Catrin: Naʻe hoko ha pole ʻe taha ʻi heʻema kau ki hono fakatapui ʻo e vaʻa ʻi ʻIukanitaá ʻi he 2007. Hili ʻa e polokalamá, naʻá ma fononga fakataha mo ha kulupu ʻo e kau misinale mo e kau Pēteli ʻe toko 25 nai ki Nairobi, Keniā. Ki muʻa ke mau aʻu ki he kauʻāfonua ʻo Keniaá, naʻe sifā fakafokifā mai ha loli ʻo tuiʻi kimautolu. Naʻe mate ai pē ʻa e fakaʻulí mo e toko nima homa ngaahi kaumeʻá; ko ha tuofefine ʻe taha naʻe toki mate ʻi falemahaki. He holi ē ko kimaua ke toe sio ki homa ngaahi kaumeʻá!—Siope 14:13-15.
Naʻe faai atu pē ʻo sai hoku ngaahi laveá. Ka naʻá ma kau ʻi he kau pāsese naʻe faingataʻaʻia ʻi he kulukia tamakí. Naʻá ku hokosia ʻa e ngaahi loto-puna tamaki ʻi he poʻulí, ʻo u ofo hake mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo ha taha ʻoku mahaki mafu. Naʻe fakailifia ia. Ka ko e lotu tōtōivi kia Sihová mo e fakafiemālie mei heʻema ngaahi konga Tohi Tapu manako ʻe niʻihi naʻá ne tokoniʻi kimaua ke fekuki. Naʻá ma toe maʻu ha tokoni fakafaitoʻo, ʻa ia naʻe ʻaonga moʻoni. ʻI he taimi ní kuó ma mapuleʻi ange ʻa e ngaahi fakaʻilongá, pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kimaua ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku nau faitau mo ha faingataʻa meimei tatau.
ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e founga kuo malava ai ke mo fekuki mo e tuʻunga faingataʻá, naʻá mo pehē naʻe fua kimoua ʻe Sihova ʻo “hangē ko e fuaʻimoa matá.” Ko e hā hoʻomo ʻuhingá?
Mats: Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku haʻu mei ha palōveepi faka-Suahili ko e “Tumebebwa kama mayai mabichi” pe “Naʻe fua kimaua hangē ko e fuaʻimoa matá.” Hangē pē ko ha tokotaha ʻokú ne toʻo fakaalaala ha fuaʻimoa mata ke ʻoua ʻe mafahi, ko Sihova kuó ne poupouʻi anga-fakaalaala kimaua ʻi homa vāhenga-ngāue taki taha. Kuó ma maʻu maʻu pē ʻa e meʻa naʻá ma fiemaʻú, ʻo lahi mamaʻo ange ia ʻi he meʻa naʻá ma fiemaʻú. Kuó ma ongoʻi ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa Sihová fakafou ʻi he kaungāongoʻi kuo fakahaaʻi mai ʻe he Kulupu Pulé.
Ann-Catrin: ʻOku ou fie lave ki ha fakatātā ʻo e poupou anga-fakaalaala ʻa Sihová. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku maʻu ha telefoni ko ʻeku tamaí, ʻi Suēteni, naʻe vakaiʻi. Naʻe toki fakaakeake pē ʻa Mats mei he malēliá. Naʻe ʻikai lava ke ma totongi ha tikite ke puna ki ʻapi, ko ia naʻá ma fili ke fakatau atu ʻema kaá. Ka naʻá ma maʻu ha tā telefoni ʻe ua; ko e taha mei ha ongo meʻa naʻá na fanongo ʻi he meʻa naʻe hokó pea loto ke totongi ʻa e tikite ʻe taha. Ko e telefoni ʻe tahá mei ha tuofefine taʻumotuʻa ange naʻá ne tātānaki ha paʻanga ʻi ha puha peá ne fakahingoa “Ki ha tokotaha ʻe fiemaʻu tokoni.” ʻI ha ngaahi miniti pē, naʻe fakahaofi kimaua ʻe Sihova!—Hep. 13:6.
ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi taʻu ʻe 50 tupu ʻi hoʻomo ngāue taimi-kakató, ko e hā kuó mo akó?
ʻI homa vāhenga-ngāue foʻou ʻi Mienimā
Ann-Catrin: Kuó u mahinoʻi ko homa mālohí ʻoku haʻu mei he “hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.” ʻI heʻema falala kia Sihová, ʻoku hangē ia ko ia ʻokú ne faitau maʻamauá. (ʻAi. 30:15; 2 Kal. 20:15, 17) ʻI he tauhi kia Sihova ʻi he lelei taha ʻo ʻema malavá ʻi he vāhenga-ngāue taki taha, kuó ma maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ma mei maʻu ʻi hono fai ha ngāue kehe.
Mats: Ko e lēsoni tefito kuó u akó ke falala kia Sihova ʻi he tuʻunga kotoa pē pea sio ki he founga te ne fai ai ha meʻa maʻakú. (Saame 37:5) Kuo ʻikai ʻaupito te ne taʻefakahoko ʻene talaʻofa ke fai peheé. ʻOkú ma kei sio pē ki he moʻoni ʻo e meʻá ni ʻi homa vāhenga-ngāue lolotongá ʻi he Pēteli ʻi Mienimā.
ʻOkú ma ʻamanaki ko e faʻahinga kei siʻi tokolahi ʻoku nau loto ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú te nau hokosia ʻa e ʻofa mateaki tatau kuo fakahāhā mai ʻe Sihova kiate kimauá. ʻOkú ma falala pau te nau hokosia ia kapau te nau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tokoniʻi kinautolu ke talamuka ʻi ha feituʻu pē ʻoku tō ai kinautolu.